|
|
|
This is a machine translation made by Google Translate and has not been checked. There may be errors in the text. On the right, there are more links to translations made by Google Translate. In addition, you can read other articles in your own language when you go to my English website (Jari's writings), select an article there and transfer its web address to Google Translate (https://translate.google.com/?sl=en&tl=fi&op=websites).
O faaaliga ma le olaga a Muhammad
O le a le puna na maua mai ai faaaliga ia Muhammad? Pe mai le Atua pe leai? Aisea e le mafai ai ona manatu i fua o le olaga o Muhammad e lelei?
O le tagata sili ona taua i Islama o le Perofeta o Muhammad. Ua manatu o ia o le faamaufaailoga a le au perofeta (33:40) ma e sili atu lona taua nai lo se isi lava. E ui ina iloa e le au Musalimi le tele o isi perofeta e pei o Noa, Aperaamo, Mose, ma Iesu, ae o Muhammad e numera tasi i la latou lisi. O lo'o fa'aalia fo'i i le Fa'atuatuaga, o lo'o fa'apea mai, "E leai se Atua na'o Allah ma o Muhammad o Lana perofeta." I laina nei, o le a tatou o atu e suesue i faaaliga na maua e Muhammad ma lona soifuaga. Aua pe a faalagolago le pule a Islama ma le Koran i luga o faaaliga a Muhammad ma lona tagata, e le mafai ona faagaloina lenei mataupu. O Islama e fesoʻotaʻi vavalalata ma le tagata o Muhammad. A aunoa ma ia, e mautinoa lava e le i ai le faatuatuaga atoa o Isalama i lona tulaga o iai nei. O le mea lea, e taua le faamasani oe lava i le olaga o Muhammad. O le a matou faʻaaogaina le Koran ma isi faʻamatalaga Islama e fai ma fesoasoani i lenei suʻesuʻega aua e faʻatauaina i latou e le au Musalimi ma ona latou te faʻamatalaina tele e uiga ia Muhammad.
PE NA FAAALIA MONI LE AGELU A LE ATUA O KPERELIE IA MUHAMMAD ? O se talitonuga lautele i Islama e faapea na maua e Muhammad lana faaaliga mai le agelu a le Atua o Kaperielu (Jibril). I le taimi muamua, e le mafai e Muhammad lava ia ona iloa le mea na faaali atu ia te ia, ae na o se taimi mulimuli ane na amata ona ia mafaufau i le agelu o Kaperielu o le puna o faaaliga. O lenei manatu ua faʻamautuina lelei i le lalolagi Isalama.Ae ui i lea, o loʻo i ai se tu masani a Muslim (na tusia e Ibn Sa'd) o se agelu e igoa ia Serafiel na muamua faaali atu ia Muhammad ma e leʻi sau Kaperielu seia oʻo i le tolu tausaga mulimuli ane. E toatele tagata popoto ua mananao e faafitia lenei tu; latou te talitonu e na o le pau lava le agelu na faaali atu ia Muhammad o Kaperielu. O le mataupu 2 o le Koran e faasino ia Kaperielu:Fai atu Muhammad: "Po o ai lava o le fili o Jibraʻelu (Kaperielu) e tatau ona iloa na ia faʻaalia lenei Qur'an i lou loto e ala i le poloaiga a Allah, lea e faʻamaonia ai tusitusiga paia muamua, ma o se taʻitaʻiga ma tala lelei mo e faʻatuatua . ia iloa po o ai lava e fai ma fili ia Allah, Ana agelu, Ana avefeau, Jibra'elu ( Kaperielu ) ma Mikaelu (Michael), o Allah o se fili i na tagata le talitonu (2:97,98).
E feteenai ma le Tusi Paia . Ina ua talitonu Mosalemi o Muhammad sa fesootai ma le agelu o Kaperielu, o le na tuuina atu le Koran ia Muhammad, o le agelu o le igoa e tasi Kaperielu o loo i ai foi i le Tusi Paia. Ae ui i lea, o loʻo i ai se eseesega manino i le va o le Tusi Paia Kaperielu ma le mea na faʻaalia ia Muhammad. E mafai ona iloa lenei mea i le Tusi Paia, ina ua faailoa atu e le agelu o Kaperielu Iesu o le Alo o le Silisili Ese, po o le Alo o le Atua, ae o le mea lava lea e tasi e faasaina i le Koranu. Afai tatou te maua le faaiuga mai nei faaaliga, e mautinoa lava e le mafai ona tutusa. O le foafoaga na faaali atu ia Muhammad e tatau ona ese mai ia Kaperielu o loo taʻua i le Tusi Paia.
Koranu
Fai mai le Perofeta i Kerisiano : "Ana i ai se atalii o le Alofa Mutimutivale (Allah) , o le a avea aʻu ma tagata muamua e tapuai ia te ia. " (43:81)
O Tagata o le Tusi! Aua e te solia tapulaa o lau tapuaiga. E leai se mea e tautala ai ae na o le Upu Moni e uiga ia Allah. O le Mesia, Iesu , le atalii o Maria e le sili atu na o se Avefeau a Allah ma Lana Upu "Ia" lea na Ia tuuina atu ia Maria ma se Agaga mai ia te Ia lea na avea ma foliga o se tamaitiiti i lona manava . O lea ia talitonu ia Allah ma Ana Avefeau ma aua le fai atu: "Tolutasi"." Taofi le fai atu o lena mea, e sili mo oe. O Allah e na o le tasi le Atua. E sili mamao atu o Ia mai le manaomia o se atalii! E ia te Ia mea uma . o lo'o i le lagi ma le lalolagi, e lava na'o Allah le puipuiga.(4:171)
E faapena Iesu le atalii o Maria, ma o le faamatalaga Moni lea e uiga ia te ia ua latou masalosalo ai. E le tatau i le mamalu o Allah ona fanauina e Ia lava se atalii! E sili mamao atu o ia i lenei mea; auā pe a Ia fa'atonuina se mea e na'o le fetalai mai o Ia: "Ia" ona i ai lea. (19:34,35)
Tusi Paia
— ( Luka 1:26-35 ) Ua oo i le ono o masina, na auina atu ai e le Atua le agelu o Kaperielu i le aai o Kalilaia, o Nasareta le igoa. 27 I le taupou ua faufautane i se tagata e igoa ia Iosefa, o le aiga o Tavita; ma o le igoa o le taupou o Maria. 28 ‘Ona ulufale atu lea o le agelu ‘iā te ia, ‘ua fa‘apea mai, “Talofa, oe lē ‘ua alofaina , ‘ua ‘iā te oe le Ali‘i; ‘ia manuia oe i fafine. 29 Ua vaai atu o ia ia te ia, ona atuatuvale ai lea o ia i lana upu, ma ua manatunatu i le uiga o lenei alofa. 30 Ona fai mai lea o le agelu ia te ia, Maria e, aua e te fefe, auā ua alofaina oe e le Atua. 31 Fa‘auta fo‘i, e tō oe, e te fānaua fo‘i le tama tane, e te fa‘aigoa fo‘i ‘iā te ia o IESU . 32 E sili o ia, e ta‘ua foi o le Alo o le Silisili ese , e foaiina atu foi ia te ia e le Alii le Atua le nofoalii o Tavita lona tamā. 33 E fai fo‘i o ia ma tupu i le ‘āiga o Iakopo e fa‘avavau; e leai foi se gataaga o lona malo . 34 Ona fai atu lea o Maria i le agelu, E faapefea ona oo o lenei mea, ina ua ou le iloa se tane? 35 Ona tali mai lea o le agelu, ua faapea atu ia te ia, E afio ifo le Agaga Paia i ou luga, e faamalumalu ifo foi ia te oe le mana o le Silisili ese ;
Sa masalosalo ma fefe Muhammad ua uluitinoina o ia . O se tasi o mafuaaga e masalosalo ai i le faasinomaga o le agelu o Kaperielu o le na tuuina atu faaaliga o Muhammad ona o Muhammad lava ia na masalosalo i foliga vaaia ma fefe o ia e valea. O le mea lea e talanoa ai le Qur'an i nai nofoaga. O le tagata, o le na faaali atu ia Muhammad, sa tatau ona faatalitonuina o ia e le moni lenei mea.
Afai e te masalosalo e uiga i mea na matou faʻaali atu ia te oe , fesili ia i latou o loʻo faitauina le Tusi na muamua atu ia te oe. O le mea moni, e moni lava ua oo mai ia te oe le upu moni mai lo outou Alii: o le mea lea, aua ne'i avea oe ma se tasi o e masalosalo, ma aua nei e faatasi ma i latou o e faafitia faaaliga a Allah; a lē o lea o le a avea oe ma se tasi o e faiaʻina. (10:94,95)
Nun. I le peni ma mea latou te tusia. Ona o le alofa tunoa o lou Alii e le o oe o se Madman , ma o le ae maua se taui e le gata. O outou o se uiga tauleleia aupito maualuga. E le o toe umi ona outou vaai atu lea-e pei ona latou vaai i ai -o ai o outou ua mafatia i le faavalevalea. E moni lava o lo outou Alii na te silafia i latou ua se ese mai Lona ala, e pei ona Ia silafia lelei i latou oe ua taitaiina sa'o. O lea ‘aua ne‘i e lolo atu i ē lē fa‘atuatua. Latou te mananaʻo ia te oe e fetuunai teisi, ina ia latou faʻafefeteina foi. (68:1-9)
O lea, Le Perofeta e, ia faaauau pea lau misiona o le apoapoaiga. O le alofa tunoa o lou Alii e le o oe o se vavalo pe o se vale . Pe latou te fai mai: "O ia o se tusisolo! Tatou te faatalitali mo se mala e oo ia te ia. (52:29,30)
O le masalosalo lava e tasi, lea na i ai Muhammad ia te ia lava na aliali mai foi i isi tagata. Ua taʻu mai e le Koran le manatu o nisi ia Muhammad o se tagata valea, o se tusisolo, o se taulaitu pepelo, pe latou te fai mai na ia faia mea uma lava:
Ua latou fai mai: “O outou e, ua faailoa atu i ai le faamanatu, e moni ua outou valea .” (15:6)
Ae e faapefea ona aogā iā i latou le taliaina o la Tatou Feʻau i lenā taimi? O se avefe'au (Muhammad) , na te fa'amalamalamaina mea, ua uma ona o'o mai ia i latou ae latou faafitia o ia, ma fai mai: " O ia o se vale, ua aoaoina e isi !" (44:13,14)
E toetoe lava a fememea'i oe e tagata le talitonu i luga o latou mata pe a latou faalogo i a matou faaaliga (le Qur'an) , ma latou fai mai: " E moni lava o ia (Muhammad) e valea ." (68:51)
Le nuu o Makka! E lei ita lau uo ; na ia (Muhammad) moni lava na vaai ia te ia (Kaperielu ) i le lagi manino ma na te le fiu e taofi le malamalama o mea e le vaaia. O lenei (Qur'an) e le o se upu a se Satani malaia. (81:22-25)
aua ina ua ta'u atu ia te i latou: "E leai se atua vagana ai Allah," sa masani ona latou faafefeteina i latou lava ma le faamaualuga ma fai mai: "O le a! e tatau ona tatou lafoai o tatou atua ona o se tusisolo valea ?" (37:35,36)
Ua latou ofo ina ua sau se Lapata'i ia i latou mai ia i latou lava, ma ua fai mai le au le talitonu: " O ia o se faataulaitu pepelo ! " (38:4)
Pe foliga ese ea i tagata le faailoa atu o lo matou finagalo i se tagata mai ia i latou lava, ua faapea atu: "Ia lapataia tagata ma avatu le tala lelei i le au Faatuatua o loo latou savavali lelei ma lo latou Alii?" Fai mai le au le talitonu: " O le tagata faataulaitu moni lava ia !" (10:2)
Pe fai mai ea tagata: "Na ia (Muhammad) na ia faia ?" E leai! O le Upu Moni mai lou Alii, ina ia e lapataia ai se nuu e lei oo atu i ai se Lapata'i muamua ia te oe: ina ia latou maua le taitaiga. (32:3)
Matou te leʻi faʻalogo i se mea faapena mai se tasi o tagata o aso e gata ai (Iutaia ma Kerisiano) : e leai se mea na o se pepelo . (38:7)
I le faaopoopo atu i le masalosalo ma le fefe i le leiloa o lona mafaufau, sa fefe Muhammad ua faatoilaloina o ia e se agaga leaga. O le upusii o loʻo i lalo o loʻo taʻu mai ai mea na tutupu ia Muhammad, lea o loʻo taʻua i punaoa faʻa-Islam. O nei upusii e mafai ona maasiasi mo Mosalemi, ae faapefea pe afai e moni? Na talitonu Muhammad na ia vaai i le tiapolo ma sa ia tautala e uiga i le dzhinn, po o le agaga leaga. Na te lei manatu o le agelu na faaali mai ia te ia o se agelu lelei:
Na ave e Khadidzha Muhammad i luga o mauga e nofo na o ia ina ia maua ai se faaaliga mai le Atua. I se tasi aso na alu ifo ai Muhammad mai mauga ma tagi. Sa masaa mai se mea mai lona gutu. Sa mumu ona mata. Na fesili Khadidzha: "O le a le mea ua tupu ia te oe?" Fai mai Muhammad: "Na ou vaai i le tiapolo ma sa uluitinoina e se sani [agaga leaga]." Na ioeina e Muhammad. O loo tusia foi lenei mataupu i lana talaaga na tusia e Al Halabi (1 voluma, itulau 227). Ae na fai atu Khadidzha ia Muhammad, "Aua e te fai atu lena mea. A e toe vaai i le tagata ua e taʻua o le tiapolo, taʻu mai ia te aʻu ma o le a ou tofotofoina." Ina ua toe vaai Muhammad i le meaola, sa ia fai atu i lona toalua: "Ei, o i ai." Ona fa'aalia lea e Khadidzha lona ogavae agavale ma fai atu ia Muhammad e nofo i luga. Na manatu Khadija afai o le tagata o se agelu, o le a maasiasi i le vaai atu i le ogavae o se fafine ma lele ese. Fai mai Khadidzha: "E te vaai ia te ia?" Na tali atu Muhammad, "Ioe." Na fa'aali e le fafine lona suilapalapa taumatau ma fesili atu, "E te va'ai ia te ia?" “Ioe,” o le tali atu lea a Muhammad. Na ave e Khadidzha Muhammad i ona lima ma fesili: "E te vaʻaia lena mea?" “Ioe,” o le tali atu lea a Muhammad. Ona faaalia lea e Khadidzha ona foliga ma toe fesili pe mafai e Muhammad ona vaai i le meaola. Fai mai Muhammad, "Leai, na sola ese." Na alaga Khadidzha: "Ei, o se agelu lenei ae le o se tiapolo!" Aisea? Talu ai ona o le mea na maasiasi i foliga o Khadidzha? Ou te fesili atu i Mosalemi i luga o le TV: O le a le ituaiga o agelu o le a ma pe a tilotilo i foliga o se fafine ae le o le tilotilo i ona nofoaga lilo? Ua tusia lenei mea i tusi Muslim. O loo iai i inā le faamaoniga. Ma sa tautino atu Muhammad o le tiapolo. (1)
O le tala faʻa-Islam e foliga mai o loʻo fautua mai ai o Muhammad sa i lalo o le faatosinaga a se agaga leaga. I lena tala, ua taʻu mai ia i tatou na talosaga Muhammad mo le faamagaloga o ana agasala ma le laveaʻiina mai agaga leaga. O ia tu masani ua faailoa mai ai o Muhammad sa le atoatoa e pei o isi tagata ma sa ia masalosalo i lona sootaga ma le agaga leaga. Pe o le foafoaga lea na fai mai o ia o Kaperielu, o se agaga leaga faapena?
Al Hadis, vol. 3, itulau. 786 Ua ta'ua e Abu Azer al Anmari le mea nei: Ina ua alu le perofeta e moe, sa ia fai mai, I le suafa o Allah, ou te taoto i le suafa o Allah, o Allah! Fa'amagalo a'u agasala ma aveese lo'u agaga leaga .
O le isi upusii ua faaalia ai e le'i manatu Muhammad o ana faaaliga po o fonotaga ma le agaga o se aafiaga lelei. Na ia lagona ua faapuapuagatia o ia e le tiapolo, ma na ia mafaufau foʻi e pule i le ola. Afai o le agelu a le Atua o Kaperielu, aisea na sili atu ai ona faigata le aafiaga o Muhammad nai lo, mo se faataitaiga, o Maria, o le na feiloai ma se agelu e tutusa lona igoa? O nei aafiaga e matua ese lava.
I le taimi muamua, sa matua le mautonu Muhammad e uiga i lana feiloaiga faalelagi ma le agaga. “Ua tigaina o ia i le tiga tele ma ua liua ona fofoga” (2). Sa ia mafaufau pe ua uluitinoina o ia e le tiapolo, ma sa ia mafaufau foi e pule i le ola:
Ou te alu i le tumutumu o le mauga ma ou faapaʻū ifo i lalo ina ia ou oti ma maua ai le filemu. O lea na ou alu ai i luma ae ina ua ou i le afa o le mauga, sa ou faalogoina se leo mai le lagi o faapea mai, “O Muhammad. O oe o se aposetolo a le Atua ma o aʻu o Kaperielu.” Na ou sii aʻe loʻu ulu i le lagi e vaai (o ai o loo tautala) ma faauta, o Kaperielu i foliga o se tagata - o se tagata o ona vae na fofola i tua atu o le tafailagi. Ma sa ia fai mai, "O Muhammad. O oe o se aposetolo a le Atua ma o aʻu o Kaperielu.” (3)
Na toe foi Muhammad i Khadidzha i le mafatia tele. Fai mai Aisha, “Ona toe foi mai lea o le Aposetolo a Allah faatasi ma ia (le faaaliga). Sa tata tele lona fatu, (ma) o maso i le va o ona tauau ma lona ua na tetete, seia oo ina oo atu ia Khadidza (lona faletua) ma fai atu: 'O Khadidza e, o le a le mea ua ou tiga ai? Sa ou fefe ne'i tupu se mea leaga ia te au.' Ona ia taʻu atu lea ia Khadidza mea uma na tutupu" (4), ma taʻu atu ia te ia ona popolega muamua: "Oi talofa ia te aʻu, o aʻu o se tusisolo pe o loʻo i ai." (5) "O le tusisolo o lona uiga i lenei tulaga o se tagata na vaʻaia le fiafia. ma atonu o faaaliga faatemoni.
Pe a taʻu mai e tala faʻa-Islam le tele o le olaga o Muhammad, o loʻo i ai foi faʻamatalaga o lona laʻitiiti. O se tasi o punaoa sili ona faaaloalogia o le talaaga o le Perofeta o Muhammad, na tusia e Ibn Hisham. E faasino foi le talaaga i agaga leaga. O le taimi lea, na masalomia ai e le susu o Muhammad, o Halima, o le talavou o Muhammad na maua. O ia taʻua o loʻo faʻaalia ai le auala, mai lava i le laʻitiiti, na mafai ai e Muhammad ona i lalo o lea lava faatosinaga faʻalenatura.
Na faaauau pea lenei mea mo le lua tausaga, ma sa matou faafetai i le Atua mo lo matou manuia. Ona ou faateaina lea o le tama ma le susu; ua tupu aʻe o ia ma avea ma se tama malosi, e pei o tama matutua. I le lua o ona tausaga, ua leva ona avea o ia ma tama malosi... O lea na matou toe aumaia ai o ia. I ni nai masina mulimuli ane, sa i ai o ia ma lona uso tausi ma a matou mamoe i tuafale. Na faafuaseʻi ona tamoʻe mai lona uso ma alaga mai iā i matou: “Ua ave e ni tamāloloa se toʻalua o laʻei papaʻe loʻu uso Quraysh, ma faamoe o ia ma tatala lona manava! O loʻo latou suʻeina se mea iina!” Sa amata ona ma taufetuli ma lou toalua. Na ma maua atu le tama o loo tu ma sesega. Sa ma siiina o ia i o ma lima ma fesili atu: "O le a le mea ua tupu ia te oe, pepe?" Na ia tali atu: “Na ō mai ni tamāloloa se toʻalua na oofu i ofu papaʻe, ma faataoto aʻu i lalo ma tatala loʻu manava. O loo latou sailia se mea iina, ae ou te le iloa po o le a.” Sa matou toe ave o ia i totonu. Na fai mai laʻu tane iā te aʻu: “Halima, ou te fefe ina neʻi uluitino le tama. Toe ave o ia i lona aiga a’o le’i tupu le ma’i.” Sa matou toe ave o ia i lona tina ma sa ia fesili mai, “O le a le mea ua e toe foi mai ai, tausimai? Auā foʻi, na e manaʻo e nofo le tama iā te oe.” Na ou tali atu: “Ua faataga e le Atua loʻu atalii vaetama e tuputupu aʻe ma ua uma ona ou faia loʻu tiute. O lenei, ‘ou te fefe ne‘i o‘o ‘iā te ia se mea leaga, ‘ona ‘ou toe fa‘afo‘i atu ai lea o ia ‘iā te ‘outou, e pei ‘ona e mana‘o ai.” (7)
Na faapefea ona faaali atu Kaperielu ia Muhammad ? Ina ua faʻafesoʻotaʻi Muhammad ma le agelu o Kaperielu, o le tu ma aga faʻa-Islam o loʻo taʻu mai ai nei feiloaiga. Latou te taʻu mai e uiga i gaoioiga faʻapitoa a Kaperielu ma le faʻafefea ona masani ona maua e Muhammad i latou faʻalavelave. O ia mau faʻapitoa e mafua ai ona tatou fesili pe na fesoʻotaʻi moni Muhammad i le agelu a le Atua. E mafai e tagata uma ona mafaufau ia i latou lava.
- Sa masani ona tauloto e Kaperielu le Koran i le tausaga; e faalua ona tupu lenei mea i le tausaga na maliu ai Muhammad (Muslim, Tusi 31, nu. 6005). - O le ulu o Kaperielu na ufitia i le efuefu ina ua uma le taua ( Bukhari, vol.4, tusi, 56, nu. 2813).
- Na sau Kaperielu i le avefeau a le Atua o loʻo ofuina se pulou silika i luga o lona ulu ma tietie i se miula ( Ibn Hisham: Profeetta Muhammadin elämäkerta [ Sirat Rasul Allah], itulau 313)
- I le fesoʻotaʻiga ma le malaga a Muhammad i le lagi, na tuleia e Kaperielu ia te ia faatolu i luga o le mulivae (Ibn Hisham: Profeetta Muhammadin elämäkerta [ Sirat Rasul Allah], itulau 130) E talitonu Muslims o se apaʻau, o se tagata vavalo o se miula ma se asini, ave Muhammad i le faletapuai i Ierusalema i le malaga lava e tasi (Al-Aqsa). O lenei faʻamatalaga i le faletapuai i Ierusalema e le mafai ona moni, peitaʻi, ona o le faletapuai o loʻo fesiligia e leʻi fausia seia oʻo i le va o tausaga 710 ma 720, pe a ma le 80 tausaga talu ona maliu Muhammad. O le mea lea na tatau ai ona alu Muhammad i se isi mea i lenei malaga uiga ese, pe o lana malaga fa'alenatura e lei tupu moni lava.
• I le taimi muamua na feiloai ai Muhammad i se meaola e foliga mai o le agelu o Kaperielu, ua taʻu mai e tu ma aga le ala na titina ai o ia e se agelu ma faamalosia o ia e faitau pe taulotoina ni nai fuaitau o loo i ai i le Qur'an o loo i ai nei. Mo Muhammad, o lenei aafiaga sa mafatia ona sa fefe o ia o le a oti. O lenei ituaiga o faiga faamalosi e masani ona taatele mo na tagata o loo fesootai soo ma le lalolagi o agaga. O le umi e faaauau ai o latou aafiaga, o le tele foi lea o le faamalosi e tupu ia i latou. E masani tele lenei mea i mea na tutupu i UFO o loʻo maua e le toʻatele o tagata faʻalavelave.
Na taʻu atu e le avefeʻau a le Atua ia lava: Na sau Kaperielu iā te aʻu a o ou moe. Sa ia tauaveina se palanikeke silika ma ni tusitusiga i luga. Na ia faapea mai: “Faitau!” Sa ou fesili, “O le a?” Ona oomi lea e Kaperielu le palanikeke i luga o aʻu seia oo ina ou manatu o le a ou oti. Ona ia tatalaina lea o aʻu ma toe faapea mai, “Faitau!” Sa ou fesili, “O le a?” Ona oomi lea e Kaperielu le palanikeke i luga o aʻu seia oo ina ou manatu o le a ou oti. Ona ia tatalaina lea o aʻu ma toe faapea mai, “Faitau!” Sa ou fesili, “O le a?” Ona oomi lea e Kaperielu le palanikeke i luga o aʻu seia oo ina ou manatu o le a ou oti. Ona ia tatalaina lea o aʻu ma toe faapea mai, “Faitau!” Sa ou fesili atu, “O le a le mea e tatau ona ou faitauina?”
Na ona ou fai atu
lena mea ina ia le toe faia e ia le mea na ia faia muamua. Ona
faapea atu lea o Kaperielu [Ko 96:1-5]: Toe tauloto! (pe faitau !) I le suafa o lou Alii na faia - na faia le tagata mai le toto. Toe tauloto! O lou Ali‘i e silisili ‘ona alofa tunoa, O ai na aoao mai i le peni, aoao atu le tagata i mea na te le iloa.
Na ou faitau i ai ma ia tatalaina aʻu ma alu ese. Na ou ala mai le miti; sa pei o upu sa tusia i lo’u loto! (8)
O le isi upusii o loo faamatalaina ai le fefe tele o Muhammad i le sau o le agelu o Kaperielu ma na ia manao ai e ufiufi e isi o ia i se palanikeke. Talu ai e tele na taʻua o Kaperielu, e tatau i se tasi ona fesili pe moni o se agelu mai le Atua. Na faamatalaina e Muhammad lava ia:
Sa lei i ai le Agaga Paia mo se taimi puupuu, ae faafuasei lava a o ou savali sa ou faalogoina se leo mai le lagi, ma ina ua ou tepa aʻe i le lagi, sa ou teʻi na ou vaaia ai le agelu lava lea e tasi na faaali mai ia te au i le ana o Hira, ma sa nofo o ia i le nofoa i le va o le lagi ma le lalolagi. Sa ou matuā fefe i ona foliga vaaia ma ou faapaʻū ai i le eleele, ma ou alu atu i loʻu aiga ma faapea atu (ia i latou): “Ia ufiufi iā te aʻu! (ma le palanikeke) Ufiufi a'u! ” (9)
Na faapefea ona maua e Muhammad ana faaaliga? I faʻamatalaga Islama o loʻo i ai le tele o faʻamatalaga i le auala na maua ai e Muhammad ana faʻaaliga. O le talaaga a Ibn Hisham o loo faamatalaina ai le afifiina o Muhammad i se ie ma tuu se aluga i lalo o lona ulu pe a oo mai se faaaliga. Na umi se taimi na toe malosi ai Muhammad mai lenei setete. E le gata i lea, o matāua o le afu sa tafe i luga o lona muaulu e ui lava ina malulu. E mafai ona matauina e se tasi o le aafiaga sa le manaia tele faaletino:
E ala i le Atua, e leʻi iai se taimi e tuua ai e le avefeʻau a le Atua lona tulaga ina ua aveesea o ia e lē mai le Atua na masani ona pule iā te ia. Sa aui o ia i se ofu ma tuu se aluga paʻu i lalo o lona ulu. Ina ua ou vaai i lenei mea, ou te lei fefe pe popole, ona o le Atua, aua sa ou iloa ou te mama, ma sa ou iloa o le a le faia e le Atua se mea sese ia te au, ae e ala mai ia te Ia, o loo i ai i lona aao le agaga o Aisha, na toetoe lava a feoti ou matua. a o le‘i toe malosi le Avefe‘au a le Atua, auā sa latou fefefe ne‘i avatu e le Atua se fa‘aaliga e fa‘amaonia ai mea o lo‘o fai mai ai tagata. Ona toe malosi lea o le Avefeau a le Atua. Na masaa afu mai lona muaulu, e ui lava o se aso malulu. ‘Ua ia soloiesea fo‘i le afu o lona muaulu ma fai atu, “‘Ia e ‘oli‘oli ai, Aisha, auā ‘ua fa‘aalia e le Atua lou lē sala.” "Viia le Atua!" Sa ou tali atu. ‘Ona alu atu lea o ia i fafo, ma tautala atu i tagata, ma faitau le fuaitau mai le Qur'an na folafolaina e uiga ia te aʻu. (10)
O isi punaoa o loo faamatalaina atili ai faaaliga na tuuina atu ia Muhammad. O se tasi o i latou na faamatalaina le auala na “oo mai ai se faaaliga faalelagi ia te ia (...) sa mumu foliga o le perofeta ma sa ia manava malosi mo sina taimi ona toe lelei ai lea” ( Bukhari, vol. 6, book 66, nu. 4985.0). Lalo o nisi faʻamatalaga e uiga i lenei mea. O le mea taua e uiga i nei faʻataʻitaʻiga, e pei o na faʻataʻitaʻiga o loʻo i luga, na lagona e Muhammad le popole. Sa le mautonu ma le mautonu ma faaseseina ona foliga. Sa luelue lona ulu ma sa faapena foi ona faia e ona soo. O ia faʻataʻitaʻiga - e tele naua - o loʻo fautua mai ai o faʻaaliga na faigata ia Muhammad.
Sa fesili Aisha ia Muhammad i se tasi taimi po o le a le ituaiga o aafiaga o le mauaina o se faaaliga, ma sa ia tali mai, “O nisi taimi e pei o se logo tatagi, o lenei ituaiga o musumusuga e sili ona faigata i mea uma, ona mavae atu lea o lenei tulaga pe a uma ona ou malamalama i mea ua faaalia. . O nisi taimi e sau ai se agelu i foliga o se tagata ma talanoa mai iā te aʻu, ma ou te malamalama i mea uma e fai mai ai o ia.” (11) O se isi taimi na ia faamatala mai ai: “E lua auala ua oo mai ai le faaaliga iā te aʻu—ua aumaia e Kaperielu ma taʻu mai iā te aʻu e pei ona taʻu atu e se tagata faamatalaga i le isi, ma ua ou lē mautonu ai. Ma e oso mai iā te aʻu e pei o le leo o se logo, seʻia oo ina goto i loʻu loto, ma e lē o se mea ou te popole ai.” (12) Fai mai Aisha: "Ina ua oo mai le faaaliga i luga o le Avefeau a Allah (ia i luga o ia), e oo lava i aso malulu e afu lona muaulu." (13) E faapena foʻi ina ua oo mai musumusuga ia te ia “na ia lagonaina le mamafa o le avega ia te ia ona o lea mea, ma ua liua ona fofoga” ma “na ia faamaulalo lona ulu, ona faamaulalo lea o ana soa, ma ina ua uma (lenei tulaga) ona ia sii aʻe lea o lona ulu. luga.” (14)
Al Hadis, vol 4. itulau 360 Obadab-b-Swamet na faamatalaina e faapea ina ua oo mai le faaaliga i le Perofeta, sa matua le mautonu lava o ia ma suia ona foliga. Ina ua ia fofogaina le faaaliga, sa luelue lona ulu ma sa faapena foi ona faia e ona soo.
Aisea na amata ai ona maua e Muhammad faaaliga? E toatele Mosalemi talitonu faamaoni na filifilia e le Atua Muhammad ma o le mafuaaga lea na amata ai ona ia maua faaaliga. Latou te manatu o ia o se perofeta ua faatagaina faapitoa e le Atua, ma e le manaomia lava se isi faamalamalamaga. Latou te le manatu e mafai ona maua e Muhammad ana faaaliga mai se isi lava mea nai lo Kaperielu, le agelu a le Atua. Ae ui i lea, i le olaga o Muhammad ma i olaga o le tele o auala, e tasi le uiga masani: mafaufau loloto, poʻo le mafaufau loloto. Sa latou faia soo se ituaiga o manatunatuga loloto seia oo ina faaali mai se agelu po o se agaga ia i latou. Mo Muhammad, o se agelu e foliga mai e pei o Kaperielu, ae mo isi tagata atonu na aliali mai se meaola e iai se isi igoa. O lea, eg. i le tele o lotu i Iapani, o le uiga lava lea e tasi e masani ona faʻaalia: na amata ina ua mavae se taimi umi o le mafaufau loloto, na faʻaalia se agaga i se tagata. Ua amata ona faalogo le tagata i le tautalaga a lenei agaga po o le agelu, ma o lea ua tulai mai ai se lotu fou. O Mamona, o se lotu Kerisiano, na afua mai foi ina ua faaali mai se agelu e igoa ia Moronae ia Iosefa Samita.
O isi upusii e
faasino i lenei mataupu. O le muamua oi latou (mai se tusi e
puipuia ai le talitonuga faa-Islam) o loo taʻua ai o
Muhammad sa i ai i se tulaga loloto o le mafaufau loloto ina
ua sau le agelu ia te ia. O le upusii lona lua e uiga i le
auala na matauina ai e Kenneth R. Wade e toetoe lava o soo
se taulāitu, na ia feiloai i ai, na muai faafesootaia e le
lalolagi o agaga po o se taʻitaʻi agaga a o faia se ituaiga
o mafaufauga loloto i Sasaʻe. O nei upusii e manino le
tutusa. O aafiaga o Muhammad e le matua ese lava mai aafiaga
o auala. I le taimi lea, ua toeitiiti atoa le 40 tausaga o Muhammad. I ona tafatafa uma na ia vaaia ai feteenaiga ma le solitulafono, manao mo le fiafia, sauā ma le leaga o amioga, ma sa atili ai ona ia fefe. Sa amata ona mafaufau loloto e le aunoa i le ana o le mauga o Hira i ni nai kilomita mai Mecca. E masani ona alu na o ia iina, ae o nisi taimi na o mai ai Khadija ma Zaid ma ia. I totonu o le ana, sa nofo o ia e le gaoioi i le po atoa i se tulaga loloto o le mafaufau loloto. … Ina ua uma ona oo i lana uluai faaaliga, e tusa ai ma talaaga ma faamatalaga, sa mafatia Muhammad i le popole tele. Ae ui i lea, sa ia alu pea i le ana o Hira, ma i se tulaga loloto o le mafaufau loloto ma le faanoanoa na ia maua ai se isi faaaliga. (15)
"I ala ma alalaupapa na ou suʻesuʻeina, toetoe lava o tagata uma na muamua faʻafesoʻotaʻi ma latou taʻiala agaga aʻo faʻataʻitaʻiina se ituaiga o mafaufauga i Sasaʻe. lalolagi." (16)
O LE OLA O MUHAMMAD . Pe a oo mai i le soifuaga o le Perofeta o Muhammad, o le a talafeagai le manatu o le fua o lona olaga o le a sili atu nai lo isi uma, talu ai o ia o le faamaufaailoga a le au perofeta ma e sili atu ma sili atu ona paia nai lo Iesu. E tatau ona avea lenei mea ma se faai'uga e le'i mafaufauina pe afai ua sili atu le taua o lana misiona nai lo se isi lava tagata i le lalolagi. Ae ui i lea, o iinei tatou te feagai ai ma se feteenaiga. O le olaga o Muhammad e le mafai ona taʻua o se faʻataʻitaʻiga lelei. E fa'aalia i mea nei:
Na ia fasiotia le toʻatele o ē na tetee iā te ia ma ē na tauemu iā te ia. E tetee i upu a Iesu, auā na aʻoaʻo Iesu e alofa e oo lava i fili. Na aʻoaʻo foʻi e Iesu afai tatou te alolofa na o ē alolofa mai iā i tatou, e leai lava se mea e faavavega ai. Na faia e Muhammad le faafeagai. ( Mataio 5:44-48 ) A ou te fai atu ia te outou, ia outou alolofa atu i e ua ita mai ia te outou, ia outou faamanuia atu i e ua fetuu mai ia te outou, ia outou agalelei atu i e ua inoino mai ia te outou, ma tatalo mo e ua agaleaga mai ma faasaua mai ia te outou; ‘Ina ‘ia ‘avea ‘outou ma fānau a lo ‘outou Tamā o i le lagi; Auā afai tou te alolofa atu i ē alolofa mai iā te outou, o le ā se taui tou te maua? e le faapea foi ea le au telona? ‘Āfai fo‘i tou te fa‘afeiloa‘i na o ‘outou uso, se a se mea e sili ‘ona ‘outou faia i isi? e le faapea ea le au telona? O lenei, ia atoatoa ona lelei o la outou amio, faapei o lo outou Tama o i le lagi e atoatoa ona lelei o ia.”
Na faatonuina foi e le Avefeau a le Atua e fasioti Abdallah ibn Khatali, o le sa avea foi ma Mosalemi. Na auina atu o ia e le Avefeau a le Atua e aoina lafoga o meaalofa ma se Ansar... O Ibn Khatal e toalua teine pologa, o Fartana ma le isi. Sa masani ona latou usuina pese tauemu e uiga i le Avefeau a le Atua. Na poloaʻi atu le avefeʻau a le Atua e fasiotia foʻi i latou. E faapena foi, na ia faatonuina e fasioti al-Huwairith ibn Nuqaidh, o le na faasoesa ia te ia i Makkah... Na faatonuina foi e le Avefeau a le Atua e fasioti Miquas ibn Subaba, ona na ia fasiotia se Ansar e taui ma sui mo lona uso na maliu faafuasei ma ona na ia toe foi mai. o se tagata fa'alelotu i le ituaiga o Quraysh. Na ia faatonuina foʻi le fasiotia o Sara, o le fafine maula o le aiga o Abdalmuttalib, ma Ikrima ibn Abi Jahal. O Sara o se tasi o i latou na taufaalili i le Avefeau a le Atua i Meka. (Ibn Hisham: Profeetta Muhammadin elämäkerta , itulau 390)
Ibn Habanm Sahih vol.14 p. 529 Fai mai Muhammad: Ou te tauto ia te ia o lē ua i ai loʼu agaga i lona lima ou te lei sau ia te oe vagana ai le fasi.
Na faamatala e Ikrima: Na susunuina e Ali nisi, ma o le tala o lenei mea na oo atu ia Ibn Abbas, o le na faapea mai: Ana ou i ai i lenei nofoaga, semanu ou te le susunuina i latou, e pei ona fai mai le Perofeta: "Aua e te faasalaina se tasi i le faasalaga a Allah" , e aunoa ma se masalosalo semanu ou te fasiotia i latou, aua na fai mai le Perofeta: Afai e suia e se tasi lana lotu Isalama, fasioti ia te ia" (Sahit Bukhari 9:84:57).
Ua auina mai ia te au faatasi ma au upu e sili ona pupuu ma uiga lautele ma ua ou manumalo ai i le fefe, ma a o ou moe, na aumai ia te au ki o oa o le lalolagi ma tuuina mai i lou lima. (Bukhari 4:52:220).
Musnad. vol. 2 p. 50 Ua fai mai le Perofeta: Ua auina mai aʼu i le aso o le faamasinoga ma le pelu, ma o loʼu ola o loo i le paolo o laʼu tao, o le faalumaina ma le faatoilaloina o le vaega lea o e e le usiusitai mai ia te aʼu.
Na ia uunaʻia ona soo ina ia pepelo ina ia mafai ona latou fasiotia o latou fili. Ua ta’u mai e le Faaaliga ia i tatou, e ui i lea, o e pepelo ma fasioti tagata o le a le ulu atu i le malo o le Atua: Amuia i latou o e fai ana poloaiga, ina ia latou maua le aiā i le laau o le ola, ma ia ulu atu i le faitotoa i le aai. Auā o i fafo o ulī, ma ē faataulāitu, ma ē faitaaga, ma ē fasioti tagata, ma ē ifo i tupua, ma i latou uma e alolofa ma faia le pepelo . ( Fakaasiga 22:14, 15 ).
Mulimuli ane na ia toe foi atu i Medina ma sauaina tamaitai Mosalemi iina i ana solo alofa. Na fesili le Avefeau a le Atua: "O ai na te tausia Ibn al-Ashraf mo aʻu?" Na tali Muhammad ibn Maslama: "O le a ou faia, le Avefeau a le Atua, o le a ou fasiotia o ia." “Ia fai pe a e mafaia,” o le tala lea a le Avefeau a le Atua. Na alu ese Muhammad ibn Maslama. E tolu aso e leʻi ʻai pe inu ai o ia i se mea na o mea na ia manaʻomia. Ina ua faalogo le avefeau a le Atua e uiga i lenei mea, sa ia fesili ia Muhammad ibn Maslama: "Aisea ua e tuu ai le 'ai ma le inu?" Na tali atu Muhammad ibn Maslama: "Avefeau a le Atua, na ou folafola atu se mea ia te oe ma ou te le iloa pe mafai ona ou faia!" Na tali atu le Avefeau a le Atua: "O le mea sili e tatau ona e taumafai!" Fai mai Muhammad ibn Maslama: "Afefe a le Atua, e tatau ona tatou pepelo!" “Fai mai le mea e te manao ai,” o le tali lea a le avefeau a le Atua, “ua tuuina atu ia te oe le faatagaga e fai ai!” Ona malie ai lea o Muhammad ibn Maslama e fasioti Ka'bi ma ni nai alii. O i latou ia o Abu Na'ila Silkan ibn Salama, Abbad ibn Bishr, al-Harith ibn Aus ma Abu Abs ibn Jabr. (Ibn Hisham: Profeetta Muhammadin elämäkerta , itulau 250)
Na ia fetuu i tagata ma tatalo i le Atua ina ia liliu mai iā i latou. O lenei mea e feteenai ma mea na aoao atu e Paulo ma le auala na ia ola ai, mo se faataitaiga. Na ia tusia: … a upuleagaina, matou te faamanuia atu …( 1 Cor 4:12 ) ma: Ia faamanuia atu i e ua faasaua mai ia te outou: ia faamanuia atu, ae aua le fetuu.… Aua tou te faatoilaloina i le leaga, a ia faatoilaloina le leaga i le lelei (Roma 12:14,21). ). Sa aoao mai foi e Peteru le mea lava e tasi e pei o Paulo: Aua le taui atu le leaga i le leaga, po o le faifai i le upu leaga; auā ‘ua ‘outou iloa ‘ua vala‘auina ai ‘outou, ‘ina ‘ia maua ai e ‘outou le manuia. Auā o lē e mana‘o i le ola, ma va‘ai i aso lelei, ‘ia taofi e ia lona laulaufaiva mai le leaga, ma ona laugutu ‘ina ne‘i tautala pepelo; ia saili e ia le filemu, ma tausisi i ai ( 1 Peteru 3:9-11 ).
Sa nofo le Avefeau a le Atua i Tabuk mo aso e luasefulu ona toe foi atu lea i Medina. I luga o le ala, sa i ai se nofoaga i le vaitafe o Mushaqqaq lea na tafe mai ai le vai mai se papa mo manaoga o ni nai solofanua. A'o le'i o'o mai le au Musalimi iina, na fai atu le Avefeau a le Atua: "A oo atu se tasi i lena vaitafe i o tatou luma, aua ne'i inu o ia i sina mataua seia tatou o mai." O se vaega o tagata faafoliga na muamua atu ia te ia. Na latou feinu uma i vai, ma ina ua sau le Avefeau a le Atua iina, ua leai se vai i totonu o le papa. Fai mai le Avefeau a le Atua: "Ou te le'i faasaina ea i latou e inu ai seia ou sau!" Na ia fetuu iā i latou ma tatalo i le Atua e faasagatau iā i latou. ( Ibn Hisham : Profeetta Muhammadin elämäkerta, itulau 425)
Na ia faoa taavale solofanua ma faatau atu tagata. Sa ia faaaogaina le tupe na ia maua e faatau ai solofanua ma auupega. Na tusia e Paulo: O lē gaoi, aua neʻi toe gaoi, a ia galue malosi , ma galue i ona lima i le mea lelei, ina ia maua e ia se mea e avatu ai i lē ua mativa ( Efe 4:28). Ua aoao mai foi le Tusi Paia e le fai mo latou tofi le malo o le Atua e le au gaoi: Tou te le iloa ea e le fai mo latou tofi le malo o le Atua o e amioletonu? Aua neʻi faaseseina outou : o e faitaaga, ma e ifo i tupua, ma e mulilulua, ma e faitaaga, ma e faitaaga, ma e gaoi, ma e matapeapea , ma e onā, ma e faifai , ma e faomea, e le fai mo latou tofi le malo o le Atua (1 Korinito 6:9.10). ).
Ina ua mavae lea, sa faalogo le Avefeau a le Atua o Abu Sufya ibn Harb o loo sau mai Suria ma se solo tele o Quraysh. Sa i ai i le au malaga le tele o meatotino a Quraysh ma a latou oloa ma e mafai ona o faatasi ma le tolu pe fasefulu Quraysh. Na valaau atu le Avefeau a le Atua i le au Musalimi ia te ia ma faapea atu: “Ua manuia le malaga a Quraish. Tatou tetee atu i ai; atonu o le a tuuina mai e le Atua ia i tatou e fai ma vete.” Sa tali atu le au Musalimi i lana valaau, o nisi ma le naunautai, o isi ma le mumusu, ona sa latou le talitonu o le a alu le Avefeau a le Atua i le taua. … Na faasoa atu e le Avefeau a le Atua le vete mai le ituaiga o Quraisy, ma a latou fafine ma tamaiti i le au Musalimi. I lena aso na ia faailoa atu ai sea a le au ti'eti'e solofanua ma tuu ese le tasi vae lima o le vete… Ona auina atu lea e le Avefeau a le Atua, na taitaia e Sa'd ibn Zaid, pagota a Quraiza i Najd e faatau atu. Na faatau e Sa'd solofanua ma auupega i tupe na ia maua. ( Ibn Hisham : Profeetta Muhammadin elämäkerta, itulau 209, 324)
Na ia taufaaleaga tagata ina ia liliu mai i Mosalemi. 9:60 o le Koran e faatatau i lenei mea: O le mea moni o le sadaqat ( Zakah ) aoina e mo e matitiva, le fesoasoani, i latou o loo faigaluega e pulea tupe, i latou o latou loto e manaomia ona manumalo i le upumoni...
Na tuuina atu e le avefeau a le Atua se vaega o le vete i tagata o latou loto e tatau ona punou i Islama. Na ia faia i latou ma e ala mai ia i latou o latou tagata e fiafia i ai. Na ia tuuina atu le selau o kamela i nisi tagata o Makka, e pei o Abu Sufyan, ma i isi na ia tuuina atu itiiti. ( Ibn Hisham : Profeetta Muhammadin elämäkerta, itulau 413)
Na faaipoipo o ia iā Aisha e 9 tausaga. O Muhammad lava ia e tusa ma le 52 tausaga le matua i lena taimi. I se tulaga lautele, o sea mafutaga ua taʻua o le pedophilia i atunuu i Sisifo.
Fai mai Ursa: Na fai atu le Perofeta ia Abu Bakr mo le lima o Aisha e faaipoipo ai ia te ia. Fai mai Abu Bakr: "Ae o aʻu o lou uso." Fai mai le Perofeta, "O oe o loʻu uso i le tapuaiga a Allah ma Lana Tusi, ae o Aisha e faaletulafono ia te aʻu mo le faaipoipo." (Bukhari Vaega 7, Tusi 62, Nu. 18.)
Fai mai Aisha na faaipoipo le Perofeta ia te ia ina ua ono ona tausaga, ma ina ua iva ona tausaga, sa faia e le Perofeta lana faaipoipoga ma sa nofo ai [Aisha] ma ia mo le iva tausaga [seia oo i le maliu o Muhammad]. ( Bukhari Vaega 7, Tusi 62, Nu. 64.) [Sa faapea ona sefuluvalu tausaga o Aisha ina ua maliu Muhammad. Na ola o ia i le onosefulu-lima tausaga.]
O le Hadith foi o loʻo taʻu mai ai le auala na aʻoaʻo ai e Muhammad fafine e fafaga tama matutua. Na talanoa Sahih Muslim e uiga i ni mataupu se lua. O mea lava e tasi e mafai ona maua i isi mea (Salim Muslim 8: 3427, 3428 / Imam Malik's Muwattai , Tusi 30, Nu. 30.1.8; Tusi 30, Nu. 30.2.12; Tusi 30, Nu. 30.2.13; Tusi 30, Nu. 30.2. 14):
Fai mai Aisha na sau Sahla bint Suhail i le Aposetolo a Allah ma faapea atu, "Avefeau a Allah, ou te vaai i foliga o Abu Hudhaifa [faailoga o le inoino] ina ua taunuu Salim [soʻo] i lo matou fale," lea na taʻua ai e le Aposetolo a Allah. tali mai, “Fasusu ia te ia.” Fai mai o ia, "E mafai faapefea ona ou fafagaina o ia ae o ia o se tagata matua?" Na ataata le Aposetolo a Allah ma fai mai, "Ou te iloa o ia o se alii talavou." (Sahih Muslim 8: 3424)
Fai mai Aisha o Salim, le pologa saoloto a Abu Hudhaifan , sa nonofo faatasi ma ia ma lona aiga i lo latou fale. Na sau o ia [le afafine o Suhail] i le Aposetolo a Allah ma faapea atu, "Ua ausia e Salim le matua o le tagata e pei ona ausia e alii, ma ua ia malamalama i mea latou te malamalama i ai, ma ua ulufale saoloto o ia i le fale." Ae ui i lea, ua ou iloa o loo i ai se mea o loo tuia ai le loto o Abu Hudhaifa , o le mafuaaga lea na fai atu ai le Aposetolo a Allah ia te ia, "Fasusu ia te ia ma o le ae le faasolitulafono ia te ia, ma o le a le lagona o Abu Hudhaifa i lona loto." Na alu ese o ia ma fai mai, "Na ou susu ia te ia ma ua leai se mea sa i totonu o le loto o Abu Hadhaifa ." ( Sahih Muslim 8: 3425).
O le isi faʻatalanoaga e taʻu mai ai ia i tatou nisi mea e uiga i le olaga o Muhammad:
Ua fautuaina e Hadith fafine e fafaga tama tane. O le a se tala a le au atamamai Mosalemi e uiga i lenei mea? - O se faʻataʻitaʻiga lelei lea o le mea na ou fai atu ai. Ina ua ou faalauiloa atu le talitonuga faa-Islam e faapea e tatau i fafine ona “fasusu” i tane ese ina ia mafai ona faatasi ma i latou, lea e feteenai ma isi a latou mau, na osofaʻia aʻu e le ʻaufailotu. Aisea? Aua e leai sa latou tali. E sili atu ona faigofie mo i latou ona liliu le mataupu ma taufaaleaga ia te aʻu, nai lo le tilotilo ia latou lava tusitusiga.
Aisea e tatau ai i tamaitai ona faia lenei mea? - Aua na fai mai Muhammad. O ai na faia lea faiga? Mohammed. Aisea? O ai na te iloa. Fai mai tusitusiga na ia ata ina ua uma ona fai atu i fafine e susu i tamaloloa. Atonu sa tausua o ia, ma taumafai e suʻesuʻe po o le ā le mamao e manatu ai tagata iā te ia o se perofeta. Ina ua faalogo i ai, na tusia i lalo e tusitala o le Hadith, ma faasaoina mo tupulaga mulimuli ane. O le a le faamoemoega o lenei mea? E mafai ona fesiligia e uiga i le tele o mea na fai mai ai Muhammad. O le a le faamoemoega o le inuina o le mimi kamela? O le a le uiga o le faasaina o musika? O le a le mafuaaga o le fetuu o taifau? O le a le faamoemoega o le poloaiga e tatau i tagata ona tau lava ina aai ma o latou lima taumatau ae aua lava nei ma le lima tauagavale? O le a le faamoemoega o le poloaiga e etoeto uma tamatamailima pe a uma ona aai? I se faaupuga faigofie: o le faiga fa'a'au'au o le tulafono a Sharia e taumafai e fufulu fai'ai Mosalemi ma liliu i latou i masini e le fesiligia lava a latou lotu. O lona uiga, i upu a le Qur'an: "Aua le faia ni fesili e ono iu ai ina leaga."
E tusa ai ma uluai tusitusiga faa-Islam, o le a le ituaiga tagata sa iai Muhammad? - O se mataupu sili ona maasiasi lea ou te talanoa i ai. Ou te faia ona o le alofa mo Mosalemi - e ui lava ou te iloa e tiga ona latou faalogo. Ae o le faamalologa e amata i tiga ma mafatiaga. I se faapuupuuga, e tusa ai ma tusitusiga a Isalama, o Muhammad o se tagata faapiʻopiʻo. Sa masani ona ia mitiia laulaufaiva o tama ma teine laiti. Sa ofu o ia i ofu o fafine ma sa i ai "faaaliga" i lena setete. E le itiiti ifo ma le 66 ana "ava". E foliga mai na tuuina atu e Allah ia te ia "faʻaaliga faʻapitoa" e faʻatagaina ai o ia e feusuaʻi ma lana tama teine o Zainab ma faʻatagaina o ia e sili atu ana ava nai lo isi Mosalemi. Sa ia talanoa pea e uiga i feusuaiga ma sa uluitinoina e ia - o lana fesili muamua i le " asini tautala" o le pe fiafia i feusuaiga. Sa faiaiga Muhammad ma se fafine ua oti. Ou te toe faamamafa atu o aʻu lava na te leʻi fatuina nei manatu, ae o loʻo aliali mai i totonu o tusi a Islama. O le tele o tagata e le iloa Arapi latou te le iloa e uiga i nei mea ona e lei faaliliuina lava. E tusa ai ma le Koran (33:37), na tuuina atu e Allah ia Muhammad le aia tatau e faaipoipo ai i lona afafine faaletulafono, lea na ia tuʻinanau i ai. I ni nai fuaiupu mulimuli ane (33:50) Na tuuina atu e Allah ia Muhammad le faatagaga e alofa ai i soo se tamaitai na "fofo" o ia lava ia te ia. O lenei avanoa sa na'o Muhammad lava na fa'atagaina. O nei "faʻaaliga" na tuʻuina atu ia te ia nei tuʻinanauga tau feusuaʻiga sa masani ona toe faia. (17) O lenei avanoa sa na'o Muhammad lava na fa'atagaina. O nei "faʻaaliga" na tuʻuina atu ia te ia nei tuʻinanauga tau feusuaʻiga sa masani ona toe faia. (17) O lenei avanoa sa na'o Muhammad lava na fa'atagaina. O nei "faʻaaliga" na tuʻuina atu ia te ia nei tuʻinanauga tau feusuaʻiga sa masani ona toe faia. (17)
Na ia mauaina faaaliga e faamautinoa ai le faataunuuina o ona manaoga. O le mataupu e 33 o le Koran o loʻo faʻatatau i ni mataupu se lua. I se tasi oi latou, na tuuina atu e Allah ia te ia le faatagaga e faaipoipo i le ava a lona atalii vaetama, o Zainab. Na ia feiloaʻi i lana tama teine e toetoe lava a le lavalavā ma na faaosofia ai lona manaʻo. E oo lava i le aganuu a Arapi i lena taimi, o sea faiga, faaipoipo i se afafine faaletulafono, sa masani ona manatu sese. O le isi fuaitau i le mataupu lava lea e tasi o loʻo taʻu mai ai le faʻatagaina e Allah ia Muhammad e ave ni ava sili atu nai lo isi alii Mosalemi, oe na faʻatagaina e maua ni ava se fa. O se taunuuga, sa sili atu ava a Muhammad nai lo isi alii Mosalemi. E tusa ai ma tu ma aga, na fai mai ai le ava talavou a Muhammad o Aisha i se leo taufaaleaga: "O loʻo faanatinati le Atua e faʻataunuʻu ou manaʻoga!" O le faʻamatalaga e manatu e fesoʻotaʻi ma le taimi na tuʻuina atu ai Muhammad se faʻaaliga ma se faʻatagaga e ave ai nisi ava. Na lagona e Aisha na maua e Muhammad ni faaaliga talafeagai e faamaonia ai ana amioga.
Le Perofeta e, manatua le taimi na e fai atu ai i le tasi (Zaid, le atalii vaetama a le Perofeta) o le na alofagia e Allah faapea foi ma oe : "Taumau lau ava i le faaipoipoga ma ia e mata'u ia Allah." Na e taumafai e natia i lou loto le mea na finagalo Allah e fa'aalia; na e fefefe i tagata ae o le a sili atu ona talafeagai le mataʻu ia Allah. O lea, ina ua faateʻa e Zaid lana avā, na matou avatu ia te oe e te faaipoipo, ina ia leai se faʻalavelave mo tagata faʻatuatua e faaipoipo i ava a latou tama fai pe a latou teteʻa . Ma sa tatau ona faataunuuina le Poloaiga a Allah. E le mafai ona tuuaia le Perofeta mo le faia o le mea ua faatagaina mo ia e Allah. E faapena le ala a Allah ia i latou na muamua atu; ma o poloa'iga a Allah ua mua'i fa'atonuina. O i latou ua molia i le misiona o le faaooina atu o le fe’au a Allah ia matata’u ia te Ia, e tatau ona latou le fefefe i se isi ae na o Allah; auā ‘ua lava ‘iā Allah e fa‘amautu ai a latou tala. O Muhammad e le o se tama o soʻo se tasi o ou tama (na te le tuua soʻo se suli tane) . O Ia o le Avefeau a Allah ma le Faamaufaailoga a Perofeta. O Allah e iai le silafia o mea uma. (33:37-40)
Le Perofeta e! ‘Ua matou fa‘atulafonoina ‘iā te ‘outou avā na ‘outou tu‘uina atu i ai a latou ‘oloa; ma tama'ita'i ia o lo'o umia e o 'outou lima taumatau (mai pagota o taua) ' ua tofia e Allah mo 'outou; ma afafine o uso ma tuafafine o lou tamā, ma afafine o uso ma tuafafine o lou tina, o e na malaga mai faatasi ma oe; ma le fafine talitonu na tuuina atu o ia lava i le Perofeta pe afai e manao le Perofeta e faaipoipo ia te ia - o lenei faatagaga e mo na o oe ae le mo isi tagata talitonu ; Ua tatou iloa le faasāsāaga ua tatou tuuina atu i isi tagata talitonu e faatatau ia latou avā ma i latou o loo umia io latou lima taumatau . Ua matou tuuina atu ia te oe lenei avanoa o se tuusaunoaga ina ia leai se tuuaiga e mafai ona pipii atu ia te oe. O le Atua e Faamagalo, Alofa Mutimutivale. (33:50)
Sa ia viia o ia lava ma faamaualuga. Na tusi Paulo (Fili 2:3): Aua neʻi faia se mea i le misa ma le faamaualuga; a o le loto maulalo, ia manatu le tasi i le tasi e sili ia te i latou. Ua faapea mai foʻi le Tusi Paia (Iakopo 4:6) “E tetee atu le Atua i ē faamaualuluga, ae foaʻi mai le alofa tunoa i ē lotomaulalo”.
Al Hadis, vol 4. itulau 323 Na faamatalaina e Abbas. “Na tulai le perofeta paia i le pulelaa ma fesili atu i e na faalogologo: O ai a’u? Sa latou tali mai: O oe o le Avefeau a Allah. Na tali atu Muhammad: O aʻu o Muhammad, le atalii o Abdullah, le atalii o Abdullah Muttalib. Na foafoaina e Allah lana foafoaga ma faia aʻu e sili ona lelei. Na ia vaevaeina i latou i vaega e lua ma tuu aʻu i le tulaga sili o le lua. Ona ia vaevaeina lea o i latou i ituaiga ma faia loʻu ituaiga e sili ona lelei. Ona ia vaevaeina lea o i latou i ni aiga ma tuu aʻu i se aiga sili ona lelei. I le avea ai ma se tagata o le aiga, o aʻu o le tagata sili ia i latou ma o loʻu aiga o le aiga sili lea.
Sahih Muslim. Tusi 004, Nu. 1062,1063,1066 ma le 1067. E pei ona lipotia mai e Abu Huraira: Na faapea mai le Avefeau a Allah: Ua tuuina mai ia te au le tulaga maualuga nai lo isi perofeta i mea mamalu e ono (faaaloalo): Ua tuuina mai ia te au upu, e ui lava ina latou. e pupuu, e matua malamalama ma tele; Ua fesoasoani mai ia te au i le mata’u i loto o e ita mai, ua avea le vete ma tulafono ia te a’u, ua faamamaina le lalolagi ma o se nofoaga mo au tapuai, ua auina atu au i tagata uma, ma ua lokaina filifili o perofeta. i totonu ia te au.
FUA O LE OLA O MUHAMMAD. E talitonu Muslims o Muhammad o se perofeta na auina mai e le Atua, e sili atu lona taua nai lo, mo se faataitaiga, o Iesu po o se isi lava tagata na soifua i le lalolagi. Latou te talitonu i lona tulaga taua, e ui lava o le tele o mea moni ua faailoa mai ai o lona olaga sa i se tulaga maualalo. E lē faatalitalia e se tasi se mea faapena mai le perofeta sili ona tāua. Ae faapefea le aʻoaʻoga a le Tusi Paia e faatatau i perofeta saʻo ma le sesē? I le fetalaiga a Iesu, e tasi le tulaga e mafai ai e se tasi ona faamasinoina olaga o tagata ma perofeta: “E iloa ai i latou i o latou fua”. Sa faatatau i ai Iesu ma sa talanoa foi Paulo e uiga i le mea lava e tasi:
- ( Mat 7:15-20 ) Ia faaeteete i perofeta pepelo, o e o mai ia te outou i ofu mamoe, a o totonu o luko feʻai i latou. 16 Tou te iloa i latou i o latou fua . E tau mai ea e tagata le vine mai le vao tuitui, po o le mati mai le vao talatala? 17 E faapea foi laau lelei uma e fua mai i fua lelei; a o le laau leaga e fua mai i fua leaga. 18 E le mafai e le laau lelei ona fua mai i fua leaga, e le mafai foi e le laau leaga ona fua mai i fua lelei. 19 O la‘au uma lava e lē fua mai i fua lelei, e tāina i lalo ma lafo i le afi. 20 O le mea lea tou te iloa ai i latou i o latou fua.
- ( Gal 5:19-23 ) O lenei ua faaalia galuega a le tino, o mea ia; O le mulilua, o le faitaaga, o le amio leaga, o le mataitu, 20 O le ifo i tupua, o le fa‘ataulāitu, o le feitaga‘i, o le femisaa‘i, o le lotoleaga, o le ita, o le misa, o fouvale, o a‘oa‘oga sesē, 21 O finauga, o le fasioti tagata, o le onā, o le ulavale , ma mea faapena: o mea ia ou te fai atu ai muamua, faapei ona ou fai atu ai foi ia te outou anamua, o e fai mea faapea, e le fai mo latou tofi le malo o le Atua. 22 A o le fua o le Agaga o le alofa, o le olioli, o le filemu, o le onosai, o le agamalu, o le agalelei, o le faatuatua , 23 O le agamalu, ma le le gaoia : e leai se tulafono e faasagatau ai i ia mea.
- ( 1 Ioane 4:1-3 ) Le ʻaupele e, aua tou te talitonu i agaga uma, a ia tofotofo i agaga pe mai le Atua i latou, auā e toʻatele perofeta pepelo ua ō atu i le lalolagi. 2 O le mea lea ‘ua ‘outou iloa ai le Agaga o le Atua: O agaga uma lava e ta‘utino mai ‘ua maliu mai Iesu Keriso i le tino, e mai i le Atua ia. 3 O agaga uma fo‘i e lē ta‘uta‘u atu, ‘ua maliu mai Iesu Keriso i le tino, e lē mai le Atua lea; ma ua i ai nei foi i le lalolagi.
Ma le mea mulimuli, Seʻi o tatou vaʻavaʻai i se suʻesuʻega a le Muslimist i le olaga o Muhammad. Na ia taʻu mai e leai se olaga o Muhammad ma o Muhammad e mamao mai le atoatoa. O mea faapena e le fetaui ma le ata o Muhammad ua manatu o le perofeta sili ona taua o perofeta uma. E le gata i lea, o le a tatou faatusatusaina lenei upusii i le olaga o Paulo: o se tagata sa avea ma aposetolo o tagata faapaupau. Afai tatou te suʻesuʻeina le fua o le olaga o Paulo ma faʻatusatusa i le fua na gaosia e Muhammad, e tatau ona fai atu na muamua Paulo ia Muhammad, aemaise lava i le alofa:
Ona amata lea ona ou suesue i le le sese o Muhammad. O loʻo i ai tala faʻasolopito e pei o Al-Seera AI-Halabija, AI-Tabakaat AI-Kubra, ma Seraat Ibn Hisham o loʻo talanoa e uiga i lenei mea, ma faʻamatalaga mai le mea e mafai ona e faitau ai i faʻamatalaga i luga o Sura 16:67, "E faʻapea foʻi i fua o le o le pama ma le vine, tou te maua mai ai mea e ‘onā ma mea e ‘ai.”O le tele o tu ma aga fa'atuatuaina o lo'o ta'u manino mai ai na inu Muhammad i le uaina ma fautuaina ana uo e fa'asusu le uaina i le vai pe a malosi tele. Sa masani ona ia 'ai i aano o manu na taulagaina e le ituaiga o Quraish i tupua i luga o le maa o le Kaaba. Na ia talia mea na faasā e le Atua ma faasā mea na faatagaina e le Atua. Na ia faataʻitaʻi i avā a ana uō ma e lē faatalatū e fai ma avā pe a fiafia se tasi iā te ia. I le aso o Kheibar (o se taua toto latalata i Mecca), Safiya, le afafine o Yehia Ibn Akhtab, na tuuina atu ia Abdallah Ibn Umar o se ava, ae ui i lea na ave e Muhammad o ia e fai ma ana ava. E faapena foi, na faaipoipo Muhammad i le afafine o Gahshi o Zainab, o le avā a le atalii tausi a Muhammad e igoa ia Zaid.
O nei mea uma na tutupu ua le faamamaluina ai le faatusa paia na tuuina atu ia Muhammad ma faaleagaina ai le tulaga paia na ou faapipiiina i loʻu mafaufau i le Perofeta o Muhammad. O le mea moni, o ia mea uma na maua sa matua tiga ia te au.
E ui lava sa ou aoaoina le tele o mea e uiga ia Muhammad, ae sa ou faamoemoe lava e maua ni uiga lelei i le tapuaiga a Islama e mafai ona ou pipii i ai ina ia tumau ai o se Mosalemi. Sa faigata ia te a’u ona lafoai le lotu a o ou laitiiti. O lagona uiga ese o le fefe, le mautonu ma le le mautonu na faatumulia ai loʻu mafaufau ao ou taaalo i le manatu o le lafoaia o Islama. (18)
Faasino i le soifuaga o le Aposetolo o Paulo
- ( 2 Kori. 12:14-15 ) Faauta, o le taimi lona tolu lea ua ou sauni ai e alu atu ia te outou; ‘ou te lē fa‘atigāina fo‘i ‘outou, auā ‘ou te lē sā‘ili i a ‘outou a o ‘outou; 15 ‘Ou te matuā fiafia fo‘i ‘ia fa‘aalu ma fa‘aumatia a‘u mo ‘outou; e ui lava o le tele o lo'u alofa ia te outou , o le itiiti foi lea o lo'u alofa mai.
- (2 Korinito 2:3-4) Na ou tusi atu foʻi lenei lava mea iā te outou, ina neʻi ou alu atu, ou te maua le faanoanoa ona o ē e tatau ona ou olioli ai; ‘ua ‘outou fa‘atuatua ‘iā te ‘outou uma, o lo‘u ‘oli‘oli o le ‘oli‘oli lea o ‘outou uma. 4 Auā o le puapuagā tele ma le tigā o le loto na ‘ou tusi atu ai ‘iā te ‘outou ma loimata e tele; e le ina ia outou faanoanoa ai , a ia outou iloa le tele o lo'u alofa ia te outou .
- (Roma 9:1-3) Ou te fai atu le upu moni ia Keriso, ou te le pepelo, o loo molimau mai foi loʻu lotofuatiaifo ia te au i le Agaga Paia; 2 Ua ia te aʼu le faanoanoa tele ma le faanoanoa e le aunoa i loʼu loto . 3 Auā ‘ou te mana‘o ‘ina ‘ia malaia a‘u ‘iā Keriso ‘ona o o‘u uso, o o‘u ‘āiga i la le tino.
- (2 Timo. 3:10-11) Ae ua e iloa atoatoa laʻu mataupu, o le olaga, o le faamoemoe, o le faatuatua, o le faapalepale, o le alofa, o le onosai , 11 O sauaga, ma puapuagā na o‘o mai ‘iā te a‘u i Anetioka, i Ikonio, i Lusa; o sauāga na ‘ou onosaia ai: a ‘ua lavea‘iina a‘u e le Ali‘i nai ia mea uma.
— ( Fili 3:17 ) Le ʻauuso e, ia outou faaaʻoaʻo faatasi mai iā te aʻu, ma ia outou mātauina i latou o loo savavali e pei ona outou faia i matou ma faaaʻoaʻo .
REFERENCES:
1. The interview of Father Zakarias 2. Ibn Sa’d, vol. l. 489 3. Ibn Ishaq, 106 4. Bukhari, vol. 6, book 65, no. 4953 5. Ibn Ishaq, 106 6. Robert Spencer: Totuus Muhammedista (The Truth About Muhammad), p. 56,57 7. Ibn Hisham: Profeetta Muhammadin elämäkerta (Sirat Rasul Allah), p. 39 8. Ibn Hisham: Profeetta Muhammadin elämäkerta (Sirat Rasul Allah), p. 70,71 9. Bukhari, vol. 4, book 59, no. 3238 10. Ibn Hisham: Profeetta Muhammadin elämäkerta (Sirat Rasul Allah), p. 343 11. Bukhari, vol. 1, book 1, no. 2 12. Ibn Sa’d, vol. l, 228 13. Imam Muslim, Sahih Muslim, Abdul Hamid Siddiqi, trans., Kitab Bhavan, revised edition 2000, book 30, no. 5764. 14. Muslim, book 30, nos. 5766 and 5767. 15. Ziauddin Sardar: Mihin uskovat muslimit? (What Do Muslims Believe?), p. 34,36 16. Kenneth R. Wade: "Uuden aikakauden salaisuudet: new age", p. 137 17. The interview of Father Zakarias 18. Ismaelin lapset, p. 93,94
SOURCES:
KoraaniIbn Hisham: Profeetta Muhammadin elämäkerta (Sirat Rasul Allah) Ismaelin lapset (THE CHILDREN OF ISMAEL) Pekka Sartola: Islam, ystävä vai vihollinen? Robert Spencer: Totuus Muhammedista (The Truth About Muhammad)
|
Jesus is the way, the truth and the life
Grap to eternal life!
|
Other Google Translate machine translations:
Miliona tausaga / tainasoa / evolusione
tagata? |