|
|
|
This is a machine translation made by Google Translate and has not been checked. There may be errors in the text. On the right, there are more links to translations made by Google Translate. In addition, you can read other articles in your own language when you go to my English website (Jari's writings), select an article there and transfer its web address to Google Translate (https://translate.google.com/?sl=en&tl=fi&op=websites).
Fa'atuatuaga Kerisiano ma aia tatau a tagata
Faitau pe na faapefea ona faaleleia e le faatuatuaga Kerisiano aia tatau ma tulaga o tagata
- (1 Korinito 6:9) Pe e te lē iloa ea e lē fai mo latou tofi le malo o le Atua o ē amiolētonu? Aua le faaseseina …
- (2 Timo 2:19) 19 E ui i lea, e tumau pea le faavae o le Atua, o loo i ai lenei faamaufaailoga, Ua silafia e le Alii ona lava. Ma, Ia o ese i le amioletonu i latou uma o e ta'u le suafa o Keriso .
- ( Mat 22:35-40 ) Ona fesili mai lea o le tasi o i latou, o le aʻoaʻo tulafono, i se fesili, e tofotofo iā te ia, ua faapea atu, 36 Le a‘oa‘o e, o le ā le poloa‘iga sili i le tulafono? 37. Ua fetalai atu Iesu ia te ia, E te alofa atu i le Alii lou Atua ma lou loto atoa, ma lou agaga atoa, ma lou manatu atoa. 38 O le poloaiga muamua lenei ma le sili. 39 E faapena foi lona lua, Ia e alofa atu i le lua te tuaoi ia pei o oe lava ia te oe . 40 O nei poloa‘iga e lua ‘ua fa‘atatauina ai le tulafono uma ma le ‘au perofeta.
- ( Mat 7:12 ) O lenei, o mea uma tou te loto i ai ia faia e tagata iā te outou, ia faapea lava ona outou faia iā i latou, auā o le tulafono lea ma le ʻauperofeta.
O se tasi o manatu i Sisifo i aso nei o le lafoaia o le Atua ma le faatuatuaga Kerisiano o lona uiga o le atiina ae o le ola mama ma le aganuu. O tagata faʻatauvaʻa faʻatau ma tagata e faʻaalia i le natura faʻalelalolagi e ono manatu o le a sili atu le lelei o le lalolagi pe a faʻaumatia e se tasi le Atua. E tau atu i le sa'olotoga, i le malo, i se sosaiete sa'o, ma se avanoa e fa'atauaina ai le mafaufau. O le mea sili o le manatu lena o le toatele o tagata e teena le faatuatuaga Kerisiano. O le toʻatele foʻi e ono lāgā ai mea sesē na faia i le suafa o le Faa-Kerisiano ma le Atua e aunoa ma le iloaina o iʻuga o le liliuese mai le Atua, po o le lē mulimulitaʻia o aʻoaʻoga a Iesu ma le ʻauaposetolo. E lē faapea ona ua mulimulitaʻia aʻoaʻoga a Iesu ma le ʻauaposetolo, ae ona ua lē mulimulitaʻia. O lenei eseesega taua e le o malamalama i ai le toatele o tagata faitio i le faatuatuaga Kerisiano. Ae faapefea? Pe na iai ea se aafiaga lelei pe leaga o le faatuatuaga Kerisiano i aia tatau a tagata ma le mamalu faaletagata? Tatou te vaavaai i ai i nai faataitaiga, e pei o le tulaga o tamaitai, faitau tusi, fanau mai o le gagana tusitusi, ma le faatuina o aoga ma falemai. Ua latou faaalia ai le auala na iai se aafiaga lelei o le faatuatuaga faa-Kerisiano i le tele o vala. O atunuu ia sa taua ai le sao o le faatuatuaga Kerisiano, o atunuu ia e sili ona lelei e agai i ai tagata. I totonu o latou, aia tatau a tagata ma tulaga tau tamaoaiga e masani lava ona sili atu nai lo isi nofoaga.
Po ua faavaivaia pe faaleleia ea e le faatuatuaga Kerisiano le tulaga o fafine? Muamua, e lelei le uaʻi atu i le tulaga o fafine, ona ua finau nisi i aafiaga leaga o le faa-Kerisiano i tulaga o fafine. Ua latou tetee atu i le faatuatuaga faa-Kerisiano, ma faapea mai e faapeteriaka ma ua faavaivaia ai le tulaga o fafine. O lenei tuuaiga ua faia faapitoa lava e sui o le faalapotopotoga o tamaitai ma isi ua latou faaaogaina se manatu faapea. O nei tagata e manatu o le tulaga o se fafine e faalagolago i lana amio e tutusa lelei ma se tane (faʻataʻitaʻiga, le ositaulaga fafine) ae le o lona agavaa mo ia lava aemaise lava e ala ia Keriso. I lea vaaiga, e fuaina le taua o le fafine i lona tutusa ma le tane ae le o lona faasinomaga na o ia o se tamaitai. Ae ui i lea, e feteenai o sui lava ia o le feminist movement o loʻo fai mai e fai ma sui o tamaʻitaʻi o loʻo faʻamalosia malosi le faapau pepe, o le teenaina lea o le faʻatamaʻitaʻi moni. O le tulaga faatamaitai moni e le aofia ai le fasiotia o se tamaitiiti i totonu po o fafo o le manava o le tina. Ae, o le mafutaga vavalalata i le va o le tina ma le fanau ma le tausiga o fanau o se tamaitai maloloina. Ua galo i ta'ita'i o lo'o iai nei faiga fa'afafine. O le isi faafitauli na mulimuli mai i le taimi o le malosi o le gaioiga a tamaitai o le faateleina lea o le numera o tina nofofua. O lenei foʻi, ua sili atu ona taatele i le tupulaga nei, ina ua lafoaʻia mataupu silisili faa-Kerisiano ma le tumau o le faaipoipoga. O le tele o tamaitai o loʻo i lalo o se avega e sili atu nai lo le taimi aʻo leʻi oʻo i le vaitau o le faʻagasologa o fafine. E le'i fa'amalieina, ae ua atili ai ona leaga lo latou tulaga.
O le tagata fai pese ma le tusitala o Eppu Nuotio ma le tagata suʻesuʻe Tommi Hoikkalatalanoaina le fenumiai e uiga i le va o alii ma tamaitai. Ua mafaufau Hoikkala pe aisea ua amata ai ona malepelepe le aiga faaniukilia ina ua maua e tamaitai le tele o aia tatau. E talitonu o ia e le o toe mamao ona feagai lea o Finelani ma le tulaga lava e tasi o loo feagai ma Suetena: o le tulaga masani o le aiga o se tina nofofua ma lana tama e toatasi. Na manana'o fafine ina ia sa'oloto mai le tulaga e leai ai so latou sa'olotoga e filifili ai ma i'u ai i se tulaga e leai ai so latou sa'olotoga e filifili ai. (...) E toʻatele fafine ua vaivai ona o a latou feʻau i le fale, suʻesuʻe ma galuega puupuu. O le manatu o Hoikkala o nei faafitauli i mafutaga ua mafua ona o le mea moni e le mafai e alii ona onosaia tamaitai ua faamanuiaina. A o faasolo ina maualalo le faapalepale o tagata, o le a faaitiitia foi le avanoa e tatala ai faaipoipoga. Ua iai nei le aganuu a Finelani o tatala faaipoipoga. (1)
Ae faapefea le talafaasolopito ma le tulaga o tamaitai? O le toʻatele o tagata e tetee i le faatuatuaga Kerisiano ona ua latou fai mai ua faavaivaia ai le tulaga o fafine. Ae ui i lea, o lenei finauga e le tu i le iloiloga faasolopito. Auā, pe a faatusatusa atu i fafine i sosaiete Eleni ma Roma, sa sili atu ona lelei le tulaga o fafine Kerisiano. O se tasi o faataitaiga mai le lalolagi anamua o le tuulafoaiina o pepe teine. I le Emepaea o Roma, o se faiga masani le auai i fuafuaga faaleaiga e ala i le lafoaia o pepe faatoa fananau mai. O le taunuuga o teine aemaise lava. O le iʻuga, o le aofaʻi o le va o tane ma fafine na faʻaleagaina, ma e faʻatatauina e tusa ma le selau tolusefulu tane i le selau o fafine i le sosaiete Roma. Peitaʻi, na suia e le faatuatuaga Kerisiano le tulaga ma faaleleia ai le tulaga o fafine i aso anamua. Ina ua faasā e Kerisiano le faapaʻū tama ma le fasiotia o pepe faatoʻā fananau, na aafia ai le ola o teine. Sa tausia lelei teine e pei lava o tama. O lea na atili ai ona tutusa le aofa'i o tane ma fafine. O le isi faʻataʻitaʻiga o le faʻaipoipoga a tamaiti ma faʻaipoipoga e faʻatulagaina i le matua. I le sosaiete anamua, o se mea masani le faʻamalosia o teine e faaipoipo aʻo laʻititi i latou poʻo le taimi muamua foi. Na taʻua e le Eleni o Cassius Dio, o lē na tusia le talafaasolopito o Roma, o se teine ua sauni e faaipoipo i le amataga o le 12 o ona tausaga: “O se teine ua faaipoipo a o leʻi oo i lona aso fanau lona 12 e avea ma paaga faaletulafono i lona aso fanau lona 12. ” Na aafia le faatuatuaga Kerisiano i se auala na mafai ai e tamaitai ona faaipoipo mulimuli ane ma filifili a latou lava paaga. O la tatou faʻataʻitaʻiga lona tolu e faatatau i fafine ua oti a latou tane, o latou tulaga sa matitiva i le lalolagi tuai (pei o Initia i aso nei, lea na susunu ola ai fafine ua oti a latou tane). Sa fai i latou ma sui o se tasi o vaega sili ona vaivai ma le manuia, ae na faaleleia foi e le Faa-Kerisiano o latou olaga. Sa valaauina le nuu e tausia fafine ua oti a latou tane e pei foi ona latou tausia fanau tuulafoaiina. Na aafia ai le salalau atu o le Faa-Kerisiano i le emepaea o Roma. O Galuega ma Tusi, e pei o, ua aumaia ai le tulaga o fafine ua oti a latou tane (Galuega 6:1, 1 Timo 5:3-16, Iakopo 1:27) Lona fa, o loo i ai se aoaoga i le Feagaiga Fou mo tane e tatau ona alolofa ia latou ava, e pei ona alofa Keriso i le ekalesia. Afai ei ai se mea le lelei i tamaitai, e tatau i tamaitai faʻaonaponei ona taʻu mai ia i tatou le mea o loʻo tupu ai. Pe le o le alofa ea o le tane i lana ava o le mea tonu ea lea e mananao ai tamaitai uma i se faaipoipoga?
— ( Efe 5:25, 28 ) O outou tane, ia alolofa atu i a outou avā, faapei o Keriso foʻi ona alofa i le faapotopotoga, ma foaʻi mai o ia e sui aʻi. 28 E fa‘apea fo‘i ‘ona alolofa o tane i a latou avā fa‘apei o latou lava tino. O lē e alofa i lana avā e alofa o ia iā te ia lava.
Lona lima, e tatau ona manatua o le aofaʻi o fafine i soo o Iesu e tele lava. O le tulaga lenā na tupu i uluaʻi senituri ma tala atu. Afai e leʻi aumaia e le faatuatuaga Kerisiano se faaleleia i o latou olaga, aiseā la na tupu ai lenā mea? Aisea na latou fiafia ai i lenei mea pe afai latou te iloa o le faatuatuaga Kerisiano na faatoilaloina se fafine? O le mea moni, sa masani ona faaleleia ai o latou olaga. E le gata i lea, o le mea moni e faapea o tamaitai sa faia se sao tele i le tele o faagaioiga faa-Kerisiano. O se fa'ata'ita'iga lelei e pei o le toe fa'afouga o le Penetekoso ma le Salvation Army. Ua faia e tamaitai se matafaioi taua ma ua latou faasalalau atu le talalelei i eria e le o lava alii.
O le polofesa o sociology ma suʻesuʻega faʻalelotu, Rodney Stark, na ia tusia se tusi e uiga i le tuputupu aʻe ma le manuia o le faʻaKerisiano, ma na ia iloiloina foi le taua o tamaitai i le salalau atu o le faaKerisiano. Fai mai Stark, o le tulaga o tamaitai Kerisiano sa lelei talu mai le amataga o le faa-Kerisiano. Sa latou olioli i tulaga maualuluga ma le puipuiga, mo se faaaʻoaʻoga, o o latou uso a tuafāfine Roma, o o latou tulaga i la latou vaega sa matuā sili atu ona maualuga nai lo o fafine Eleni. O le faapau pepe ma le fasiotia o pepe faatoa fananau mai sa le faatagaina foi i totonu o nuu Kerisiano - sa matua faasaina uma. O le mea lea, na matua lauiloa ai le Kerisiano i fafine, (Chadwick 1967; Brown, 1988) ma na salalau, aemaise lava e ala i fafine faʻalelei i a latou tane.(2)
E lē gata i lea, e lē aogā foʻi ona faafitia, e oo lava i tagata faapaupau o tetee i le faa-Kerisiano ua faailoa manino mai: o lenei lotu fou na tosina mai ai le toʻatele o fafine ma e toʻatele fafine na maua le faamāfanafanaga mai i aʻoaʻoga a le faapotopotoga lea sa lē mafai e lotu tuai ona saunia. E pei ona ou taʻua, na manatu Kelsos i le tele o fafine i totonu o Kerisiano o se faʻamaoniga mo le le mafaufau ma le natura mataga o le Kerisiano. Na faitioina e Julianus tagata o Anetioka i lana tusitusiga paia o Misopogon mo le tuu atu o a latou avā e faamaimauina a latou meatotino i “Kalilea” ma ē matitiva, lea na iʻu ai i le faamemelo i tagata lautele o le “le talitonu i le Atua” Kerisiano. Ma faapena atu ai lava. O faamaoniga e faatatau i le uluaʻi Kerisiano e lē tuusaʻo ai se avanoa mo masalosaloga o se lotu, lea na matua tosina mai ai tamaitai ma semanu e le sosolo toeitiiti lava lautele ma e le vave pe ana le toatele tamaitai. (3)
Ae faapefea le perisitua tamaitai ma uiga le lelei i ai? E toatele Kerisiano ua malamalama mai le Tusi Paia o lenei mataupu e na o tagata lava (1 Timo. 3:1–7; Tito 1:5–9). E le o se fesili o le manatu faatauvaa o tamaitai ae o alii ma tamaitai e eseese matafaioi. E tāua foʻi ona mātau le auala na galue ai Iesu. E masani ona manatu tagata iā Iesu e lelei, ma e lelei moni lava o ia. E tutusa foʻi ona soo tane ma fafine. Ae peitai, o se mea taua na maua o le filifilia lea e Iesu o tane e fai ma aposetolo (Mata. 10:1–4), ae le o fafine. E leʻi mulimuli Iesu i le faaaʻoaʻoga a fafine i aso nei, e ui na ia alofa moni i tagata uma, e tusa lava po o le ā le itupa. Aiseā la e uaʻi atu ai i le faaaʻoaʻoga na faataatia e Iesu? O le mafuaaga autu ona o Iesu e le gata o se tagata ae o le Atua ma le laumua G. O ia o le Atua na faia mea uma ma na sau mai le lagi (Ioane 1: 1-3,14). Na fetalai atu Iesu lava ia: “ Ona fetalai atu lea o ia ia te i latou, O outou e mai i lalo, o a‘u mai lugā, o outou o ni tagata o le lalolagi nei, a e le ni o le lalolagi nei a‘u. 24 O le mea lea na ou fai atu ai ia te outou, e oti outou ia outou agasala; afai tou te le talitonu o a’u o ia, e oti outou ia outou agasala.” ( Ioane 8:23, 24 ). O lea, afai o Iesu o le Atua na ia faataatia le faaaʻoaʻoga mo uluaʻi aposetolo, e lē tatau la ona tatou lē amanaʻiaina lenei mataupu ma le faamimigi ma faapea mai e leai se uiga. O i latou o loo talanoa e uiga i le lē tutusa i lenei mataupu i aso nei e foliga mai ua teena foi isi aʻoaʻoga na aumaia e Iesu. O le toʻatele o i latou e lē talitonu i seoli po o se isi lava mataupu faavae o le Tusi Paia na aʻoaʻo atu e Iesu. Ua latou faapea mai e pepelo i latou ma manatu ua sili atu lo latou popoto nai lo Iesu. Pe le o se uiga faamaualuga ea lea? E mafai e se tasi ona fesili atu i se tagata faapena pe aisea ua avea ai oe ma se tagata o se uarota po o se lotu pe afai e te le talitonu i mea faavae na aoao atu e Iesu? O na tagata o ositaulaga areto ma e faapena foʻi “taʻitaʻi tauaso o ē tauaso” e pei ona iai i le taimi o Iesu. mea sa i ai i ona po o Iesu. I le isi itu, afai o oe o le ituaiga tagata e lē ioe i lenei mataupu, aua e te teena le ola e faavavau ona o lena mea! O lo'o vala'auina oe e le Atua i Lona malo e fa'avavau, o lea 'aua ne'i te'ena lenei vala'au ona o se mea fa'apea!
Le tulaga o tamaiti.
Aua e te fasiotia se tama i le faapau pepe, aua foi e te toe fasioti ia te ia pe a fanau mai (Epistle of Panapa, 19, 5)
Aua e te fasiotia e ala i le faapau pepe le fua o le manava ma aua foi e te fasiotia le pepe ua uma ona fanau mai (Tertullian, Apologeticum,9,8:PL 1, 371-372)
Lona lua, o le faa-Kerisiano na faaleleia ai aia tatau a le fanau. I luga, na matou faʻaalia le faʻafefea o le lafoaia o pepe fou e leʻi manaʻomia o se masani masani i le sosaiete anamua. O se mea masani i vasega lautele uma, ma o le masani masani o le tuu atu i le tama o le aiga e filifili i le vaiaso muamua o le olaga o le pepe faatoa fanau mai pe o le a faatagaina o ia e ola. Afai o le tamaitiiti o se teine, e le atoatoa le malosi, pe le manaomia, e masani lava ona tuulafoaiina o ia. O nisi o tamaiti na tuulafoaʻia na mulimuli ane tausia aʻe e avea ma fafine talitane, pologa, poʻo tagata aisi, lea e faʻaalia ai lo latou tulaga vaivai. Na faaleleia e le Faa-Kerisiano le tulaga o tamaiti. O le iʻuga, na amata ona lafoaʻia e tagata a latou masaniga o le tuulafoaʻiina, ma vaʻaia tamaiti o ni tagata e atoatoa le tagata ma atoatoa aia tatau a tagata. O tamaiti tuulafoaia na aoina mai auala ma tuuina atu i ai se avanoa fou i le olaga. Mulimuli ane, na suia foʻi tulafono: i le 374, i le taimi o le emeperoa o Valentinian, o le lafoaia o tamaiti na avea ma solitulafono.
pologa. Ina ua faaleleia e le faatuatuaga Kerisiano le tulaga o fafine ma tamaiti, na faaleleia ai foi le tulaga o pologa ma iu ai ina saosaolaumea i le mou atu o lenei faalapotopotoga. I le Emepaea o Roma, sa salalau le pologa ma faapea foi i aai-setete Eleni, 15-30 pasene o tagata o le sosaiete o pologa e aunoa ma ni aia tatau, ae o le faatuatuaga Kerisiano na aumaia ai se suiga i le tulaga. Ua faitioina e le toatele i aso nei le Vaitau Tutotonu o loo faaigoaina o Vaitau Pogisa, ae o le taimi lena na mou atu ai le pologa mai Europa, sei vagana ai ni nai vaega pito i tua. Ae faapefea le pologa o le tausaga fou? I ona po nei, o loʻo i ai se tautalaga faʻaaloalo e uiga i se taimi o le Malamalama, ae ina ua toe amata le pologa, o lenei faʻalapotopotoga na sili ona maualuga i le taimi o le Malamalama. O se vaitau pogisa mo le tele o vaega o tagata. Ae ui i lea, o sui o le toe faafouga Kerisiano, e pei o Quakers ma Metotisi, na saosaolaumea i le faasaina o le nofo pologa i Egelani ma isi atunuu. Na faaleleia ai aia tatau a tagata:
Sa fa'aauau pea ona i ai le nofo pologa ma fa'ateleina le salalau i le Vaitau atoa o le Malamalama i le fa sefulu tausaga mulimuli o le 18 seneturi . Na'o le fa'ai'uga o le seneturi muamua na faia ai pili e fa'aumatia ai le nofo pologa i malo tetele. Na amata se gaoioiga soloia i Egelani, lea na faia e ni lotu Kerisiano se lua, o Quakers ma Metotisi. E tusa ai ma a latou tautinoga ma faaiuga o le nofo pologa na sili ona manatu o se agasala nai lo se ituaiga o soliga o aia tatau a tagata. (4)
Temokalasi ma le mautu o sosaiete
- ( 1 Timo 2:1, 2 ) O le mea lea ou te apoapoaʻi atu ai, e muamua i mea uma, ia faia olega, ma tatalo, ma faatoga, ma le faafetai, mo tagata uma; 2 Mo tupu, ma i latou uma ua i ai le pule; ina ia tatou ola i se olaga filemu ma le filemu i le amioatua uma ma le faamaoni.
Ua uunaʻia i tatou e le tusi muamua iā Timoteo e tatalo mo pule ina ia maua ai se olaga filemu. E sili atu nai lo le i ai o le le mautonu i totonu o sosaiete, pulega e le faatapulaaina, po o le fouvale faifai pea i pule. E sili atu mo le tamaoaiga ma isi atinaʻe e taumafai taʻitaʻi mo le lelei. Ua taʻua e nisi tagata popoto, o le galuega talaʻi Kerisiano ua iai sona sao lelei i le atiina aʻe o faiga faatemokalasi ma le mautu o le sosaiete. Ua vaaia lenei mea i atunuu Aferika ma Asia. O nofoaga sa i ai le galuega faafaifeautalai malosi, o le tulaga i aso nei e sili atu nai lo nofoaga sa itiiti pe leai foi ni aafiaga o faifeautalai. E oo mai i le tulaga muamua i mataupu e pei o le mea moni o le tamaoaiga i nofoaga o misiona ua sili atu ona atiaeina i aso nei, o le tulaga o le soifua maloloina ua sili atu ona lelei, o tamaiti ua maliliu e maualalo, o faiga piʻopiʻo e maualalo, o le faitau tusitusi e sili atu ona taatele ma le avanoa i aʻoga e faigofie atu nai lo i isi vaega. I Europa ma Amerika i Matu, o le atinaʻe lava lea e tasi na tupu i aso ua mavae, ma e mautinoa lava na iai se aafiaga o le faʻatuatuaga Kerisiano i lena mea.
Saienitisi: O le galuega faafaifeautalai na mafua ai le faatemokalasi
E tusa ai ma le saunoaga a Robert Woodberry, o le polofesa lagolago i le Iunivesite o Texas, o le aafiaga o le galuega faafaifeautalai a Porotesano i le 1800s ma le amataga o le 1900s i le atinaeina o le faatemokalasi ua sili atu ona taua nai lo le mea na mafaufauina muamua. Na i lo le iai o sina sao itiiti i le atiina aʻe o faiga faatemokalasi, sa telē se sao a misionare i le tele o atunuu o Aferika ma Asia. O loo faamatala mai e le mekasini o le Christianity Today le mataupu. Na suʻesuʻeina e Robert Woodberry le sootaga i le va o le galuega talaʻi ma mea e aʻafia ai le faatemokalasi toeitiiti atoa le 15 tausaga. E tusa ai ma lana faamatalaga, o i inā sa iai se taaʻiga autū a misionare Porotesano. O iina ua sili atu ona atinaʻe le tamaoaiga i aso nei ma ua sili atu le tulaga o le soifua maloloina nai lo nofoaga, lea sa laiti pe leai foi ni faatosinaga a faifeautalai. I vaega o lo'o i ai tala fa'asolopito o tala fa'asolopito, o lo'o maualalo le aofa'i o tamaiti ua maliliu i le taimi nei, fa'aitiitia faiga pi'opi'o, o lo'o taatele le faitau ma faitau ma faigofie le ulufale atu i a'oga, aemaise lava mo fafine. E tusa ai ma le faamatalaga a Robert Woodberry, e patino lava i le au Porotesano toe faafouga Kerisiano na i ai se aafiaga lelei. I se faʻatusatusaga, o faifeʻau a le setete poʻo misionare Katoliko aʻo leʻi oʻo i le 1960 e leʻi i ai se aafiaga faapena. Sa saʻoloto misionare Porotesano mai le pulega a le malo. “O se tasi o faʻataʻitaʻiga autu i le galuega faafaifeautalai e faʻatatau i pulega faakolone. Ae ui i lea, o tagata faigaluega Porotesano, e leʻi faʻatupeina e le malo, na latou tali atu i taimi uma i faiga faakolone”, o le tala lea a Woodberry i le Christianity Today. Ua viia le galuega umi a Woodberry. Faatasi ai ma isi, na matauina e le polofesa suʻesuʻe o Philip Jenkins o le Iunivesite o Baylor le mea nei e uiga i suʻesuʻega a Woodberry: "Na ou taumafai moni lava e suʻe ni avanoa, ae e tumau le talitonuga. E telē sona aafiaga i suʻesuʻega i le lalolagi aoao i le Faa-Kerisiano.” E tusa ai ma le mekasini Christianity Today e silia ma le sefulu suʻesuʻega ua faʻamalosia ai mea na maua e Woodberry. (5)
Solitulafono ma lona aofaiga
- ( Mat 22:35-40 ) Ona fesili mai lea o le tasi o i latou, o le aʻoaʻo tulafono, i se fesili, e tofotofo iā te ia, ua faapea atu, 36 Le a‘oa‘o e, o le ā le poloa‘iga sili i le tulafono? 37. Ua fetalai atu Iesu ia te ia, E te alofa atu i le Alii lou Atua ma lou loto atoa, ma lou agaga atoa, ma lou manatu atoa. 38 O le poloaiga muamua lenei ma le sili. 39 E faapena foi lona lua, Ia e alofa atu i le lua te tuaoi ia pei o oe lava ia te oe . 40 O nei poloa‘iga e lua ‘ua fa‘atatau ai le tulafono uma ma le ‘au perofeta .
— ( Luka 18:20, 21 ) Ua e iloa poloaʻiga , Aua e te mulilua, Aua e te fasioti tagata, Aua e te gaoi, Aua e te molimau pepelo, Ia e ava i lou tamā ma lou tinā. 21 Ona fai mai lea o ia, Ua ou tausia nei mea uma talu ina ou itiiti.
- ( Roma 13:8, 9 ) Aua neʻi nofo aitalafu i se tasi, na o le alofa o le tasi i le isi; 9 O lenei, Aua e te mulilua, Aua e te fasioti tagata, Aua e te gaoi, Aua e te molimau pepelo, Aua e te manao; afai foi e i ai se isi poloaiga, ua faapuupuu ona malamalama i lenei upu, ia e alofa atu i le lua te tuaoi ia pei o oe lava ia te oe.
Ole maualuga ole solitulafono e iai sona aafiaga ile aia tatau a tagata. O le itiiti ifo o le solitulafono, o le tele foi lea o le mautu o se sosaiete ma leai ni faiga le tonu e faia i isi. O le ā le aafiaga o le faatuatuaga Kerisiano i solitulafono? Afai e moni, e tatau ona saosaolaumea i suiga lelei i le tagata ma faaitiitia ai faiga lē tonu i isi. E toatele e faitio i le leaga o tagata, ae o le talalelei ma le valaau ia salamo (cf. fetalaiga a Iesu, Luka 13: 3: “… ae, a le salamo, e faapena foi ona fano outou uma.) o se malosiaga lelei mo suiga. E lē gata i lea, o le mulimuli i le poloaʻiga silisili i le alofa i le tuaoi, faatasi ai ma isi poloaʻiga, o le a faaitiitia ai solitulafono. A alofagia ma fa'atauaina se tuaoi, e leai se mea sese e fai ia te ia. O le faia lelei o se tuaoi o le faavae lea mo le faaitiitia o solitulafono. O lea, afai e paʻi atu le Atua i se tagata, e tatau ona aumaia ai se suiga lelei iā te ia. E mafai ona sili atu le lelei o tagata faʻanoanoa ma le fiafia, e mafai e le vaisu ona taofi le faʻaaogaina o fualaau faasaina ma le gaoi. E maua e le tagata fai tupe le tului e ese mai i taaloga, pe mafai e se tagata faatupu faalavelave ona taofia le gaioiga o faiga faatupu faalavelave. O suiga ia e mafai ona iai se aafiaga lelei i olaga o i latou lava ma isi. O se faaaʻoaʻoga itiiti ua faaalia ai le auala e mafai ai e le Atua ona suia olaga o le toʻatele. O le faʻataʻitaʻiga o loʻo faʻaalia ai le tele o tagata ua suia i totonu. O le faʻamatalaga e mai le 19 senituri ma mai le tusi a Charles G. Finney Ihmeellisiä herätyksiä .
Ua ou ta'u atu o le tulaga tau amio na suia tele e ala i lenei toe faafouga. O le aai sa fou, tamaoaiga i le tamaoaiga ma sogasoga ae tumu i agasala. O le faitau aofai o tagata sa faapitoa lava le atamamai ma le fiasili ae ina ua sosolo atu le toe faafouga i totonu o le aai e ala i le aumaia o le motu o tagata e toatele o ona tagata sili ona ofoofogia, o alii ma tamaitai, i le liuaina, sa tupu ai se suiga faavavega e uiga i le faatulagaga, filemu ma le ola mama. Sa ou talanoa ma se loia i le tele o tausaga mulimuli ane. Na liua o ia i lenei toe faafouga ma sa avea o ia ma loia aoao i mataupu tau solitulafono. Ona o lenei ofisa, o fuainumera solitulafono sa masani lelei ia te ia. Fai mai a ia e uiga i le taimi o lenei toe faafouga, “Ua ou suesueina pepa o tulafono tau solitulafono ma matauina ai se mea moni e ofo ai: a o faatoluina le faateleina o lo tatou aai ina ua mavae taimi o le toe faafouga, e lei i ai lava se tasi vaetolu o moliaga nai lo iina. sa i ai muamua. O se aafiaga faavavega na faia e le toe faafouga i lo tatou sosaiete.”(…) (...) Na faasolosolo ona mou atu teteega a tagata lautele ma tagata lava ia. I Rochester ou te le iloa se mea e uiga i ai. O le faaolataga sa i ai lana lava asiasiga tele, o le toe faafouga sa matua mamana lava ma sa matua tele le gaoioi, ma sa maua e tagata le taimi e faamasani ai ia i latou lava ma taunuuga o i latou i se tulaga na latou fefefe ai e tetee atu ia i latou e pei ona i ai muamua. Sa sili atu foi ona malamalama faitaulaga i ai, ma sa talitonu tagata amioleaga o galuega a le Atua. O lenei manatu e uiga ia i latou na toetoe lava a taatele, matua manino lava le natura mafaufau o tagata liliu mai, matua liua, "foafoaga fou", o tagata liliu mai, matua maeʻaeʻa o se suiga na tupu i tagata taʻitoʻatasi ma i totonu o le sosaiete, ma na matua tumau ma le mafaafitia. le fua.
Ae faapefea mea sese a le ekalesia? O le tele o tagata e le talitonu i le Atua atonu e finau faapea o le faatuatuaga Kerisiano e le aumaia ai se suiga lelei, ma atonu latou te faasino atu i le faitau afe o faiga le tonu na faia i le suafa o le Atua, i le tele o seneturi. Ona o lena faavae, ua latou mautinoa ai e leai se Atua. Ua faapea mai i latou, “E le o se mea valea ea le talitonu i le Atua, a o le tele o le amioletonu ua faia i Lona suafa? Ae ui i lea, e le amanaia e nei tagata
• e le fai mo latou tofi le malo o le Atua o e amioletonu: Tou te le iloa ea e le fai mo latou tofi le malo o le Atua o e amioletonu? Aua neʻi faaseseina outou… (1 Cor 6:9) • e musu Iesu e ta’uta’u atu e fai mea sese: Ona ou tautino atu ai lea ia te i latou, Ou te lei iloa lava outou; ( Mata 7:23 ) • na folafola atu e Iesu, Ioane le Papatiso, ma le au aposetolo le salamo. Na fetalai foi Iesu e faapea “a e afai tou te le salamo, e faapea lava ona fano outou uma” (Luka 13:3). • na lapatai mai Iesu e uiga i le tago i le pelu ma apoapoai atu ia alofa i fili (Mata. 26:52, 5:43,44). • E toatele foi e le amanaiaina upu a Paulo lea na ia lapataia ai e uiga i luko sauā o le a oo mai pe a mavae lona alu ese. O upu nei a Paulo ua faaalia lelei ai le tuputupu aʻe o talafaasolopito. Ua latou faamatalaina senituri ma faiga lē tonu na faia i le suafa o le Atua na tutupu. E lē mafai ona faafitia e lē saʻo Paulo. E lē gata i lea, na faaalia foʻi e Paulo e mafai e galuega ona molimau faasaga i tagata. E mafai foʻi ona ia faapea atu i isi: “Uso e, ia outou faaaʻoaʻo faatasi mai iā te aʻu, ma ia outou mātaulia i latou o loo savavali e pei ona faia e outou o i matou ma faaaʻoaʻo.” , Fili 3:17 .
- ( Galuega 20:29-31 ) Auā ua ou iloa lenei mea, pe a mavae loʻu alu, ona ō mai ai lea o luko feʻai iā te outou, e lē faasaoina le lafu mamoe. 30 E tula‘i mai fo‘i ni tagata mai ‘iā te ‘outou lava, e tautala i mea fa‘api‘opi‘o, e fetosina‘i ai so‘o e mulimuli atu ‘iā te i latou. 31 O le mea lea ia mataala ai, ma ia manatua, i le va o tausaga e tolu ou te lei mapu i le ao ma le ao ona apoapoai atu ma loimata i tagata taitoatasi.
- (Tit 1:16) Ua latou faapea mai ua latou iloa le Atua; a ‘ua latou fa‘afitia o ia i galuega, o ē ‘inosia ma lē usiusita‘i, ma ‘ua leaga i galuega lelei uma lava.
O a'oa'oga ma le faitau tusi e le'o feso'ota'i sa'o ma aia tatau a tagata, ae o atunu'u e faigofie ona maua ai a'oa'oga ma le faitau ma le tusitusi e masani lava ona alualu i luma i aia tatau a tagata. E faapefea la ona fesootai le faatuatuaga faa-Kerisiano i le mataupu? E to'atele e i ai se mea tauaso iinei. Latou te le iloa o le tele o gagana tusitusi i Europa ma isi atunuu-faapea foi ma le tele o aoga ma iunivesite-na fananau mai i aafiaga o le faatuatuaga Kerisiano. O se faaaʻoaʻoga, i Finilani, na lomia e Mikael Agricola, le Toefuataʻi o Finelani ma le tamā o lomiga, le uluaʻi tusi ABC faapea foʻi ma le Feagaiga Fou ma vaega o isi tusi o le Tusi Paia. Sa aoao tagata e faitau i ai. I le tele o isi atunuu i le lalolagi i Sisifo, o le atinaʻe na faia e ala i se faiga tutusa:
O le faaKerisiano na fausia ai le malo i Sisifo. Pe ana tumau pea soo o Iesu o se lotu Iutaia vaivai, o le toatele o outou o le a le mafai ona iloa faitau ma le isi o le a faitau mai tusi taai na kopi lima. A aunoa ma le aʻoaʻoga faʻatasi ma le alualu i luma ma le tulaga tutusa, o le lalolagi atoa o le a i ai nei i se setete, lea e le o ni tagata Europa i le 1800s: O se lalolagi e le mafaitaulia tagata suʻesuʻe fetu ma alchemists, ae leai ni saienitisi. Ose lalolagi leaga e aunoa ma ni iunivesite, faletupe, falegaosimea, matatioata, alaasu ma piano. O se lalolagi, lea e feoti ai le toatele o tamaiti a o lei oo i le lima tausaga ma o le a maliliu ai le toatele o tamaitai i le fananau mai - o se lalolagi o le a ola moni lava i le "Pogisa Vaitausaga". O se lalolagi faʻaonaponei na tulaʻi mai i sosaiete Kerisiano. E le o le malo Isalama. E le o Asia. E le o totonu o se sosaiete "faalelalolagi" - aua e leʻi i ai se mea faapena. (6)
E le o fa'atatau tonu fo'i falema'i i aia tatau a tagata, ae fa'aleleia le tulaga ma le soifua manuia o tagata. I lenei vaega, o le faatuatuaga Kerisiano ua faia se sao tele, ona o le tele o falemai (e aofia ai le Koluse Mumu) na fananau mai i lona aafiaga. O le alofa mai le Atua i tuaoi ma le naunau e fesoasoani i tagata o loo i tua o le tele o falemai:
I le Vaitau Tutotonu o tagata, oe na auai i le Poloaiga a Saint Benedict, na tausia le silia ma le lua afe falemai i Europa i Sisifo na o ia. O le seneturi lona 12 sa matua iloga le taua i lenei tulaga, aemaise lava iina, lea na faagaoioia ai le Poloaiga a Saint John. Mo se faʻataʻitaʻiga, o le Falemaʻi tele a le Agaga Paia na faavaeina i le 1145 i Montpellier, lea na vave ona avea ma totonugalemu o aʻoaʻoga faafomaʻi ma le falemaʻi o Montpellier i le tausaga 1221. na tausia fafine ua oti a latou tane ma tamaiti matuaoti, ma avatu meaalofa i ē na manaʻomia. (7)
O nai faaaʻoaʻoga mai Aferika ua faaalia ai le tāua o le faatuatuaga Kerisiano. E toatele e faitioina le galuega faafaifeautalai, ae ua aumaia ai se suiga tele ma le mautu i sosaiete Aferika. O le mea ua tupu, ua amata foi ona siisiitia le tamaoaiga ma ua siisii foi le soifuaga o tagata. O le muamua o faʻamatalaga na saunia e Nelson Mandela. O le vaega mulimuli na tusia e Matthew Parris, o se faipule lauiloa Peretania, tusitala ma le tusitala i The Times, ua faaulutalaina "I le avea ai ma se Atheist, ou te talitonu moni lava e manaomia e Aferika le Atua," ma i lalo o le ulutala, "O Misionare, ae le o ni meaalofa, o le fofo i le faafitauli sili o Aferika - o le tuʻimomomoina o mafaufauga lemu o tagata." Na maua e Parris lenei faaiuga ina ua uma ona ola o se tamaitiiti i atunuu eseese o Aferika ma ina ua uma ona faia se malaga tele i le konetineta. O ia lava o se tagata e le talitonu i le Atua, ae na ia matauina o le galuega faafaifeautalai e i ai aafiaga lelei. Na o galuega faʻaagafesootai poʻo le fefaʻasoaaʻi o le poto faʻapitoa e foliga mai e le manuia, ae o le a tuʻuina atu le konetineta i se tuʻufaʻatasiga leaga o Nike, se fomaʻi faʻataulāitu, se telefoni feaveaʻi, ma se naifi vao.
Matthew Parris: Na faaosofia ai aʻu, faʻafouina loʻu faʻatuatua vaivai i le atinaʻeina o atunuʻu agaalofa. Peitaʻi, o le faimalaga atu i Malawi na toe faafouina ai foʻi se isi manatu, o se manatu na ou taumafai e faateʻa i loʻu olaga atoa, ae o se mātauga e lē mafai ona ou ʻalofia talu mai loʻu laʻitiiti i Aferika. Ua faafememea'i ai o'u talitonuga, ua musu e fetaui ma la'u vaaiga i le lalolagi, ma ua faafememeaiina ai lo'u talitonuga tuputupu a'e e leai se Atua. I le taimi nei, i le avea ai ma se tagata e le talitonu i le Atua, ua ou talitonu i le tele o aafiaga o le faievagelia Kerisiano i Aferika - e matua ese lava mai faalapotopotoga faalelalolagi, galuega faatino a le malo, ma taumafaiga fesoasoani faavaomalo. E le lava ia mea. E le lava na o aoaoga ma aoaoga. I Aferika, e suia e le Faa-Kerisiano loto o tagata. E aumaia ai suiga faaleagaga. E moni le toe fanauina. E lelei suiga. … Ou te fai atu o se mea e maasiasi ai ona o le faaolataga o se vaega o le afifi, ae o Kerisiano papae ma uli Kerisiano o loo galulue i Aferika o loo faamaloloina e mamai, aoaoina tagata e faitau ma tusitusi; ma e na o le tagata sili ona faalelalolagi e mafai ona tilotilo i se falemai po o se aoga a le misiona ma fai mai o le a sili atu le lalolagi e aunoa ma lea ... O le aveesea o le faasalalauina o le talalelei Kerisiano mai le faatusatusaga a Aferika e mafai ona tuua le konetineta i le alofa tunoa o le tuufaatasiga leaga. : Nike, le faataulaitu, le telefoni feaveai ma le sapelu.
Soifua Maloloina ma le soifua manuia
- 1 ( Ioane 3:11 ) Auā o le feʻau lenei na outou faalogo ai mai i le amataga, ia tatou fealofani.
— ( 1 Peteru 2:17 ) 17 Ia ava i tagata uma . Alofa i le usoga. Matau i le Atua. Ia ava i le tupu.
O le soifua maloloina ma le soifua manuia o mataupu ia e latalata ile aia tatau a tagata. Aemaise lava le manuia o le mafaufau e faalagolago tele i isi tagata, o lona uiga, o le auala tatou te tali atu ai i amioga a isi ia i tatou lava. I se tulaga lautele, afai o se tamaititi e iai se siʻosiʻomaga tuputupu aʻe lagolago, uo ma matua alolofa, e foliga mai o le a tupu aʻe o ia ma se tagata matua e talia o ia lava ma isi. O lo'o lelei lona agaga ma lona mafaufau ona sa fa'atauaina ma alofagia o ia. E faapena foi, ioe, mo tagata matutua. E lelei foi i latou pe a taliaina ma faatauaina. O le ā le aafiaga o le faatuatuaga Kerisiano i le soifua mālōlōina o le mafaufau? I lenei vaega, ua tuuina mai ia i tatou faatonuga manino; e tatau ona tatou alolofa i o tatou tuaoi ma faaaloalo i tagata uma, e pei o loo faaalia i fuaiupu ua mavae. E iai lona faavae lelei mo le soifua maloloina o le mafaufau faapea ai ma aia tatau a tagata. Peitaʻi, e faalagolago foʻi le soifua manuia o le tagata i mea faaletino, ae lē na o le mafaufau. Afai e leai sana meaʻai, pe afai e le lelei lona soifua maloloina, pe le maua foi ni togafitiga pe a maʻi, e faʻaitiitia ai le soifua manuia. O nei mea e masani ona le tupu i sosaiete e le faʻaaloalo i aia tatau a isi tagata. O le ā le taʻitaʻiga a le Tusi Paia e faatatau i tagata o loo feagai ma tulaga faigatā? E tele a'oa'oga ma fuaiupu e uiga i lenei mataupu i le itu o le Feagaiga Fou. E aliali mai i aʻoaʻoga a Iesu ma le ʻauaposetolo. Latou te unaʻia i tatou e fesoasoani i tagata matitiva, mamaʻi poʻo faʻalavelave. Pau lava le faafitauli o le tuai ona tatou faatinoina. O lo tatou faatuatua e le lava le aoga i taimi uma ina ia oo atu i o tatou tuaoi:
- (Mareko 14:7) 7 Auā ‘ua ‘iā te ‘outou e lē aunoa ē matitiva, ma so o se taimi tou te loto i ai tou te agalelei atu ai ‘iā te i latou;
- ( 1 Ioane 3:17, 18 ) A o sē ua iā te ia mea lelei a lenei lalolagi, ma vaai atu i lona uso ua mativa, ma punitia lona alofa iā te ia, pe faapefea ona mau le alofa o le Atua iā te ia? 18 La‘u fānau e, ‘aua ne‘i tatou alolofa i le ‘upu, po o le laulaufaiva; ae i galuega ma le faamaoni.
- ( Iakopo 2:15-17 ) Afai e lē lavalavā se uso po o se tuafafine, ma ua lē lava ni meaʻai i aso faisoo, 16 ‘Ona fai atu lea o se tasi o ‘outou ‘iā te i latou, ‘Inā ō ia ma le manuia, ‘ia fa‘amafanafanaina ‘outou ma ‘ia mā‘ona; e ui i lea tou te le avatua ia te i latou mea e tatau i le tino; o le a le mea e maua mai ai? 17 E fa‘apea fo‘i le fa‘atuatua, pe ‘āfai e leai ni galuega, e mate lava ia ‘ina ‘ua na o ia.
- (Tit 3:14) 14 Ia aʻoaʻoina foʻi o tatou tagata e faia galuega lelei mo aogā e tatau ai, ina ia lē fua mai.
Peitaʻi, o nisi ua mulimuli i aʻoaʻoga muamua a le Tusi Paia. O le iʻuga, ua tulaʻi mai le tele o faalapotopotoga alofa faa-Kerisiano. O se faaaʻoaʻoga, na fanau mai le Koluse Mumu ina ua vaai atu se Kerisiano alofa, o Henri Dunant, i le tulaga pagatia o ē na manuʻa i luga o le malae, ma amata ai ona ia faia ni auala e faamāmā ai. O Florence Nightingale, o se Kerisiano faamaoni na toe fuataiina le vaegaau ma le tausiga faafomaʻi lautele, sa galue foi i lea lava vaipanoa. E lauiloa foi o William Booth, na faavaeina le Salvation Army, ma Eglantyne Jebb, na faavaeina le Save the Children. O le faʻalapotopotoga mulimuli na afua mai ina ua faigaluega Jebb mo tamaiti matelaina Europa Tutotonu ina ua maeʻa le Taua Muamua a le Lalolagi. O se tasi o faaaʻoaʻoga o le aogā o le faatuatua, o Ioane Uesele, o se faifeʻau taʻutaʻua ma o se tamā o le lotu Metotisi i le senituri lona 18. I lalo o lana faatosinaga, na mafai ai e Egelani ona oo i le faafouga moni o agafesootai ma ni suiga taua faaupufai, agafesootai, ma le tamaoaiga. Na latou faaitiitia faiga lē tonu ma le mativa o tagata, ma siitia ai le tulaga o le soifuaga o le faitau afe o tagata. O le tusitalafaasolopito o J. Wesley Bready na oo lava i le fuafuaina o le suiga o le au uso Uesele na taofia ai Egelani mai le tafetafea atu i se suiga faapena ma sauaga na tupu i Farani:
O le fe'au a Uesele na faamamafaina ai le malamalama atoatoa o le talalelei. Sa le lava le faasaoina o le agaga o le tagata, ae sa tatau foi ona suia le mafaufau, tino, ma le nofoaga o le tagata. Faafetai i le vaaiga a Uesele, o lana galuega i Peretania e sili atu na i lo le faaevagelia. Sa ia tatalaina se fale talavai, se faleoloa tusi, se aoga e leai se totogi, se malutaga mo fafine ua oti a latou tane, ma tulai e tetee atu i le nofo pologa a o lei taitai fanau mai William Wilberforce, le tagata sili ona lauiloa o le tetee i le nofo pologa. Na faalauiloaina e Uesele le saolotoga faalemalo ma tapuaiga ma faaosofia tagata e vaai i le sauāina o tagata matitiva. Sa ia fa'atūina ni a'oa'oga vili ma galuega taulima ma sa ia su'esu'e fo'i fa'afoma'i e fesoasoani ai i ē le tagolima. O taumafaiga a Uesele na mafua ai ona faʻaleleia aia tatau a tagata faigaluega faʻapea foʻi ma le atinaʻeina o tulafono faatonutonu mo le saogalemu i fale faigaluega. Na taʻua e le Palemia muamua o Peretania David Lloyd George e sili atu i le selau tausaga, o le Metotisi sa avea ma taʻitaʻi sili o le au faipisinisi. … Na maua e Robert Raikes le manatu o le amataina o Aoga Sa ona sa ia manao e tuu atu i fanau a le aufaigaluega le avanoa e o ai i le aoga. O isi na aafia i le toe faafouga a Uesele na toe fuataiina fale o tamaiti matuaoti, falemai o mafaufau, falemai, ma falepuipui. O Florence Nightingale ma Elizabeth Fry, mo se faʻataʻitaʻiga, na lauiloa mo le atinaʻeina ma le faʻafouina o togafitiga faafomaʻi ma le falepuipui. (10)
References:
1. Pirjo Alajoki: Naiseus vedenjakajalla, p. 21,22 2. Mia Puolimatka: Minkä arvoinen on ihminen?, p. 130 3. David Bentley Hart: Ateismin harhat (Atheist Delusions: The Christian Revolution and its Fashionable Enemies), p. 224,225 4. Pekka Isaksson & Jouko Jokisalo: Kallonmittaajia ja skinejä, p. 77 5. Matti Korhonen, Uusi tie 6.2.2014, p. 5 6. Rodney Stark: The victory of reason. How Christianity led to freedom, capitalism and Western Success. New York, Random House (2005), p. 233 7. David Bentley Hart: Ateismin harhat (Atheist Delusions: The Christian Revolution and its Fashionable Enemies), p. 65 8. Lennart Saari: Haavoittunut planeetta, p. 104 9. Parris, M., As an atheist, I truly believe Africa needs God, The Times Online, www.timesonline.co.uk, 27 December 2008 10. Loren Cunningham / Janice Rogers: Kirja joka muuttaa kansat (The Book that Transforms Nations), p. 41
|
Jesus is the way, the truth and the life
Grap to eternal life!
|
Other Google Translate machine translations:
Miliona tausaga / tainasoa / evolusione
tagata? |