Nature


Main page | Jari's writings | Other languages

This is a machine translation made by Google Translate and has not been checked. There may be errors in the text.

   On the right, there are more links to translations made by Google Translate.

   In addition, you can read other articles in your own language when you go to my English website (Jari's writings), select an article there and transfer its web address to Google Translate (https://translate.google.com/?sl=en&tl=fi&op=websites).

                                                            

 

 

FaaKerisiano ma le faasaienisi

 

 

Pe sa avea ea le faatuatuaga faa-Kerisiano ma toʻatugā i le faasaienisi pe na ia faaauilumaina? Faitau le faʻamaoniga!

                                                                                                                  

O le autu o lenei tusiga o le faatuatuaga Kerisiano ma le faasaienisi. Ua faapefea ona taaʻina e le faatuatuaga Kerisiano le faasaienisi ma lona tuputupu aʻe? Pe na avea ma faʻalavelave i le atinaʻeina o le faasaienisi pe na faʻalauiloaina? Afai e suʻesuʻeina lenei mataupu e na o ala o faasalalauga faalelalolagi ma tusitusiga a saienitisi e le talitonu i le Atua, e masani ona latou aumaia se vaaiga lauiloa i le feteenaiga i le va o le faatuatua ma le faasaienisi. E iai le manatu o le faatuatua i le Atua ma le faasaienisi e faafeagai le tasi ma le isi ma o le faatuatuaga Kerisiano ua avea ma faalavelave i le atinaeina o le faasaienisi. I lenei manatu, o le faasaienisi e tatau ona malosi i Eleni ma faatoa toe alualu i luma ina ua, i le taimi o le Malamalama, na vavae ese mai le tapuaiga o faaaliga ma amata ona faalagolago i le mafuaaga ma le matauina. O le taua o Darwin aemaise lava ua manatu e taua mo le manumalo mulimuli o le vaaiga a le lalolagi faasaienisi.

    Ae o le a le moni o le mataupu? O le totonugalemu o le faatuatuaga Kerisiano e le'i avea lava o le faasaienisi ma le faia o le faasaienisi, ae o le faatuatua i le i ai o le Atua ma Iesu Keriso, lea e mafai ai ona faamagaloina tagata uma i a latou agasala. Ae peitai, e le faapea o le faatuatuaga Kerisiano e le o aafia ai le faasaienisi ma le atinae o sosaiete. Nai lo o lea, o le tāua o Iesu ma le faatuatuaga faa-Kerisiano ua avea ma filifiliga mo le fanau mai ma le alualu i luma o le faasaienisi. O lenei manatu e faʻavae i luga o le tele o manatu, lea o le a tatou faʻatalanoaina i lalo. Tatou amata i le gagana ma le faitautusi.

 

Tusitusi: lomifefiloi, kalama, alafapeta. Muamua, o le fanau mai o gagana tusi ma le tusitusi. E malamalama tagata uma afai e leai se gagana tusitusi a se malo ma e le mafai e tagata ona faitau, o se faʻalavelave lea i le atinaʻeina o le faasaienisi, suʻesuʻega, le fanau mai o mea fou ma le salalau o le poto. Ona leai lea o ni tusi, e le mafai ona e faitauina, ma e le salalau le malamalama. O loʻo tumau pea le sosaiete i se tulaga le mautonu.

   Na faapefea la ona aafia le faatuatuaga Kerisiano i le foafoaina o gagana tusitusi ma le faitau ma le tusitusi? O le mea lea e tele ai tagata suʻesuʻe o loʻo i ai se mea tauaso. Latou te le iloa e toetoe lava o gagana tusitusi uma na faia e Kerisiano faamaoni. Mo se faaaʻoaʻoga, iinei i Finelani, na lomia ai e Mikael Agricola, o se tagata toe fuataʻi lotu Finilani ma le tamā o tusitusiga, le uluaʻi tusi ABC ma le Feagaiga Fou ma vaega o isi tusi o le Tusi Paia. Sa aoao tagata e faitau i ai.

    I Siamani, na faia foi e Matti Luther le mea lava e tasi. Sa ia faaliliuina le Tusi Paia i le gagana Siamani i lana lava gagana. E faitau selau lomiga na faia i lana faaliliuga ma o le gagana na faaaogā e Luteru na faavaeina ai o se gagana tusitusi i tagata Siamani.

    Ae faapefea Egelani? O William Tyndale, o lē na faaliliuina le Tusi Paia i le gagana Peretania, sa iai sona sao tāua i lena mea. O le faaliliuga a Tyndale na aafia ai le fanau mai o le gagana Peretania faaonaponei. E faavae i le faaliliuga a Tyndale, o le faaliliuga a King James na faia mulimuli ane, o le faaliliuga faaPeretania sili ona lauiloa o le Tusi Paia.

   O se tasi o faʻataʻitaʻiga o mataʻitusi a tagata Slavic, e taʻua o le alafapeta Cyrillic. Na faaigoa i latou iā St. Cyril, o se misionare i le ʻau Slav ma na mātauina e leai sa latou alafapeta. Na saunia e Cyril le alafapeta mo i latou ina ia mafai ai ona latou faitau i le Evagelia e uiga ia Iesu.

   A'o le'i fanau mai le tomai faitau, e tatau la ona iai le gagana tusitusi. I lenei tulaga, sa faia ai e misionare Kerisiano se sao tāua, e lē gata i senituri ua mavae i atunuu i Sisifo, ae faapea foʻi i Aferika ma Asia mulimuli ane. Atonu na faia e misionare le tele o tausaga o galuega i le suʻesuʻeina o gagana. Na latou faia le kalama muamua, lomifefiloi ma alafapeta.

   O se tasi o na tagata o le misionare Metotisi o Frank Laubach, o lē na amataina se taumafaiga i le lalolagi aoao e faitau tusi. Na ia faatosinaina le atinaʻeina o tusi ABC i gagana e 313. Ua tofia o ia e avea ma aposetolo o ē lē iloa faitau.

    O fa'ata'ita'iga nei e fa'atatau i le mea lava e tasi, o le atina'eina o gagana. E taua tele e oo lava i gagana e pei o Hindi, o le gagana autu a Initia, Urdu o Pakistan, ma Bengali o Bangladesh o loʻo i ai a latou kalama ma gagana faʻavae i luga o le faʻavae o misiona Kerisiano. E faitau selau miliona tagata e tautatala ma faaaogā nei gagana.

 

Vishal Mangalwadi: Na ou ola aʻe i le fatu o le gagana Hindu i Allahabad, toetoe lava 80 kilomita mai Kashi, lea na tusia ai e Tulsidas Ramcharitmanasin , o le tala faʻalelotu sili ona taua o Initia i Matu. Sa ta'u mai pea ia te a'u o le Hindi na afua mai i lenei tala maoae. Ae ina ua ou faitau i ai, sa ou le mautonu, ona sa ou le malamalama i se fuaitau se tasi mai ai. O le “Hindi” a le tusitala na matua ese lava mai la’u ma na amata ona ou fesiligia, po o fea na afua mai ai la’u gagana – le gagana aloaia a le atunuu o Initia.

… E lei atiina ae foi e le au atamamai Hindu le gagana a le atunuu o Initia, le Hindi. O le faafetai i le au faaliliu o le Tusi Paia e pei o John Borthwick Gilchrist ma le au fai gagana misionare e pei o Rev. SHKellogg na aliaʻe mai le gagana Hindi o loo iai nei mai le gagana na faaaogā e le tusisolo o Tulsidas (c. 1532-1623).

... E tele atu mea na tuuina mai e le au faaliliu o le Tusi Paia ma faifeautalai nai lo la'u gagana Hindi. O gagana tusitusi ola uma a Initia e molimau i la latou galuega. I le 2005, Dr. Babu Verghese, o se tagata suʻesuʻe mai Mumbai ae o se failauga masani a Malayalam, na tuʻuina atu se faʻasalalauga faʻatekonolosi 700-itulau i le Iunivesite o Nagpur mo le toe iloiloga. Na ia faaalia na faia e le ʻaufaaliliu o le Tusi Paia gagana tusitusi e 73 i aso nei mai le gagana o loo tautatala ai le toʻatele o tagata Initia e lē iloa faitau. E aofia ai gagana aloaia a le atunuu o Initia (Hindi), Pakistan (Urdu) ma Bangladesh (Bengali). E toalima Bramine sikola na su'esu'eina le fa'ailoga o le doctorate a Verghes ma tu'uina atu ia te ia le igoa o le Doctor of Philosophy i le 2008. I le taimi lava e tasi, na latou autasi fautuaina, pe a uma ona lolomiina, o le fa'asalalauga e fa'aaogaina e avea ma tusi fa'atulafonoina mo su'esu'ega gagana Initia. (1)

 

O le galuega talaʻi Kerisiano e masani lava ona lautele le natura o le fesoasoani i tagata, o lea ua aapa atu ai e fesoasoani i ē mamaʻi, lē atoatoa le malosi, fia aai, leai ni fale ma le faailoga tagata. I le tele o atunuu Aferika, ua fausia e misiona Kerisiano le faavae o le aoga atoa i tulaga o aoaoga faavae ma matata eseese. E faapena foi, o le misiona ua saofagā i se auala taua i le faʻavaeina o fesoʻotaʻiga tausiga faʻalesoifua maloloina ... Ua taʻua e le tagata suʻesuʻe taʻutaʻua Aferika, le polofesa o le Iunivesite o Yale Lamin Sanneh e faapea i Aferika, ua faia e faifeautalai le auaunaga sili i aganuu i le lotoifale e ala i faia le faavae o le gagana tusitusi. (2)

 

Poloketi tusitusi ma tusitusiga. E pei ona taʻua, o le tele o gagana ua maua a latou kalama ma faavae tusitusi mai le faatosinaga a le faatuatuaga Kerisiano. O tagata le talitonu i le Atua ma setete e le na amataina lenei atinae, ae o sui o le faatuatuaga Kerisiano. O le atinaʻeina o sosaiete na mafai ona tuai mo le tele o seneturi e aunoa ma le faʻatuatua i le Atua ma Iesu.

    O lenei vaega e aofia ai galuega faitautusi i Europa ma isi vaega o le lalolagi. E ala iā i latou, ua aʻoaʻoina ai tagata e faitau le Tusi Paia ma isi lomiga ma aʻoaʻoina mea fou. Afai e te le iloa faitautusi, e faigata ona aʻoaʻoina ni mea fou na tusia e isi.

    Ina ua manumalo le faatuatuaga Kerisiano i le fanua e ala i le galuega faafaifeautalai, ua faaleleia ai foi le tulaga lautele ma le tulaga o le tele o atunuu. O ia mea e sili atu le soifua maloloina, sili atu le tamaoaiga, sili atu ona mautu tulaga lautele, faiga piʻopiʻo maualalo ma tamaiti feoti ma, ioe, sili atu le faitau tusitusi. Ana leai se galuega faafaifeautalai ma le faatuatuaga faa-Kerisiano, semanu e sili atu le mafatia ma le mativa i le lalolagi ma o le a le iloa e tagata faitautusi. Faatasi ai ma isi, o Robert Woodberry, o se polofesa lagolago i le Iunivesite o Texas, sa matauina le sootaga i le va o le galuega faafaifeautalai ma le faatemokalasi, le faaleleia o tulaga o tagata ma le faitautusi:

   

Saienitisi: O le galuega faafaifeautalai na mafua ai le faatemokalasi

 

E tusa ai ma le saunoaga a Robert Woodberry, o le polofesa lagolago i le Iunivesite o Texas, o le aafiaga o le galuega faafaifeautalai a Porotesano i le 1800s ma le amataga o le 1900s i le atinaeina o le faatemokalasi ua sili atu ona taua nai lo le uluai manatu. Na i lo le iai o sina sao itiiti i le atiina aʻe o faiga faatemokalasi, sa telē se sao a misionare i le tele o atunuu o Aferika ma Asia. O loo faamatala mai e le mekasini o le Christianity Today le mataupu.

Na suʻesuʻeina e Robert Woodberry le sootaga i le va o le galuega talaʻi ma mea e aʻafia ai le faatemokalasi toeitiiti atoa le 15 tausaga. E tusa ai ma lana faamatalaga, o i inā sa iai se taaʻiga autū a misionare Porotesano. O iina ua sili atu ona atinaʻe le tamaoaiga i aso nei ma ua sili atu le tulaga o le soifua maloloina nai lo nofoaga, lea sa laiti pe leai foi ni faatosinaga a faifeautalai. I vaega o lo'o i ai tala fa'asolopito o tala fa'asolopito, o lo'o maualalo le aofa'i o tamaiti ua maliliu i le taimi nei, fa'aitiitia faiga pi'opi'o, o lo'o taatele le faitau ma faitau ma faigofie le ulufale atu i a'oga, aemaise lava mo fafine.

   E tusa ai ma le faamatalaga a Robert Woodberry, e patino lava i le au Porotesano toe faafouga Kerisiano na i ai se aafiaga lelei. I se faʻatusatusaga, o faifeʻau a le setete poʻo misionare Katoliko aʻo leʻi oʻo i le 1960 e leʻi i ai se aafiaga faapena. (3)

 

O se tasi o faaaʻoaʻoga lelei o le auala na taaʻina ai e le faatuatuaga Kerisiano le faitau ma le tusitusi, e leʻi oo i le 1900 na maua ai e lomiga faalelalolagi tusi faaleagaga i le faatauina atu. Sa iai le Tusi Paia ma ana aʻoaʻoga i se tulaga tāua mo le tele o senituri, seʻia oo mai i le senituri mulimuli na atili ai ona mou atu lona tāua i atunuu i Sisifo. Pe o se mea na tupu fua ea i le senituri lona 20 lava lea, ina ua lafoaʻia le faatuatuaga Kerisiano, na tau ai taua tetele i le talafaasolopito?

    O le isi faʻataʻitaʻiga o Egelani, o le atunuʻu sili ona atinaʻe i le lalolagi i le 18 ma le 19 seneturi. Ae o le a le mea na i tua o le atinaʻeina lelei o Egelani? E mautinoa lava o se tasi o vala o le toe faafouga faaleagaga lea na liliu atu ai tagata i le Atua. E tele mea lelei na oo mai ona o se taunuuga, e pei o le faitau tusi, le soloia o le nofo pologa, ma le faaleleia o tulaga o tagata matitiva ma tagata faigaluega.

   O Ioane Uesele, o le ua lauiloa o le failauga sili ona taua o le Metotisi, ma o ia foi na oo mai ai le toe faafouga tele i Egelani i le seneturi lona 18, na matua aafia ai lenei atinae. Fai mai e ala i lana galuega na faasaoina ai Egelani i se suiga faapena na tupu i Farani. Peitaʻi, na fesoasoani foʻi Uesele ma ana uō i le mea moni e faapea o lomiga na mafai ona maua e tagata Peretania. Ua taʻua i le Encyclopedia Britannica e uiga ia Uesele i lenei tulaga e faapea “e leai lava se isi i le senituri lona 18 na faia le tele o mea e faalauiloa ai le faitauina o tusi lelei, ma aumaia le tele o tusi e mafai ona maua e tagata i se tau taugofie”...

    I Egelani, o se taunuuga o toe faafouga, na fanau ai foi galuega a le aoga Aso Sa i le senituri lona 18. Pe tusa o le 1830, pe tusa o le kuata o le 1.25 miliona tamaiti a Egelani na auai i le aoga Aso Sa, lea na latou aoao ai faitau ma tusitusi. Ua avea Egelani ma sosaiete e a'oa'oina e le Afioga a le Atua; e le'i aafia ai le setete.

    Ae faapefea le Iunaite Setete? O le upusii lea e faasino i lenei mea. Na taʻua e John Dewey (1859-1952), o ia lava na faʻamalosia malosi le faʻaogaina o aʻoaʻoga i le Iunaite Setete. Ae ui i lea, na ia faʻamatalaina pe faʻafefea ona iai se aafiaga lelei o le faʻatuatuaga Kerisiano i luga o se faʻataʻitaʻiga mo aʻoaʻoga lauiloa ma le soloia o le nofo pologa i lona atunuu:

 

O nei tagata (Kerisiano faievagelia) o le ivi tua o le alofa fa'aagafesootai, gaioiga fa'apolokiki e fa'atatau i suiga fa'ale-agafesootai, pacifism ma a'oa'oga lautele. Latou te faʻaalia ma faʻaalia le agalelei ia i latou o loʻo mafatia i le tamaoaiga ma isi tagata, aemaise lava pe a latou faʻaalia e tusa lava pe itiiti se fiafia i se faiga malo faʻasalalau - - O lenei vaega o le faitau aofaʻi ua tali lelei i manaʻoga mo togafitiga talafeagai ma se tufatufa tutusa tutusa. avanoa i le malamalama o lo latou lava manatu o le tutusa. Na mulimuli i tulagavae o Lincoln i le soloia o le nofo pologa ma ioe i manatu o Roosevelt ina ua ia taʻusalaina kamupani "leaga" ma le faaputuputuina o le tamaoaiga i lima o nai tagata. (4)

 

Iunivesite. I le taimi muamua, na taʻua ai le auala na aʻafia ai e le faʻatuatuaga Kerisiano le fausiaina o gagana tusitusi ma le faitau tusitusi i seneturi ua mavae ma i le taimi nei. Mo se faʻataʻitaʻiga, i atunuu Aferika, o le faʻavae o le aʻoga i tulaga o aʻoaʻoga faʻapitoa ma matata eseese na mafua mai i le faatosinaga a misiona Kerisiano, e pei o le tausiga o le soifua maloloina. A aunoa ma le aafiaga o le faatuatuaga Kerisiano, semanu e tuai le atinaeina o sosaiete mo le tele o seneturi.

   O le tasi vaega o iunivesite ma aoga. Faatasi ai ma le faitautusi, e taua mo le atinaʻeina o le faasaienisi, suʻesuʻega, le fanau mai o mea fou ma le faʻasalalauina o faʻamatalaga. E ala ia i latou, o le malamalama ma suʻesuʻega e agai i luma i se tulaga fou.

   Na faapefea ona aafia lenei vaega e le faatuatuaga Kerisiano? E masani ona lē iloa e le ʻaufailotu ma le lē talitonu i le Atua, o le Tusi Paia ma le faatuatuaga Kerisiano ua faia se sao tele i lenei vaega. E faitau selau iunivesite ma le fiasefulu afe o aʻoga ua amataina e Kerisiano amioatua po o le galuega faafaifeautalai. E leʻi fananau mai i latou i luga o se faavae e le talitonu i le Atua, ona e leai ni iunivesite faalelalolagi ma le malo. Mo se faʻataʻitaʻiga, o iunivesite nei e lauiloa i Egelani ma Amerika:

- Oxford ma Cambridge. O aai uma e lua e tele falesa ma falesa. O nei iunivesite na faavaeina muamua e aʻoaʻo le Tusi Paia.

- Harvard. O lenei iunivesite e faaigoa ia Reverend John Harvard. O lana mautauave mai le 1692 o Veritas Christo et Ecclesiae (upu moni mo Keriso ma le Ekalesia)

- O le Iunivesite o Yale na faavaeina e le tagata aʻoga muamua a Harvard, Puritan priest Cotton Mather.

- O le uluai peresitene o le Iunivesite o Princeton (muamua o le Kolisi o New Jersey) o Jonathan Edwards, o le ua lauiloa mo le toe faafouga tele i Amerika i le 18 senituri. O ia o le failauga sili ona lauiloa o lenei toe faafouga, faatasi ai ma George Whitefield.

- Iunivesite o Penisilevania. O George Whitefield, o le isi taitai o le Great Awakening, na faavaeina le aoga lea na mulimuli ane atiina ae i le Iunivesite o Penisilevania. O Whitefield o le atalii o se tagata tausi faletusi ma o se paaga a John Uesele na taʻua i luga a o iai o ia i Egelani. Sa ia te ia se leo uiga ese le matagofie, leo ma le malosi, ina ia mafai ona ia tautala atu i le fiasefulu afe o tagata i fonotaga i fafo. Sa mafai foʻi ona ia talaʻi ma loimata ona o le alofa mutimutivale o le Atua na foaʻi atu iā te ia mo tagata

   Ae faapefea Initia? E le lauiloa Initia i lona faa-Kerisiano. Peitaʻi, i lenei atunuu, e pei foʻi o Aferika, e faitau afe aʻoga ua fananau mai i le faavae o le faatuatuaga Kerisiano. O uluai iunivesite i Initia na fananau mai foi i luga o le faavae tutusa. O ia iunivesite e pei o le iunivesite o Calcutta, Madras, Bombay ma Serampore ua lauiloa. E le gata i lea, o le Iunivesite o Allahabad, na faavaeina i le 1887, e lauiloa. O le to'alima o ulua'i Palemia e to'afitu a Initia na sau mai lenei 'a'ai, ma le to'atele o pulega a Initia sa a'oga i le Iunivesite o Allahabad.

 

O se suiga i le faasaienisi. O le tusiga na amata mai i le manatu na fiafia i ai tagata le talitonu i le Atua e faapea o le faatuatuaga Kerisiano ua avea ma faʻalavelave i le atinaʻeina o le faasaienisi. Ae ui i lea, o lenei manatu e faigofie ona fesiligia, aua o gagana tusitusi, faitau tusitusi ma iunivesite na tele lava ina fananau mai i le faatosinaga a le faatuatuaga Kerisiano.

    Ae faapefea le mea ua taʻua o suiga faasaienisi? E masani ona taofi i totonu o le lalolagi ma le le talitonu i le Atua e faapea o lenei vevesi e leai se sootaga ma le faatuatuaga Kerisiano, ae e mafai ona fesiligia lenei manatu. Aua i le tulaga faaonaponei, e na o le tasi lava le amataga o le faasaienisi, o lona uiga, i Europa o le 16th-18th seneturi, lea na manumalo ai talitonuga faaKerisiano. E lei amataina i se sosaiete faalelalolagi, ae faapitoa i se sosaiete na musuia e le faatuatuaga Kerisiano. Toeitiiti lava o saienitisi taʻutaʻua uma na talitonu i le foafoaga. O nisi o i latou o Francis Bacon, Robert Boyle, Isaac Newton, Johannes Kepler, Copernicus, Galileo Galilei, Blaise Pascal, Michael Faraday, James Clerck Maxwell, John Ray, Louis Pasteur, ma isi. E le o ni sui o le Enlightenment ae o le talitonuga faa-Kerisiano.

 

Ua mātauina e augatupulaga o tusitala talafaasolopito ma tagata suʻesuʻe i le va o tagata e faapea, o Kerisiano, faatuatuaga Kerisiano, ma faalapotopotoga faa-Kerisiano, sa latou saosaolaumea i le tele o auala eseese i le atiina aʻe o aʻoaʻoga, metotia, ma faiga na iʻu ina fanau mai ai le faasaienisi faaonaponei (...) E ui ina eseese manatu. O lona aafiaga e toetoe lava o tusitala talafaasolopito uma i aso nei ua ioeina e faapea o le Faa-Kerisiano (Katoliko ma le Porotesano) na uunaia le toatele o tagata mafaufau o le vaitaimi a o lei oo i le taimi nei ina ia auai i le suʻesuʻeina o le natura. Ua mātauina foʻi e le ʻaufaitalafaasolopito, o manatu na nono mai i le Faa-Kerisiano na maua ai le auala i talanoaga faasaienisi ma iʻuga lelei. Ua faapea mai foʻi nisi saienitisi, o le manatu o le natura o loo gaoioi e tusa ai ma nisi o tulafono, e māfua mai i aʻoaʻoga faa-Kerisiano. (5)

 

O le a le mea na i tua o le suiga faasaienisi? O le tasi mafuaaga, e pei ona taʻua i luga, o iunivesite. E oo atu i le 1500, e tusa ma le onosefulu i latou i Europa. O nei iunivesite e le o ni iunivesite o loʻo tausia e tagata faʻalelalolagi ma le setete, ae na tulaʻi mai ma le lagolago malosi a le ekalesia anamua, ma o suʻesuʻega faʻasaienisi faanatura ma suʻesuʻega o fetu na faia se sao taua ia i latou. I totonu ia i latou sa i ai le tele o le saolotoga o suʻesuʻega ma talanoaga, lea na faʻamanuiaina. O nei iunivesite e faitau selau afe tamaiti aʻoga, ma sa latou fesoasoani e saunia le eleele mo le suiga faʻasaienisi ina ia mafai i Europa i le 16th-18th seneturi. E le'i faafuase'i ona tula'i mai lenei suiga, ae na muamua atu i ni mea lelei. O isi konetineta e leʻi tutusa aʻoaʻoga lautele ma iunivesite tutusa e pei o Europa,

 

O le Vaitau Tutotonu na fausia ai se faavae mo le ausia sili o sosaiete i Sisifo: faasaienisi faaonaponei. O le fa'amatalaga e fai mai e le'i iai le saienisi a'o le'i iai le "Renaissance" e matua le'o. Ina ua uma ona faamasani i latou lava i suʻesuʻega masani faa-Eleni, na atiina aʻe ai e le au atamamai o le Middle Ages faiga o talitonuga, lea na taʻitaʻia atili ai le faasaienisi pe a faatusatusa i aso anamua. O iunivesite, lea na puipuia ai le saolotoga tau aʻoaʻoga mai le malosi o taʻitaʻi, na faavaeina i le 1100s. O nei faʻalapotopotoga ua saunia i taimi uma se malutaga saogalemu mo suʻesuʻega faʻasaienisi. E oo lava i aʻoaʻoga faa-Kerisiano na faamaonia lona fetaui lelei e uunaʻia ai le suʻesuʻeina o le natura, lea na talitonuina o foafoaga a le Atua. (6)

 

Fomai ma falemai. O se tasi o itu ua taaʻina e le faatuatuaga Kerisiano o vailaau faafomaʻi ma le fanau mai o falemaʻi. O se vaega taua aemaise lava le au monike, oe na faasaoina, kopi ma faaliliuina tusitusiga faafomai anamua ma isi tusitusiga anamua ma faasaienisi. E le gata i lea, na latou atiina ae atili vailaau. A aunoa ma a latou gaioiga, semanu e le alualu i luma vailaau i le tulaga tutusa, ma o tusitusiga tuai o aso anamua e le mafai ona faasaoina mo tupulaga o ona po nei e faitau ai.

    O le soifua maloloina, galuega faʻale-agafesootai ma le tele o faʻalapotopotoga faʻameaalofa (Koluse Mumu, Save the Children...) ua amataina foi e tagata fai mai o Kerisiano, aua o le faʻatuatuaga Kerisiano e aofia ai i taimi uma le agaalofa i le tuaoi. E faavae lenei mea i le aʻoaʻoga ma le faaaʻoaʻoga a Iesu. Nai lo o lea, o tagata e le talitonu i le Atua ma tagata e masani ona tutumau i lenei vaega. O le tusitala Peretania o Malcolm Muggeridge (1903-1990), o ia lava o se tagata soifua faalelalolagi, ae ui i lea e faamaoni, na ia matauina lenei mea. Na ia gauai atu i le auala e aafia ai le aganuu a le lalolagi:“Sa ou faaaluina le tele o tausaga i Initia ma Aferika, ma i na mea uma e lua, sa ou fetaiai ai ma le tele o gaoioiga amiotonu o loo tausia e Kerisiano o loo auai i lotu eseese; ae e lei faatasi lava ona ou tau atu i se falemai po o se fale matuaoti o loo tausia e se faalapotopotoga faaagafesootai po o se falemai lepela. galue i luga o le faavae o le humanism." (7)

   O upusii nei o loʻo faʻaalia atili ai le auala na aʻafia ai e le faʻatuatuaga Kerisiano le tausimaʻi ma isi vaega e ala i le galuega faafaifeautalai. O le tele o falemai i Aferika ma Initia na fananau mai e ala i misiona Kerisiano ma le naunau e fesoasoani. O se vaega tele o uluai falemai i Europa na afua mai foi i lalo o le faatosinaga a le faatuatuaga Kerisiano. E mafai e le Atua ona faamalolo tuusaʻo se tagata, ae e toʻatele ua maua le fesoasoani e ala i vailaau ma falemaʻi. Ua faia e le faatuatuaga Kerisiano se vaega tāua i lena mea.

 

I le Vaitau Tutotonu o tagata, oe na auai i le Poloaiga a Saint Benedict, na tausia le silia ma le lua afe falemai i Europa i Sisifo na o ia. O le seneturi lona 12 sa matua iloga le taua i lenei tulaga, aemaise lava iina, lea na faagaoioia ai le Poloaiga a Saint John. Mo se faʻataʻitaʻiga, o le Falemaʻi tele a le Agaga Paia na faavaeina i le 1145 i Montpellier, lea na vave ona avea ma totonugalemu o aʻoaʻoga faafomaʻi ma le falemaʻi o Montpellier i le tausaga 1221. na tausia fafine ua oti a latou tane ma tamaiti matuaoti, ma avatu meaalofa i ē na manaʻomia. (8)

 

E ui lava ina tele le faitioina o le ekalesia Kerisiano i lona talafaasolopito, ae o loo avea pea ma taulamua i le tausiga faafomai mo e matitiva, fesoasoani i pagota, leai ni fale po o i latou ua maliliu ma le faaleleia o siosiomaga faigaluega. I Initia, o falemaʻi sili ona lelei ma aʻoaʻoga e fesoʻotaʻi i ai, o le taunuuga lea o le galuega faafaifeautalai Kerisiano, e oʻo lava i le tele o le tele o tagata Hindu latou te faʻaogaina nei falemaʻi nai lo falemaʻi o loʻo tausia e le malo, aua latou te iloa o le a sili atu le tausiga o i latou. iina. E tusa ai o le taimi na amata ai le Taua Lona Lua a le Lalolagi, o le 90% o tausimai i Initia o Kerisiano, ma o le 80% o i latou na aʻoaʻoina i falemaʻi misionare. (9)

 

I totonu o le ekalesia o mea uma o le olaga nei e pei lava o le tausiga o le olaga i le lumanai; e foliga mai o mea uma na ausia e tagata Aferika, na afua mai i le galuega faafaifeautalai a le ekalesia. (Nelson Mandela i lana talaaga Long Walk to Freedom)

 

Pe na sauāina e le lotu saienitisi? E pei ona taʻua, o le faatuatuaga Kerisiano na matuā aafia ai le fanau mai o le suiga faasaienisi. O se tasi o mafuaaga o lenei mea o iunivesite na faavaeina e le ekalesia. O le manatu faapea e fiafia tagata e lē talitonu i le Atua e atiina aʻe, e faapea o le a avea le faatuatuaga Kerisiano ma toʻatugā i le atiina aʻe o le faasaienisi, o se talafatu tele. Ua faaalia foi lea i le mea moni e faapea, o atunuu ua leva ona iai le aafiaga o le faatuatuaga Kerisiano sa avea ma paionia i le matata faasaienisi ma suesuega.

    Ae faapefea le manatu faapea sa sauāina e le lotu saienitisi? E mananaʻo tagata e le talitonu i le Atua e faatumauina lenei manatu, ae o le toʻatele o tagata suʻesuʻe talafaasolopito e manatu o se faʻasesega o le talafaasolopito. O lenei manatu o le feteenaiga i le va o le faatuatua ma le faasaienisi na faatoa amata mai lava i le faaiuga o le 19 senituri, ina ua aumaia e tusitala na lagolagoina le talitonuga a Darwin, e pei o Andrew Dickson White ma John William Draper, i a latou tusi. Ae ui i lea, faʻataʻitaʻiga, na taʻua e le tagata suʻesuʻe anamua James Hannam:

 

E feteenai ma le talitonuga masani, e leʻi lagolagoina e le lotu le manatu o se eleele mafolafola, e leʻi faʻatagaina le autopsies, ma e mautinoa lava e leʻi susunuina lava se tasi i le faʻamaualuga mo o latou talitonuga faasaienisi. (10)

 

O le tagata masalosalo Ausetalia Tim O'Neill ua faia se tulaga i lenei tautinoga ma faaalia ai le itiiti o tagata e iloa moni e uiga i le talafaasolopito: "E le faigata le kikiina o lenei mea leaga, aemaise lava pe a le iloa e tagata o loʻo talanoa i ai e sili atu le leai o se mea e uiga i le talafaasolopito. Naʻo latou pikiina nei manatu uiga ese mai luga o upega tafaʻilagi ma tusi taʻutaʻua. molimau e le mafai ona fefinauai. Ou te fiafia e ula i le au faasalalau atoatoa e ala i le fai atu ia i latou e taʻu mai se tasi - naʻo le tasi - saienitisi na susunuina i le pou pe sauaina pe sauaina mo ana suʻesuʻega i le Vaitau Tutotonu. E le mafai ona latou taʻua se tasi ... I le taimi na ou lisiina ai saienitisi o le Vaitau Tutotonu - Albertus Magnus, Robert Grosseteste, Roger Bacon, John Peckham, Duns Scotus, Thomas Bradwardine, Walter Burley, William Heytesbury, Richard Swineshead, John Dumbleton, Richard o Wallingford, Nicholas Oresme, Jean Buridan,ma Nicolaus Cusanus—ma ou te fesili pe aisea na faalauteleina ai e nei alii i le filemu atoa le faasaienisi o le Vaitausaga Tutotonu e aunoa ma le faalavelaveina e le ekalesia ia i latou, e masani lava ona valu ulu o ou fili i le ofo, ma mafaufau po o le a tonu le mea na tupu.” (11)

   Ae faapefea Galileo Galilei, o lē na suia le ata o le la o loo taamilo i le lalolagi a le tagata Eleni o Tulomaio? E moni e sese le faiga o le Pope ia te ia, ae o le mataupu o se faʻalavelave o le faʻaaogaina o le pule, ae le o le faʻafeagai ma le faasaienisi. (Ioe, o le pope ma le Lotu Katoliko ua nofosala i le tele o isi mea, e pei o le Crusades ma le Inquisition. Ae peitai, o se mataupu o le lafoaia atoatoa o le faatuatuaga Kerisiano po o le le mulimuli i aoaoga a Iesu. E toatele e le malamalama i lenei mea. eseesega.) E taua foi le matauina o sui uma o le faasaienisi ma le faatuatua na vaeluaina i o latou uiga i le talitonuga a Galileo. O nisi o saienitisi sa i ona itu, o isi e tetee. I se tulaga talitutusa, sa tetee nisi tagata lotu i ona manatu, ae sa tetee isi. O le tulaga lea i taimi uma pe a aliali mai ni manatu fou.

   Aisea la na le fiafia ai Galileo i le Pope ma tuuina i lalo o le falepuipui i lona fale? O se tasi o māfuaaga ona o amioga a Galileo. O le Pope sa avea ma se tagata faamemelo tele ia Galileo, ae o le tusitusi le faautauta a Galileo na saosaolaumea i le faateleina o le tulaga. Na tusia e Ari Turunen le talaaga o le mataupu:

 

E ui lava o Galileo Galilei o loʻo taʻua o se tasi o maturo sili o le saienisi, e tatau ona manatua e leʻi manaia tele o ia o se tagata. Sa faasausili o ia ma faigofie ona ita, faitio tele ma leai se faautautaga ma se taleni e taulimaina ai tagata. Faafetai i lona laulaufaiva matala ma malie, sa leai foi sona fili. O le galuega a Galileo i le vateatea o loʻo faʻaaogaina se faʻatalanoaga. O le tusi o loʻo faʻaalia ai se tagata e itiiti ifo lona atamai e igoa ia Simplicius, o loʻo tuʻuina atu ia Galileo ni finauga sili ona valea. Na mafai e fili o Galileo ona faatalitonu le Pope o Galileo o le Pope ma lana ata o Simplicus. Naʻo le maeʻa ai o lenei mea na faia ai e le Urban VIII le aoga ma le maaleale faasaga ia Galileo...

    ...Na manatu Urbanus o ia o se tagata toe fuataʻi ma na malie o ia e talanoa ma Galileo, ae o le sitaili a Galileo sa sili atu mo le Pope. Pe o le uiga o Galilei o le Pope ma lona Simplicus figure pe leai, o le filifiliga o le igoa sa matua leaga lava. E le'i popole Galilei i fa'avae o tusitusiga manuia, lea e aofia ai le fa'aaloalo i le tagata faitau. (12)

 

Ma po ua sauāina ea e tagata lē talitonu i le Atua saienitisi? O le mea sili na tupu lenei mea i le Soviet Union e le talitonu i le Atua, lea na falepuipui ai le tele o saienitisi, e pei o geneticists, ma o nisi na fasiotia ona o latou manatu faasaienisi.

     E faapena foi, na fasiotia nisi o saienitisi i le Fouvalega Farani: chemist Antoine Lavoisier, astronomer Jean Sylvain Bally, mineralogist Philippe-Frédéric de Dietrich, astronomer Jean Baptiste Gaspard Bochart de Saron, botanist Chrétien Guillaume de Lamoignon de Malesherbes. Peitaʻi, e leʻi fasiotia i latou ona o o latou manatu faasaienisi, ae ona o o latou manatu faapolotiki. O iinei foi, o se tulaga o le faaaoga sese o le pule, lea e matua ese lava taunuuga nai lo le auala na togafitia ai Galileo.

 

Le ala sese o le faasaienisi: Darwin taitaiseseina faasaienisi. O lenei tusiga na amata mai i le tautinoga a le au le talitonu i le Atua e faapea o le faatuatuaga Kerisiano ua avea ma faʻalavelave i le atinaʻeina o le faasaienisi. Na ta‘ua e leai se faavae o lea mau, ae o le tāua o le faatuatuaga Kerisiano ua fai ma filifiliga mo le fanau mai ma le alualu i luma o le faasaienisi. O lenei manatu e faʻavae i luga o le tele o mea e pei o le fanau mai o gagana tusitusi, faitau tusi, aʻoga ma iunivesite, le atinaʻeina o vailaʻau ma falemaʻi, ma le mea moni na tupu le suiga faʻasaienisi i le 16th-18th seneturi i Europa, lea na manumalo ai le talitonuga Kerisiano. O lenei suiga e lei amataina i se sosaiete faalelalolagi, ae faapitoa i se sosaiete na musuia e le faatuatuaga Kerisiano.

   Afai o le faʻatuatuaga Kerisiano sa avea ma mea lelei mo le atinaʻeina o le saienisi, o fea na afua mai ai le manatu o le tetee i le saienisi ma le faʻatuatuaga Kerisiano? O se tasi o mafuaaga mo lenei mea e mautinoa lava o Charles Darwin ma ana aʻoaʻoga o le evolusione i le 19 senituri. O lenei aʻoaʻoga, lea e fetaui ma le natura, o le mafuaʻaga autu lea o lenei ata. Na taʻua foʻi e le tagata taʻutaʻua lē talitonu i le Atua o Richard Dawkins e faapea, a o leʻi oo i le taimi o Darwin, semanū e faigatā iā te ia ona avea o se tagata e lē talitonu i le Atua: “E ui ina sa foliga moni le lē talitonu i le Atua i luma o Darwin, ae na o Darwin lava na ia faataatiaina le faavae mo le lē talitonu i le Atua i le atamai. (13).

   Ae peitai. A fa'aaloalogia e saienitisi fa'alenatura galuega ma taumafaiga a Darwin, e sa'o se vaega, o se vaega e sese. E sa'o i latou o Darwin o se tagata su'esu'e mae'ae'a na faia ni su'esu'ega sa'o o le natura, a'oa'o e uiga i lana mataupu ma iloa tusi e uiga i ana su'esu'ega. E leai se tasi na faitau i lana galuega tele On the Origin of Species e mafai ona faafitia lena mea.

   Ae ui i lea, e sese i latou i le taliaina o le manatu o Darwin e faapea o ituaiga uma lava e tuufaasolo mai i se sela muamua e tasi (le theory cell-to-man theory). E faigofie le mafuaaga: E leʻi mafai e Darwin ona faʻaalia ni faʻataʻitaʻiga o suiga i ituaiga i lana tusi On the Origin of Species, ae na o faʻataʻitaʻiga o fesuiaiga ma fetuunaiga. E lua mea eseese. O le fesuisuiaʻi, e pei o le telē o le gutu o le manulele, le telē o apaʻau, po o le lelei o le tetee atu o nisi o siama, e lē faamaonia ai o ituaiga uma o loo iai nei na māfua mai i le sela e tasi. O fa'amatalaga nei e fa'amatala atili ai le autu. O Darwin lava ia na ioeina e leai sana faʻataʻitaʻiga o suiga moni i ituaiga. I lenei tulaga, e mafai ona faapea atu na faaseseina e Darwin le faasaienisi:

 

Darwin: Ua ou fiu lava e ta'u atu i tagata ou te le o iai ni faamaoniga tuusa'o o se ituaiga ua suia i se isi ituaiga ma ou te talitonu e sa'o lenei manatu ona o le tele o mea iloga e mafai ona fa'avasega ma fa'amatala e fa'atatau i ai. (14)

 

Encyclopedia Britannica: E tatau ona faamamafaina e leʻi fai mai Darwin na ia mafai ona faʻamaonia le evolusione poʻo le amataga o meaola. Na ia faapea mai afai ua tupu le evolusione, e tele mea moni e lē mafai ona faamatalaina e mafai ona faamatalaina. O faamaoniga e lagolagoina ai le evolusione e lē tuusaʻo. 

 

"E fai lava si faʻavalevalea o se tusi ua lauiloa mo le faʻamatalaina o le amataga o meaola e le faʻamatalaina i soo se auala." (Christopher Booker, Times tusitala o loʻo faʻatatau i le magnum opus a Darwin, On the Origin of Species )   (15)

 

Ana faapea na aoao atu Darwin i se auala e faapea nai lo le tasi le laau o le aiga (o le vaaiga i le evolusione, lea e manatu o le ola o loo i ai nei e atiina ae mai le sela muamua lava e tasi), semanu e faitau selau laau o aiga, ma e tofu laau ma lala. ma vaeluaga, semanu e latalata atili atu o ia i le upumoni. E tupu suiga, e pei ona faamaonia e Darwin, ae na'o totonu lava o ituaiga meaola. E sili atu le fetaui lelei o fa'amatalaga ma le fa'ata'ita'iga o le foafoaga nai lo le fa'ata'ita'iga o lo'o tupu mai ai le ola o lo'o iai nei e afua mai i le sela muamua e tasi, o lona uiga, o le fatu e tasi:

 

E mafai ona tatou taumatemate e uiga i mafuaʻaga na taʻitaʻia ai saienitisi e faʻaaogaina le manatu o se tupuaga masani e matua le faitio. O le manumalo o Darwinism e mautinoa lava na faateleina ai le mamalu o saienitisi, ma o le manatu o se faagasologa otometi e fetaui lelei ma le agaga o taimi lea na maua ai e le talitonuga se aofaiga faateia o le lagolago mai taʻitaʻi lotu. Po o le a lava le tulaga, na talia e saienitisi le aʻoaʻoga aʻo leʻi faʻataʻitaʻiina ma le totoa, ona faʻaaogaina lea o la latou pule e faʻamaonia ai le lautele o le lautele o faiga masani e lava e gaosia ai se tagata mai se siama ma se siama mai vailaʻau faʻafefiloi. Na amata ona suʻe e le faasaienisi le evolusione mo molimau lagolago ma amata ona maua mai faʻamatalaga e faʻaumatia ai faʻamaoniga le lelei. (16)

 

Ua faamaonia foi e le tala faasolopito o le tala a Darwin le talitonuga. Ua leva ona iloa e leai se atinaʻe faʻasolosolo e mafai ona vaʻaia i fossils, e ui lava o le evolusione theory e manaʻomia ai le tulaʻi mai o lagona, totoga ma ituaiga fou e ala i lenei. Mo se faʻataʻitaʻiga, na taʻua e Steven M. Stanley: "E leai se faʻataʻitaʻiga e tasi i mea faʻapitoa faʻapitoa o loʻo faʻatupuina ai se mea taua fou faʻavae mo le ituaiga (17)

    O le leai o se atinaʻe faʻasolosolo ua faʻaalia e le tele o paleontologists taʻutaʻua. E le o fa'aalia mai fossil po'o meaola fa'aonaponei ni fa'ata'ita'iga o le fa'agasologa fa'asolosolo e mana'omia e le talitonuga a Darwin. O lo'o i lalo nisi o fa'amatalaga mai sui o falemata'aga fa'alenatura. O falemataaga o tala fa'alenatura e tatau ona i ai fa'amaoniga sili mo le evolusione, ae leai. Muamua, o se faamatalaga a Stephen Jay Gould, atonu o le paleontologist sili ona taʻutaʻua i o tatou taimi (American Museum). Na ia faafitia le tuputupu aʻe faasolosolo i fossil:

 

Stephen Jay Gould: Ou te le manaʻo i soʻo se auala e faʻatauvaʻa ai le agavaa gafatia o le vaaiga faasolosolo malie. Na'o lo'u fia ta'u atu e le'i 'tausia lava' i papa.  (The Panda's Thumb, 1988, itulau 182,183).

 

Dr. Etheridge, pule ta'uta'ua i le lalolagi o le Falemata'aga a Peretania:  I totonu o lenei falemata'aga atoa, e leai se mea itiiti lava e fa'amaonia ai le amataga mai o ituaiga mai ituaiga vaeluagalemu. O le aʻoaʻoga o le evolusione e le faʻavae i luga o faʻamatalaga ma mea moni. A o talanoa e uiga i le matua o le fanau a tagata, e tutusa lava le tulaga. O lenei falemataaga e tumu i faʻamaoniga e faʻaalia ai le leai o se mafaufau o nei aʻoaʻoga. (18)

 

E leai se tasi o le au ofisa i falemataʻaga tetele e lima e mafai ona tuʻuina atu se faʻataʻitaʻiga faigofie se tasi o se meaola e mafai ona avea o se faʻamaoniga o le faasolosolo malie mai le tasi ituaiga i le isi. (O le otootoga a Dr. Luther Sunderland i lana tusi  Darwin's enigma . Na ia faatalanoaina le tele o sui o falemataaga o talafaasolopito faalenatura mo lenei tusi ma tusi atu ia i latou e saili po o le a le ituaiga o faamaoniga sa ia i latou e faamaonia ai le evolusione. [19])

 

O loo faaauau pea le faamatalaga lenei i le mataupu lava lea e tasi. O Dr Colin Patterson ua maliu, sa avea o se tagata poto faapitoa i le paleontologist ma le poto masani i le British Museum (Natural History). Na ia tusia se tusi e uiga i le evolusione - ae ina ua fesili atu se tasi ia te ia pe aisea ua leai ai ni ata o lona tusi (organisms in transition), na ia tusia le tali lea. I lana tali, na ia faasino atu ai ia Stephen J. Gould, atonu o le tagata suʻesuʻe e sili ona taʻutaʻua i le lalolagi (faaopoopo ma le lototele):

 

Ou te ioe atoatoa i lou manatu e uiga i le leai o ni faʻataʻitaʻiga i laʻu tusi e uiga i meaola o loʻo faʻasolosolo i le suiga. Afai ou te iloa se mea faapena, o se fossil po o se mea ola, semanu ou te naunau e faaaofia i laʻu tusi . E te fautua mai e tatau ona ou faʻaaogaina se tusiata e faʻaalia ai ia ituaiga tulaga, ae o fea e maua mai ai faʻamatalaga mo ana ata? Ma le faamaoni, e le mafai ona ou ofoina atu ia te ia lenei faamatalaga, ma afai ou te tuuina atu le mataupu mo se tusiata, e le taitaiseseina ea le tagata faitau?

   Na ou tusia le anotusi o laʻu tusi i le fa tausaga talu ai [i le tusi na ia taʻu mai ai e talitonu o ia i nisi o tulaga vavalalata]. Afai ou te tusia nei, ou te manatu o le tusi e sili atu ona ese. Gradualism (suia faasolosolo) o se manatu lea ou te talitonu i ai. E le gata ona o le mamalu o Darwin ae ona o loʻu malamalama i genetics e foliga mai e manaʻomia ai. Peitaʻi, e faigatā ona faia se tagi faasaga i [tagata taʻutaʻua fossil expert Stephen J.] Gould ma isi tagata o le falemataaga a Amerika pe a latou faapea mai e leai ni fossil intermediate . I le avea ai ma se paleontologist, ou te galue tele i faʻafitauli faʻafilosofia pe a iloa ituaiga anamua o meaola mai mea faʻapitoa. E te fai mai e tatau foi ona ou 'tuuina atu se ata o se tala, lea na tupu mai ai le vaega o meaola.' Ou te tautala tuusa'o - e leai se mea'ai e mafai ona avea ma se fa'amaoniga fa'amaumau . (20)

 

O le ā e mafai ona faaiʻuina mai i mea o loo i luga? E mafai ona tatou faʻaaloalo ia Darwin o se tagata natura lelei, ae e le tatau ona tatou taliaina lona manatu e uiga i le tofi o ituaiga mai se cell primordial e tasi. O le faamaoniga manino e sili atu ona talafeagai mo le foafoaga ina ia saunia vave ai e le Atua mea uma. E tupu suiga, ma e mafai ona suia ituaiga e ala i le fausiaina, ae o nei mea uma e iai tapulaʻa e le o toe mamao ona ausia.

    O le faaiuga e faapea na taitaiseseina e Darwin le faasaienisi, ma na mulimuli atu ia te ia saienitisi e le talitonu i le Atua. E sili atu ona talafeagai le faalagolago i le vaaiga talafaasolopito faapea na foafoaina e le Atua mea uma ina ia aua neʻi tulai mai na o ia lava. E lagolagoina foʻi lenei manatu i le mea moni e faapea, e lē o iloa e saienitisi le vaifofō i le auala e tulaʻi mai ai na o le ola. E malamalama lelei lenei mea ona o se mea e le mafai. E na o le ola e mafai ona foafoaina le ola, ma e leai se tuusaunoaga i lenei tulafono ua maua. Mo ituaiga olaga muamua, e manino lava le faasino atu i le Atua:

 

- ( Kene 1:1 ) Na faia e le Atua le lagi ma le lalolagi i le amataga.

 

- ( Roma 1:19, 20 ) Auā ua faaalia iā i latou le mea e mafai ona iloa e uiga i le Atua; auā ‘ua fa‘aali atu e le Atua ‘iā te i latou.

20 Auā o mea lē vaaia o ia talu le foafoaga o le lalolagi, ua matuā vaaia lava, ua malamalama i mea na faia, o lona mana e faavavau ma lona tulaga Atua; ina ia leai so latou alofaga ;

 

— ( Faaaliga 4:11 ) Le Alii e, e tatau lava oe ona e mauaina le viiga, ma le faaneeneega, ma le mana: auā na e faia mea uma lava, ma o lou finagalo foi ua i ai i latou ma ua foafoaina ai .

 


 

References:

 

1. Vishal Mangalwadi: Kirja, joka muutti maailmasi (The Book that Made Your World), p. 181,182,186

2. Usko, toivo ja terveys, p. 143, Article by Risto A. Ahonen

3. Matti Korhonen, Uusi tie 6.2.2014, p. 5.

4. John Dewey: ”The American Intellectual Frontier” New Republic, 10.5.1922, vol. 30, p. 303. Republic Publishing 1922

5. Noah J. Efron: Myytti 9: Kristinusko synnytti modernin luonnontieteen, p. 82,83 in book Galileo tyrmässä ja muita myyttejä tieteestä ja uskonnosta (Galileo Goes to Jail and Other Myths about Science and Religion)

6. James Hannam: The Genesis of Science: How the Christian Middle Ages Launched the Scientific Revolution

7. Malcolm Muggeridge: Jesus Rediscovered. Pyramid 1969.

8. David Bentley Hart: Ateismin harhat (Atheist Delusions: The Christian Revolution and its Fashionable Enemies), p. 65

9. Lennart Saari: Haavoittunut planeetta, p. 104

10. James Hannam: The Genesis of Science: How the Christian Middle Ages Launched the Scientific Revolution

11. O'Neill, T., The Dark Age Myth: An atheist reviews God's Philosophers, strangenotions.com, 17 October 2009

12. Ari Turunen: Ei onnistu, p. 201,202

13. Richard Dawkins: Sokea kelloseppä, p. 20

14. Darwin, F & Seward A. C. toim. (1903, 1: 184): More letters of Charles Darwin. 2 vols. London: John Murray.

15. Christopher Booker: “The Evolution of a Theory”, The Star, Johannesburg, 20.4.1982, p. 19

16.  Philip E. Johnson: Darwin on Trial, p. 152

17. Steven M. Stanley: Macroevolution: Pattern and Process. San Francisco: W.M. Freeman and Co. 1979, p. 39

18. Thoralf Gulbrandsen: Puuttuva rengas, p. 94

19. Sit. kirjasta "Taustaa tekijänoikeudesta maailmaan", Kimmo Pälikkö ja Markku Särelä, p. 19.

20. Carl Wieland: Kiviä ja luita (Stones and Bones), p. 15,16

 

 


 

 


 


 

 

 

 

 


 

 

 

 

 

 

 

 

Jesus is the way, the truth and the life

 

 

  

 

Grap to eternal life!

 

Other Google Translate machine translations:

 

Miliona tausaga / tainasoa / evolusione tagata?
Fa'aleagaina o tainasoa
Saienisi i le faaseseina: talitonuga le talitonu i le Atua o le amataga ma le faitau miliona o tausaga
O anafea na ola ai tainasoa?

Talafaasolopito o le Tusi Paia
Le Lolo

Fa'atuatuaga Kerisiano: faasaienisi, aia tatau a tagata
FaaKerisiano ma le faasaienisi
Fa'atuatuaga Kerisiano ma aia tatau a tagata

Lotu i Sasae / New Age
Puta, Puta po o Iesu?
Pe moni le toe fa'afouina?

isalama
O faaaliga ma le olaga a Muhammad
ifo i tupua i Islama ma Makka
E faatuatuaina le Koran?

Fesili tau amio
Ia sa'oloto mai le fa'afeusuaiga
Faaipoipoga le faaituau
O le faapau pepe o se solitulafono
Euthanasia ma faailoga o taimi

Fa'aolataga
E mafai ona faaolaina oe