Nature


Main page | Jari's writings | Other languages

This is a machine translation made by Google Translate and has not been checked. There may be errors in the text.

   On the right, there are more links to translations made by Google Translate.

   In addition, you can read other articles in your own language when you go to my English website (Jari's writings), select an article there and transfer its web address to Google Translate (https://translate.google.com/?sl=en&tl=fi&op=websites).

                                                            

 

 

Le Lolo

 

 

E tele faamaoniga e lagolagoina ai le talafaasolopito o le Lolo i le natura ma aganuu a tagata. A'oa'o le tele o fa'amaoniga o iai

 

1. Faamaoniga o le Lolo
2. Le fanau mai o le kaponi ma le suauu
3. Le faatafunaga o tainasoa
 

1. Faamaoniga o le Lolo

 

 

Ua masani ona vaai i le Lolo o se tala fatu. Aemaise lava tagata, o ē e talitonu i le aʻoaʻoga o le evolusione, e lē talitonu e iai se taimi na tupu ai le Lolo. E latou te manatu e lē mafai ona ufitia le lalolagi atoa i le vai. 

   Ae pe na tupu moni lava le Lolo? Kafai e fai ne tatou se kilokiloga aogā e uiga ki te laukele, fossils mo tu masani a tino, e fakasino atu latou ki te Lolo. Latou te faʻaalia o le faʻaumatiaga tele na tupu muamua i le lalolagi. I le mea o loʻo mulimuli mai, o le a tatou suʻesuʻeina i se lisi-pei o le faʻamaoniga o loʻo taʻu mai ai lenei faʻalavelave tele.

 

O tuugamau tetele o manu

                                                           

• Ua fuafuaina e tusa ma le 800 piliona skeletal vertebrates o tanumia i le itulagi o Karroo i Aferika i Saute (Robert Broom's article in the Science, Ianuari 1959). O le telē o lenei fanuatanu e taʻu mai ai e iai se mea e lē masani ai na tupu. Atonu sa vave ona tanumia ia manu. E masani lava, o lenei ituaiga o mea na tupu e mafai ona sili ona faamatalaina e ala i se faatafunaga tele e pei o le Lolo, lea e mafai ona faaputuputu faapuupuu eleele i luga o manu.

 

• O le malulu o Alaska ma Siberia e iai le faitau miliona o tone o ponaivi o manu. O le mea e mata'ina ai, o nisi o nei manu o ni meaola lapopo'a e le mafai ona ola i tulaga malulu ma e le mafai ona tanumia i latou lava. O le faʻamatalaga mai le tusi Maailman Luonto o loʻo taʻu mai ai. O loʻo faʻaalia ai le auala na maua ai nei manu tetele i le loloto o le eleele faʻatasi ma laau eseese:

 

O le mea e fiafia i ai iinei o le mea moni e faapea o le permafrost i Alaska ma Siberia e mafai ona aofia ai le tele o ponaivi ma aano o manufasi, ma le afa-pala o vao ma isi toega o le lalolagi. I nisi nofoaga, o nei mea e faaopoopo atu i se vaega iloga o le palapala. O se vaega tele o toega e mai manu tetele, e pei o rhinoceroses fulufulua, leona tetele, pi, pafalo, musk, povi, mammoths, ma elefane fulufulua, ua mou atu… O le mafuaaga lena e manino ai o le tau i Alaska sa i ai. e sili atu le mafanafana a o le i aisa.

 

• O faʻamaoniga o tuʻugamau tetele o toega o rhinoceroses, kamela, puaa vao ma le anoano o isi manu o loʻo maua i Agate Spring, Nebraska. E tusa ai ma faʻamatalaga a le au atamamai, o loʻo totoe o le sili atu i le 9,000 manu tetele i le eria.

 

• I le 1845, na eliina toega o manu e lata ane i Odessa i Rusia, lea na aofia ai ivi o le sili atu i le 100 urosa, faapea foi ma le tele o ivi o solofanua, urosa, mammoths, rhinoceroses, bison, elk, luko, hyenas, insectivores eseese, rodents, otters, martens ma foxes. O nei mea sa fa'afefeteina fa'afefiloi ma toega o la'au, manulele ma e o'o lava i i'a (!). O le iai o iʻa i manu o le laueleele e foliga mai o se faasinoga manino lea i le Lolo. E fa'afefea ona i'a i le vaega e tasi ma manu o le fanua?

 

• O mauga o lo'o i ai le tele o ponaivi o le hippopotamus na maua i Palermo, Italia. Talu ai o loʻo iai foʻi ivi o tamaʻi hippopotamus i mea na maua, e le mafai ona feoti i se auala masani. O le iai o nei hippos talavou e faasino manino atu i le Lolo.

 

• Na maua le ana, mo se faʻataʻitaʻiga, i Yorkshire i Egelani, Saina, i le talafatai i sasaʻe o Amerika ma Alaska, lea na maua ai auivi o le tele o herbivores eseese ma meaʻai manu i totonu o ana lava e tasi. I Yorkshire, Egelani, o ivi o le elefane, o le rhinoceros, o le hippopotamus, o se solofanua, o se tia, o se taika, o se urosa, o se luko, o se solofanua, o se alope, o se lapiti, o se lapiti, faapea foi ma le tele o manulele na maua. i se tasi o ana stalactite. I le avea ai o se tulafono, o nei manu e 'ai e le tasi le isi i se tulaga e le mafai ona nonofo le tasi i le isi.

 

• O le isi tuugamau tele o loo maua i Farani, lea na maua ai le silia ma le 10,000 o tino o solofanua.

 

• Ua maua fo'i ni su'esu'ega i fanuatanu tetele o tainasoa. O ponaivi o le tele o selau, e oo lava i le faitau afe, o tamaʻi tainasoa ua maua i Peleseuma i totonu o se omea e tusa ma le 300 mita le loloto. O ponaivi o le pe ā ma le 10,000 piliki pato ua maua i se vaega itiiti i Montana, ISA, ma e selau ulu ulu o piliki na maua i Alberta, Kanata. E le gata i lea, o isi tuugamau laiti na maua e fesoʻotaʻi ma tainasoa ua faia i vaega eseese o le lalolagi. E foliga mai o nei manu sa aufaatasi i le faatafunaga lava lea e tasi na oo mai i le lalolagi i le taimi e tasi.

   O loo iai foʻi se tasi o faaaʻoaʻoga i le tusi The Age of Dinosaur a le saienitisi lauiloa o le evolusione o Björn Kurten. Na ia taʻua le tele o fossil o tainasoa na maua i se tulaga aau ma o latou ulu e mimilo i tua, e pei o se tauiviga oti.

 

O togavao o ogalaau, o le tele o ia mea e fefiloi ma faau i lalo . I le taimi muamua, na taʻua ai le auala na maua ai fossil o ogalaau mai vaega eseese o le lalolagi, o loʻo i totonu o le lalolagi ma faʻalautele atu i le tele o vaega eseese. O le tele o taimi, o nei ogalaau ma ogalaau ua na'o le tasi le gaogao tele e fa'aputu fa'atasi ma le palapala, ponaivi ma le palapala. O o latou aʻa atonu foi e faʻafefe i lalo, o se faʻamaoniga lea o se mea faʻaleagaina. Ina ia mafai ona fananau mai ma faasaoina ia togavao o ogalaau, e tatau ona vave tanumia i eleele o loo siomia ai - a leai semanu e leai ni mea e totoe.

 

O le amataga mai o meaola . O toega i le eleele o se faamaoniga malosi lea o le Lolo. O le afuaga o meaola i totonu o le eleele e mafai ona faʻamatalaina i le mea moni o le palapala palapala na tanumia vave ai ni laau ola poʻo talu ai nei ua mate. Ana le vave faia lea mea, semanu e le mafai ona fausia ia fossil, aua a leai semanu e pala i se taimi puupuu e siama ma tagata fa'a'a'ai. E mataʻina o aso nei e leʻi faia ni fossil. Na mātauina e le tagata suʻesuʻe taʻutaʻua o Nordenskiöld, e faigofie atu ona maua toega tuai o pili tetele i Spitzbergen nai lo faamaufaʻailoga na tanumia talu ai nei, e ui lava e faitau miliona faamaufaailoga i lenā vaipanoa.

    O le mea lea, o se faʻafitauli tele le taumafai e faʻamatala pe faʻafefea ona tanumia manu tetele e pei o mammoths, dinosaurs, rhinoceroses, hippopotamuses, solofanua ma isi meaola tetele i lalo o le palapala ma le palapala o le eleele pe a le talitonu se tasi i le Lolo. O mammoths lava ia e fa'atatau i le tusa ma le 5 miliona tagata ta'oto o lo'o tanumia i le palapala. I tulaga o iai nei, e le tanumia ia manu i le eleele, ae e vave ona pala i luga o le eleele pe o le a vave ona 'aina e le au faaloloto. O le faʻamatalaga o loʻo i lalo (James D. Dana: "Manual of Geology", itulau 141) o loʻo faʻaalia ai le vave o le tanuga e manaʻomia mo le faʻamaʻiina:

 

O manu fe'ai, e pei o i'a, mea fetolofi ma isi, e pala pe a aveese o latou vaega vaivai. E tatau ona tanu vave pe a oti ina ia aloese mai le pala ma 'aina e isi manu.

 

TANUNUI OLA . E tele fossil e maua ai se faamaoniga manino o le mea moni na tanumia vave.

    E lē gata i le vave ona tanu, ae o loo iai le tele o faamaoniga e iloa ai o loo ola pea manu i le taimi na tanu ai. O nisi nei o fa'ata'ita'iga:

 

Fa'ato'aga o i'a. Ua maua le tele o faga i'a ma fa'ailoga ua tanumia ola ma vave.

   Muamua, ua maua i'a fa'ato'aga o lo'o fa'agasolo se taumafataga: ua i ai se isi i'a laiti i gutu pe a fa'afuase'i ona tanumia i lalo o le tele o palapala. I se isi faaupuga, afai o le iʻa o loʻo 'ai lana meaʻai, e le o oʻo i se oti masani, ae sa ola i se olaga masani seʻia oʻo i le vave tanu.

    Lona lua, ua maua le tele o faga o i'a o lo'o mau uma una, tatala le gutu ma fofola uma apaapa. So'o se taimi lava e maua ai fa'ailoga fa'apea i luga o i'a, e ta'u mai ai e le taumate o lo'o ola pea ma tau i lo latou i'uga se'ia o'o ina tanu fa'afuase'i. I se lolo, o le tanu vave i lalo o le palapala o le auala sili lea e mamate ai i'a. Mo se faʻataʻitaʻiga, e tusa ma le 9/10 o le ofutau iʻa o loʻo maua i maʻa lanu mumu tuai o loʻo i ai i se tulaga faapena - ua latou sii aʻe o latou seu e lua i tulimanu saʻo i le ipu ivi o latou ulu e fai ma faʻailoga o le lamatiaga - lea e faʻaalia ai na latou oʻo i ai. o se tanuga vave.

    E le gata i lea, e le mafai ona fau i'a i se isi lava auala - vagana ai le auala na ta'ua muamua - aua i tulaga masani e vave tele ona pala pe 'aina e isi manu. Peitaʻi, i nofoaga e tanu ai iʻa, e faitau miliona ituaiga iʻa e mafai ona maua.

 

Pivalve mussels ma faisua. Ua maua i se tulaga tapuni le pivalve mussels ma le faisua, e ta'u mai ai na tanumia ola. E masani lava, pe a feoti nei manu, e malolo le musele o lo'o tapuni ai o latou atigi ma fa'ataga ai le oneone ma le omea e sao i totonu. Peita'i, e masani lava ona maua e nei fossil ua tapunia ma e leai se oneone po o se omea i le va o atigi. Talu ai o nei atigi e tapuni mau, e taʻu mai ai na tanu ia manu a o ola pea.

 

Mamoths. Faatasi ai ma le tele o isi manu, ua maua ai mammoth tetele. E tusa ma le 5 miliona mammoths e tanumia i le eleele. O latou toega, aemaise lava nifo, ua eli mai le eleele i tone, ma ua faʻaaogaina e fai ma mea mata mo le gaosiga o nifo elefane, o lea e le mafai ai ona tatou talanoa e uiga i se vaega itiiti na maua.

    O le mea mata'ina i nei su'esu'ega mammoth o le maua lea o mammoth o lo'o fa'asaoina i se tulaga lelei tele. O nisi oi latou na maua i se tulaga tu (!), o isi o loʻo i ai pea meaʻai e leʻi faʻaumatia i o latou gutu ma manava. E le gata i lea, o nisi ua maua atoa ma le le faaleagaina.

    Pe a maua ia mea i luga o nofoaga tetele, e faʻaalia ai e leʻi fasiotia i latou i se lologa o le tautotogo i le lotoifale, e ala i le telegese o le matelaina, poʻo soʻo se oti masani e pei ona faamatalaina. E leai se aofa'iga o le fa'aaufa'atasi e mafai ona fa'amatalaina le oti fa'atasi ma le sauā o le faitau selau afe o manu ma le ala na tanumia ai i fa'aele'ele ma palapala. I le Lolo, e ono tupu lenā mea.

 

O MANU O LE SAMI MA VAEGA O LATOU E MAUINA I MAUGA MA LE ELEELE MAtū .

 

- ( Kene 7:19 ) Ua matuā malosi tele le vai i le lalolagi; ‘ua ufitia fo‘i mauga maualuluga uma sa i lalo o le lagi uma.

 

- (2 Pete 3:6) … O lea na fano ai le lalolagi sa i ai, ua lofia i le vai

 

Atonu o le faamaoniga sili o se Lolo i le lalolagi aoao, o le mauaina lea o toega o meaola o le sami i luga o mauga ma eleele matutu. (O faʻataʻitaʻiga tutusa e mafai ona maua i polokalame faanatura i luga o le televise.) O nei toega e mautinoa lava e le mafai ona iai i o latou nofoaga o iai nei pe ana leʻi ufitia e le sami ia nofoaga i se taimi.

 

• 500 tausaga aʻo leʻi amataina le kalena faʻaonaponei, na maua ai e Pythagoras toega o meaola o le gataifale i luga o mauga. (itulau 11 Planetetta maa (“Planet Earth”)).

 

• I le selau tausaga mulimuli ane, na tusi ai le tusitala Eleni o Herodotus e faapea o atigi figota na aoina mai le toafa i Aikupito. Na ia manatu o le sami atonu na oo atu i le toafa (itulau 11 "Planeetta maa"). Ua maua foi toega o manu tetele o le gataifale i toafa tetele o le oneone o Aferika.

 

• Na maua e Xenofanes ia fossil o le gataifale i uta e mamao ese mai le sami i le pe tusa o le 500 TLM Na ia mauaina foʻi fossil iʻa i se eliina i Syracuse i Sicily, ma Malta ma le atunuu tele o Italia. Na ia fa'ai'uga o nei eria na ufitia muamua i le sami (itulau 17 Nils Edelman - Viisaita ja veijareita geologian maailmassa).

 

• Sa tamo'e foi Charles Darwin i toega o le gataifale ina ua ia maua se auivi tafola i vaega maugā o Peru.

 

• Albaro Alonzo Barba, o le sa avea ma faatonu Mining i Petos, na ia taʻua i lana tusi na tusia i le 1640, na ia mauaina ni atigi mea ese i papa i le va o Potos ma Oronest i Polivia, 3,000 mita i luga aʻe o le sami (itulau 54 Nils Edelman: Viisaita ja pi'opi'o i le lalolagi o fa'afanua)

 

• Siamani PS Pallas i le 1700s maua stratified limestone ma omea slates i luga o mauga o le Ural ma Altai - uma i Rusia - lea na taofia toega o meaola o le gataifale ma laau (itulau 125 Nils Edelman: Viisaita ja veijareita geologian maailmassa).

 

• O le tele o meaola o le gataifale e pei o mussels, ammonites, belemnites, (ammonites ma belemnites sa ola i le taimi lava e tasi ma tainasoa) , iʻa ponaivi, lili, amu ma plankton fossil ma aiga o le sami o loʻo i ai nei ma starfishes na maua i le tele o kilomita i luga aʻe o le sami. maualuga i Himalaya. O loo faamatalaina e le tusi Maapallo Ihmeiden Planeetta ( itulau 55) ia mea o totoe i le auala lenei:

 

O Harutaka Sakai mai le Iunivesite Iapani i Kyushu ua tele tausaga o suʻesuʻeina nei meaola o le gataifale i Mauga Himalayan. Ua lisiina e ia ma lana vaega se pusa tioata atoa mai le vaitaimi o Mesozoic. O lili o le sami vaivai, o aiga i le sami o loʻo i ai nei ma fetu, e maua i puipui papa e silia ma le tolu kilomita i luga aʻe o le sami. Amoni, belemnites, 'amu ma plankton o loʻo maua e pei o fossil i papa o mauga (...)

   I le maualuga e lua kilomita, na maua ai e tagata suʻesuʻe i le eleele se mea na totoe e le sami lava ia. O lona papa e pei o galu e fetaui ma foliga o lo'o tumau i le oneone mai galu maualalo. E oo lava i le pito i luga o Everest, o loʻo maua ai maʻa samasama samasama, lea na tulaʻi mai i lalo o le vai mai toega o le tele o manu o le gataifale.

 

• I le faaopoopo atu i le Himalayas, e tele suʻesuʻega na faia i Alps, Andes ma Rocky Mountains. O nei su'esu'ega e aofia ai mussels, crustaceans, ammonites, fa'apea fo'i fa'ama'i ma fa'aputu omea o lo'o iai fossil o le gataifale. O nisi o mea na maua i le maualuga o ni nai kilomita. O le fa'amatalaga o lo'o i lalo o le Alps o lo'o fa'aalia ai le i ai o meaola o le gataifale:

 

E i ai se mafuaaga e vaʻavaʻai totoʻa ai i le natura muamua o papa i luga o mauga. E sili ona vaaia i le Alps, i le lime Alps o le itu i matu, e taʻua o le Helvetian zone. Ole ma'a ole ma'a autu. A tatou tilotilo atu i le ma’a iinei i luga o le tifato po’o le tumutumu o se mauga-afai e maua le malosi e a’e ai i luga-o le a i’u ina tatou maua i totonu o toega o manu, o meaola o manu. E masani ona matua faaleagaina ae e mafai ona maua ni vaega e iloagofie. O na fossil uma o atigi lime po o auivi o meaola o le sami. I totonu oi latou o loʻo i ai ni ammonites faʻapipiʻi filo, aemaise lava le tele o atigi lua. (…) Atonu e taumānatu le tagata faitau i le taimi lea po o le ā le uiga o atumauga o loo iai le tele o palapala, lea e mafai foʻi ona maua i le pito i lalo o le sami.(itulau 236,237, Pentti Esekola, Muuttuva maa)

 

• O ma'a a'o e ufitia toetoe o le kuata o Saina e aofia ai toega o 'amu e afua mai i le sami (itulau 97,100-106 “Maapallo ihmeiden planeetta”). E iai foʻi eria faapena i Yugoslavia ma Alps.

 

• I totonu o se eli maa i Snowdon Mountains i Egelani, o loʻo i ai le tele o iliili ma oneone e tumu i atigi mussel i le matafaga e tusa ma le 1,400 futu i luga aʻe o le sami.

 

• O pili i'a po'o Ichthyosaurs, e mafai ona ola i ni mita le umi, na maua i Egelani ma Siamani o lo'o tanumia i ni 'ele'ele ma o latou ponaivi ma pa'u. O se tasi o auivi, na teuina i le aoina o le Helsinki University Geological Institute, na maua i se maa omea i Holzmaden o Wurttenberg. E 2.5 mita le umi ma ua matua'i fa'asaoina lelei. (itulau 371 "Muuttuva maa", Pentti Esekola)

 

• I le ogatotonu o Falani (Saint-Laon, Vienne), na maua ai atigi ammonite i le maa lime. (itulau 365 "Muuttuva maa", Pentti Esekola)

 

• O le ma'a limestone i Solnhofen o Bavaria e lua fossil o le pili manu (Archaeopteryx). Mai lea lava ma'a limestone, na maua ai fo'i isi fossil lelei fa'asao, e pei o iniseti, medusas, crayfishes, belemnites, ma i'a. (itulau 372, “Muuttuva maa”, Pentti Esekola)

 

• E iai nisi o eria i Lonetona, Pale, ma Viena sa avea muamua ma moega o le sami. Mo se fa'ata'ita'iga, o nisi o vaega o ma'a lime i Pale o lo'o fa'atupu tele i atigi mollusk mai sami o le teropika. (itulau 377 "Muuttuva maa", Pentti Esekola)

 

• I tafatafa o Perelini, o palapala palapala e tele mita le mafiafia e aofia ai atigi o le gastropod ua mate ( Paludina diluviana ), ma toega o pikes. (itulau 410 "muuttuva maa, Pentti Esekola)

 

• O eria e pei o Suria, Arapi, Isaraelu o iai nei, ma Aikupito sa avea ma alititai. (p.401, 402 "Muuttuva maa", Pentti Esekola)

 

• Ua maua fossil Old Oyster i Tunisia, lata ane i le taulaga o Tozeur. (itulau 90 Björn Kurten, Fa'afefea ona aisa Mammut )

 

• I le toafa o Faijum 60 kilomita i saute-sisifo o Cairo, na maua ai toega o tafola ma leona i luga o le mauga o se tuasivi maualuga o Djebel Qatran. (itulau 23 Björn Kurten, Jääkausi, [The Ice Age])

 

• Mai le tele o vaega eseese o le kelope, na maua ai vaega o i'a o lo'o i ai le selau afe pe miliona o i'a. Mo se faʻataʻitaʻiga, i le Herring fossil layers i Kalefonia, e faʻatatau e iai le piliona iʻa i se vaega e sefulu sikuea kilomita. O eria mai Siamani e oo atu i le Caspian Sea, Italia, Sikotilani, Tenimaka (i le papa penisina o Steven's Klint ) ma Saute o Sepania (o mauga o Caravaca) e aofia ai vaega o le faitau miliona o i'a. O vaega uma nei o eleele matutu e tatau ona ufitia e le sami ina ne'i le mafai ona maua nei i'a.

 

• O papa omea lauiloa i Burgess, na maua i Mauga Papa i le tausaga 1909, e aofia ai le fiasefulu afe o fossil mai le loloto o le sami anamua, i aso nei i le maualuga e sili atu i le 2,000 mita i luga aʻe o le sami.

 

• Mai itu i matu-sisifo o Ausetalia (itulau 96 Maapallo ihmeiden planeetta) ma Niu Kini, e mafai ona maua ai amu ma faga o i'a.

 

• Mai le motu tele o Amerika i Matu, na maua ai toega o tafola i se mamao mamao mai le sami. O nei suʻesuʻega na faia mo se faʻataʻitaʻiga i luga o le Vaituloto o Ontario, i Vermont, Quebec, ma St. Lawrence. O le mea lea, o nei nofoaga sa tatau ona ufitia e le sami i se taimi i aso ua mavae.

 

• O le tele o nofoaga maualuluga i le salafa o le lalolagi - o Himalayas ma isi mauga maualuluga - o loʻo faʻaalia ai faʻailoga o matafaga anamua ma galu. O nei suʻesuʻega na faia foi i Niu Kini, Italia, Sicily, Egelani, Aialani, Iceland, Spitzbergen, Novaja-Semlja, le Land of Franz Joseph, Greenland, i le tele o eria i Amerika i Matu ma Saute, Algeria, Sepania ... o le lisi e alu fa'aauau pea. (O le Faʻamatalaga e sau mai le Maanpinnan muodot ja niiden synty , itulau 99,100 / saunia e Iivari Leiviskä ).      

   Sa maua foi matafaga anamua i Finelani ma eria tuaoi. O se tasi o faʻataʻitaʻiga o Pyhätunturi, o loʻo i ai maʻa e iai faʻailoga o galu. O faʻailoga o matafaga anamua e mafai foi ona maua i luga o le mauga o le tele o mauga. I le itu i saute o Finelani, o ia nofoaga o Koppoo, Jurmo, Kaunissaari i Pyhtää ma Virttaankangas i Säkylä, faʻapea foʻi ma le mamao i matu, mo se faʻataʻitaʻiga Lauhanvuori, Rokua ma Aavasaksa. (Mai le tusi Jokamiehen geologia , itulau 96 / saunia e Kalle Taipale, Jouko.T. Parviainen)

 

• Ua maua le lava i luga o mauga o Ararata i le maualuga o le 4,500 mita i luga aʻe o le sami, ma e mafai ona na o se fua o mauga mu i lalo o le sami (Molen, M., Vårt ursprung?, 1991, itulau 246)

 

• O se tasi o faailoga o le Lolo o le gataifale maa palapala. E sili atu ona taatele nai lo isi ma'a palapala e tu'ufa'atasia. James Hutton, ua taʻua o le tama o le geology, na faasino i lenei matauga ua silia ma le lua seneturi talu ai:

 

E tatau ona tatou faaiʻuina o vaega uma o le eleele (...) na faia i le oneone ma le iliili na faaputuputu i luga o le alititai, atigi crustacean ma amu, eleele ma omea. (J. Hutton, Theory of the Earth l, 26. 1785)

 

JS Shelton: I luga o konetineta, o maa palapala o le gataifale e sili atu ona taatele ma salalau nai lo isi maʻa palapala uma e tuʻufaʻatasia. O se tasi lea o na mea moni faigofie e manaʻomia ai se faʻamatalaga, o le fatu o mea uma e fesoʻotaʻi ma taumafaiga faifaipea a le tagata e malamalama ai i le suiga o faʻafanua o le faʻafanua anamua.

 

ILOA TU NUNUU MA LE LOLOGA . E lē tau manaʻomia ona tatou suʻesuʻeina faamatalaga e uiga i le Lolo; tatou te maua ai le faamaoniga i tu ma aga a atunuu eseese. Ua fa'atatauina e toeitiiti atoa le lima selau o nei tala o lo'o fa'amatalaina e tu ma aga i le lalolagi. O le tele o nei tala ua suia (e masani lava) i le taimi, ae e tutusa uma lava le taʻua o le vai o le mafuaʻaga o le faʻaleagaina. O le tele o nei tala o loʻo taʻua ai foʻi taimi lelei talu ai, O le Paʻu o le tagata ma le fenumiai o gagana na tutupu i Papelu (Papelonia) - o mea uma lava o loʻo taʻua e le Tusi Paia.

   O tala e maua i tagata eseese lava: o Papelonia, tagata o Ausetalia, tagata Miao o Saina, Aferika Efe dwarfs, Hopi Initia o Amerika i le itu i Matu o Amerika Padago, ma le tele o isi tagata. O le lautele o tala o le Lolo ua taʻu mai ai le talafaasolopito o lenei mea na tupu: 

 

E tusa ma le 500 aganuu - e aofia ai tagata moni o Eleni, Saina, Peru ma Amerika i Matu - ua lauiloa i le lalolagi lea o loʻo faʻamatalaina ai e talatuu ma tala faʻasolopito se tala faʻamalosi o se lolo tele na suia ai le talafaasolopito o le ituaiga. I le tele o tala, e na o ni nai tagata na sao mai le lolo, e pei lava o le mea na tupu iā Noa. O le toʻatele o tagata na manatu o le lolo na māfua mai i atua o ē, mo se tasi māfuaaga po o se isi, na lē fiafia i le ituaiga tagata. Masalo sa amio pi’opi’o tagata, e pei o aso o Noa ma se talatuu a le ituaiga o Amerika Hopi o Amerika i Matu, pe atonu foi sa toatele naua ma pisapisao tagata, e pei o le tala a Gilgamesh. (2)

 

Fai mai Lenormant i lana tusi "Amataga o Talafaasolopito":

“Ua tatou maua le avanoa e faamaonia ai o le tala i le Lolo o se tu masani i vaega uma o le aiga o tagata, ma o se tu masani ma le tutusa e le mafai ona manatu i ai o se tala fatu. o se mea mataʻutia, o se mea na tupu na matuā uunaʻia ai mafaufau o uluaʻi mātua o le fanau a tagata, e oo lava i ē na tupuga mai iā i laʻua e lē mafai ona faagaloina.(3)

 

E eseese tala tuufaasolo a tagata o ituaiga eseese e uiga i le mala tele o lologa. Na faamatala e tagata Eleni se tala e uiga i le Lolo, ma o loo faaautū i se tagata e igoa iā Deukalion; e oo lava i se taimi umi ao lei oo i Columbus, sa i ai i tagata o le konetineta o Amerika ni tala na faatumauina ai le manatuaina o le lolo tele. O tala e uiga i se lolo ua faasolosolo atu mai lea tupulaga i lea tupulaga seia oo mai i le taimi nei i Ausetalia, Initia, Polenisia, Tibet, Kašmir ma Lithuania. Pe ua na o ni tala ma ni tala? Ua faia uma ea i latou? E masalo latou te faamatalaina uma lava le mala tele e tasi. (4)

 

Pe ana faapea e lē moni le Lolo i le lalolagi aoao, semanū ua faamatala mai e nisi o atunuu e faapea, o pa mataʻutia o mauga mu, o afā tetele o le kiona, o lamala (...) ua faaumatia ai o latou tuaa leaga. O le tulaga lautele o le tala i le Lolo o se tasi lea o faamaoniga sili o lona moni. E mafai ona tatou fa'ate'aina so'o se tasi o nei tala o ni talatu'u ta'ito'atasi ma manatu ua na'o mafaufauga, ae fa'atasi, mai le va'aiga fa'alelalolagi, e toetoe lava a le mafai ona finauina. (Le lalolagi)

 

Sosoo ai, e tele mau faasino i le autu lava e tasi. Na taʻua e tusitala o talafaasolopito i aso ua mavae le Lolo o se mea moni na tupu. O le toe tusiaina o tala faasolopito i aso nei nai lo le taumafai e suia le talafaasolopito o tagata ua mavae e ala i le teenaina o lenei mala tele o lologa ma faaopoopo le faitau selau o afe ma miliona o tausaga i le talafaasolopito lea e le o iai ni faamaoniga maumaututū.

 

• Na taʻua e le tusitala o talafaasolopito o Josephus ma le Papelonia Berosus toega o le vaa o Noa

• Na faasino atu le tusitala Eleni o Herodotus i tagata Sekutia i le vaega lona lima o lana Talafaasolopito. Na ia taʻua i latou o ē na tupuga mai iā Iafeta (le atalii o Noa) ( Kene 10:1, 2 : O le gafa foʻi nei o atalii o Noa, o Semu, o Hamo, ma Iafeta, na fanaua foʻi e i latou o atalii ina ua mavae le lolo. o Iafeta, o Komeri, ma Makoku, ma Matai, ma Iavana, ma Tupalu, ma Meseko, ma Tirasa.)

• I le tala ia Kiligamesh, na faatonuina ai Utnapisthim e fau se vaa: “Le tagata Suruppak e, le atalii o Ubar-Tutu. Su'e lou fale ma fau se vaa, lafoa'i le tamaoaiga, saili le olaga mulimuli, inoino i le tamaoaiga, laveai lou ola. Ave fatu o tagata ola uma i le vaa e te fauina. Fua lelei ona fua.”

• I le tala o lologa a Asuria o loo i ai se faamatalaga o le fausiaina o le vaa:

 

Fai se va'a e tusa ai ma lenei --

- - Ou te faaumatia le tagata agasala ma le ola.

- - Tuu le fatu o le ola e alu i totonu, o mea uma lava,

i le ogatotonu o le vaa, i le vaa e te faia.

O lona umi e ono selau kupita

ma e onogafulu o kupita lona lautele ma lona maualuga.

- - Tuu ia loloto. –

Na ou talia le poloaiga ma fai atu ia Hea, lo'u Alii:

A uma ona ou

o le fau vaa na e fai mai ai ou te faia,

e matua ulagia a'u e talavou ma matutua. (5)

 

• Ua faasino atu tagata Aztec i le Lolo:

 

Ina ua iai le lalolagi mo le 1716 tausaga, na oo mai ai le Lolo: “Ua mou atu tagata uma ma malelemo;

na latou iloa ua liu i'a. Na mou atu mea uma i le aso e tasi”. Na'o Nata ma lona to'alua o Nana na fa'aolaina, aua na ta'u atu e le atua o Titlachauan ia i la'ua e fau se va'a mai le laau o le koperi. (6)

 

• Na maua se papa omea mai se aai o Papelonia, o Nippur, i le vaitaimi o le 1890, ma o le papamaa e matua atu nai lo le Epic of Gilgamesh . O le papa omea na amata mai i le 2100 TLM, ona o le nofoaga na maua ai, o se faletusi a le lautele, na faʻaumatia i lena taimi.

O lona ata e talitutusa lava ma le ata o loo i le Tusi o Kenese. O loo taʻua ai le oo mai o le Lolo ma fautuaina e fausia se vaa telē e puipuia ai i latou ua faasaoina. O tusitusiga i totonu o le laulau na faaliliuina e se tagata poto faapitoa i le assyriologist o Herman Hilprecht. O upu i puipui sikuea e le mafai ona maua i totonu o tusitusiga, ae o Hilprecht na faʻapipiʻiina i latou e faʻatatau i le faʻamatalaga:

 

(2) … [Ou te aveesea tuaoi o le lagi ma le lalolagi].

(3) … [Ou te aumaia se lolo, ma] e tafiesea ai tagata uma i le taimi e tasi;

(4) … [ae ia e saili le ola ae lei oo mai le lolo;

(5) …… [Auā i luga o mea ola uma], o le toʻatele o i ai, ou te aumaia le faʻaumatia, faʻaumatia, faʻaumatia.

(6) … Fau se vaa tele ma

(7) ...tuu le maualuga atoa o lona fausaga

(8) …ia avea ma vaa e ave ai ē na totoe.

(9) …ma se tapuni malosi (it).

(10) … [I le vaa] e te faia

(11) … [aumai i ai manu o le lalolagi, o manu felelei,

(12) … [ma mea fetolofi o le lalolagi, e taʻilua] nai lo le motu o tagata,

(13) …ma le aiga… (7)

 

• A o le faasologa o taimi o Aikupito, atonu e tele senituri. E lei i ai i tagata Aikupito ni lisi o taitai i aso anamua, ae sa tuufaatasia i seneturi mulimuli ane (pe. 270 TLM) e le faitaulaga Aikupito o Manetho. O se tasi o mea sese i ana lisi o le manatu lea o Manethon o nisi o tupu na pulea le tasi ma le isi, e ui lava na maua sa latou pule i le taimi e tasi.

    E ui lava i mea uma, ua faʻamaonia e Manetho le faʻasolopito o Kenese. Na ia “tusia e faapea ‘ina ua mavae le lolo’ ia Hamo, le atalii o Noa, na fanau mai o ‘Aikupito, po o Misaraima,’ o lē na muamua nofoia le eria o Aikupito i aso nei i le taimi na amata ai ona taape ituaiga”. (8)

 

FA'A'OA'OGA MATA'I . E tusa ai ma le Tusi Paia, ina ua ulu atu Noa i totonu o le Vaa sa na o le toafitu isi tagata sa faatasi ma ia; e toʻavalu tagata i le Atolaau. ( Kene 7:7 ma le 1 Peteru 3:20 ).

   Ae ui i lea, e mataʻina le tutusa numera valu ma se faʻamatalaga manino i le Lolo e oʻo lava i faʻailoga mataitusi, aemaise lava i le faiga o tusitusiga Saina. I le faiga o tusitusiga faa-Saina, o se faailoga o se vaa o se vaa e toʻavalu tagata i totonu, e tutusa ma le numera o loo i le Atolaau a Noa! O le faailoga o le upu “lolo” e iai foʻi le numera valu! E lē na o se mea na tupu fua le tutusa o le aofaʻi, valu, ma faatusa o le vaa ma le Lolo. O lenei sootaga e mautinoa lava ona o le mea moni o Saina foi o loʻo i ai se tu masani faʻasao o le Lolo e tasi i le lalolagi e pei o isi tagata. Ua latou talitonu foʻi talu mai aso anamua e na o le toʻatasi lava le Atua, o loo i le lagi.

 

O le faataitaiga lona lua. O le faailoga Saina o le vaa o se vaa e toavalu tagata i totonu. E toavalu tagata? E toʻavalu lava tagata i totonu o le Atolaau a Noa.

   (…) E lē tutusa manatu o tagata suʻesuʻe uma i le uiga tonu o faailoga uma. Po o le a lava le tulaga, o tagata Saina lava latou (e pei o le tele o Iapani, oe - e masani ona tautala - e tutusa le faiga o tusitusiga) e fiafia i faʻamatalaga na tuʻuina atu e faifeautalai ia i latou. E ui lava e leʻi saʻo aʻoaʻoga, ae na o le tautala i ai atonu ua lava lea e faailoa atu ai le upu moni faaleagaga mo ē lē talitonu.

   O aʻu lava na matauina le tele o faifeʻau Saina ma Iapani e manatu o nei faailoga eseese o se auala sili ona lelei i mafaufauga o latou tagata. (Don Richardson, Eternity in their Hearts)

 

O le upu amiotonu . I le faiga o tusitusiga a Saina, e iai foʻi se isi faʻailoga uiga ese: o le upu "amiotonu". O le faatusa o le amiotonu e aofia ai ni vaega eseese se lua: o le vaega pito i luga o lona uiga o se tamai mamoe ae o lalo ifo o le suinauna patino I . O le mea lea, ua i ai se manatu e le mafai e tagata ona amiotonu na o i latou lava. E amiotonu i latou pe a latou i ai i lalo o le tamai mamoe. O lea la, o le faiga o tusitusiga faa-Saina o loo aʻoaʻoina ai feʻau tutusa ma le Feagaiga Fou. E tatau ona i ai i tatou i lalo o le Tamai Mamoe na tuuina mai e le Atua (Iesu Keriso), ina ia tatou amiotonu. O loo taʻua lenei mea i isi mau o le Tusi Paia:

 

- (Ioane 1:29) O le aso na sosoo ai na iloa atu ai e Ioane Iesu o sau ia te ia, ona faapea atu lea o ia, Faauta i le Tamai Mamoe a le Atua , na te aveesea le agasala a le lalolagi.

 

- (1 Cor 1:30) A o ia o outou ia Keriso Iesu, o lē ua avea le Atua ma le poto, ma le amiotonu , ma le faapaiaina, ma le togiola.

 

 

 

 

 

 

 

2. Le fanau mai o le kaponi ma le suauu

 

 

KAPONO MA LE SUAUU . E masani ona aʻoaʻoina i tatou o le kaponi ma le suauʻu na fausia e ala i se faʻagasologa lemu lea e manaʻomia ai le faitau miliona o tausaga. E talanoa tagata e uiga i tausaga kaponi, pe a maua se aofaiga tele o le kaponi. Ae faapefea le mataupu? Pe na tulaʻi mai nei mea i le faitau selau miliona o tausaga ua mavae ma pe ua faitau miliona tausaga na faia ai? Pe a tatou vaavaai i ai i le malamalama o mea moni o loo mulimuli mai, e sili atu ona latou faaalia ai na vave ona faia ma e fai si 'i le taimi ua tuanaʻi', i ni nai afe tausaga ua mavae ma e manino lava i le tulaga o le lolo o loo taʻua i le Tusi Paia.

 

O le matua o le kaponi teuina ma vaieli suauu. O le manatu muamua o le faʻamaoniga o le matua o le kaponi ma le suauʻu teuina e le o faʻatatau i taimi tetele. Na matou talanoa muamua e uiga i lenei mea ma o isi manatu e lua e faʻamaonia ai lenei mea:

 

• O le mamafa o vaieli suauʻu e matua maualuga lava (e masani lava e mafai ona tafe mai le suauu i le ea mai se pu eliina i le eleele), e le mafai ona sili atu i le 10,000 tausaga. (Mataupu 12-13 o Prehistory and earth models by Melvin A. Cook, Max Parrish and company, 1966). Ana faapea e faitau miliona tausaga o nei vaieli suauu, semanu ua leva ona mou atu le mamafa.

 

• O tulagavae o tagata ua maua i le carbon layers ua faamatalaina o le "250–300 miliona tausaga" i le tele o eria (Mexico, Arizona, Illinois, New Mexico, ma Kentucky, ma isi). O meafaitino a le tagata ma fossil o le tagata (!) ua maua i totonu o nei lava laulau. O lona uiga a le o tagata sa nofoia le lalolagi i le 300 miliona tausaga talu ai, pe o na kaponi e na o ni nai afe tausaga le matutua. (Glashouver, WJJ, So entstand die Welt , Hänssler, 1980, ss. 115-6; Bowden, M., Ape-men – Fact or Fallacy? Sovereign Publications, 1981; Barnes, FA, The Case of the Bones in Stone, Desert/Fepuari, 1975, itulau. 36-39). E foliga mai e moni le mea mulimuli, aua e oo lava i saienitisi latou te le talitonu na nonofo tagata i le lalolagi i le 300 miliona tausaga talu ai:

 

"Afai o le tagata (...) i soʻo se ituaiga sa i ai i le amataga o le Iron Carbon, o le suʻesuʻega faʻafanua atoa e matua sese ma e tatau i tagata suʻesuʻe uma ona faamavae mai a latou galuega ma avea ma avetaavale loli. O lea, a itiiti mai mo le taimi nei, ua teena e le faasaienisi le filifiliga faaosooso o le tagata ua tuua na tulagavae." ( The Carboniferous Mystery , Scientific Monthly, vol. 162, Jan.1940, p.14)

 

• O le mafuaaga lona tolu e le tatau ai ona manatu o le koale ma le suauu o lo'o teuina i le faitau miliona o tausaga o le radiocarbon o lo'o iai. Pe a na'o le 5730 tausaga le afa-ola aloaia o le radiocarbon, e le tatau ona i ai se mea e totoe i tupe teu e faitau miliona pe fiaselau miliona tausaga. Ae ui i lea, i le amataga o le 1969 na taʻua ai e le lomiga Radiocarbon le auala na maua ai e faʻataʻitaʻiga radiocarbon faʻataʻitaʻiga na maua mai le koale, suauʻu ma le kesi faʻalenatura i le radiocarbon tausaga e itiiti ifo i le 50,000 tausaga.

 

Le saoasaoa o le fausiaina. E tusa ai ma le fausiaina o le suauu ma le carbon e le manaʻomia se taimi umi. E tasi le lagolago mo lenei talitonuga e maua i le mea moni e faapea i le taimi o le Taua Lona Lua a le Lalolagi na faia ai le suauu mai le koale ma le lignite i Siamani, ma i le manuia. E leʻi umi se taimi, ae na tupu i se taimi puupuu. I le faʻaaogaina o se tekinolosi ese talu ai nei, na gaosia ai se paelo o suauʻu i le 20 minute mai le tasi tone o otaota otaota (Machine design, 14 May 1970 ).

   Ua mafai foi ona suia fafie ma cellulose i carbon po o mea e pei o le carbon i ni nai itula. E fa'aalia ai pe a sa'o tulaga, e mafai ona vave fausia le suauu ma le carbon. E le manaʻomia le faitau miliona o tausaga mo i latou e faʻavaeina. E na o aʻoaʻoga e uiga i le evolusione e manaʻomia le faitau miliona o tausaga. O le faʻataʻitaʻiga o loʻo i lalo e faʻamaonia ai e mafai ona fausia le koale minerale i se taimi puʻupuʻu, i totonu o le lua vaiaso. Ua faamaonia e le tusitala e faapea, sa ono tutupu vave na mea, ona o le Lolo.

 

Saienitisi i le Argonne National Laboratory (i le US) ua fa'amaonia e mafai ona maua le kaponi uliuli pito i luga i le fa'aogaina o le auala lenei: ave sina lignin (o se mea taua i le fafie) ma fa'afefiloi ma sina omea ma vai. Fa'avela le paluga i totonu o se atigipusa quartz tapuni e leai se okesene i le 150 ºC e aunoa ma le fa'ateleina o le mamafa. E le o se vevela maualuga lea mai le vaaiga fa'afanua - o le mea moni, e leai se mea fa'apitoa pe "le masani" e uiga i mea fa'aoga, pe. E le alu foi le faagasologa o le faitau miliona o tausaga – e na o le 4–36 vaiaso e alu ai!

   (...) Na faamatalaina e Sir Edgeworth David, o se tagata suʻesuʻe i le eleele taʻutaʻua o Ausetalia, i lana lipoti i le 1907, o loo tutu pea ogalaau ua mu na maua i le va o vaega o le kaponi uliuli i Newcastle (Ausetalia). O vaega pito i lalo o ogalaau na tanumia loloto i totonu o le kaponi stratum, ona alu sa'o ai lea ogalaau i le vaega o lo'o i luga, ma iu ai ina o'o i le carbon stratum i luga!

 Mafaufau o loʻo taumafai tagata e faʻamatalaina nei mea e tusa ai ma faiga faʻagesegese na tutupu i taufusi eseese e lua ma le tele o taimi i lo latou va. A o le fa'aituau ua "telegese ma faasolosolo atina'e", e manino lava o lenei mea na taofia ai le fa'amatalaga sili ona manino mo le amataga o le koale, o lona uiga o se vevesi tele fa'alenatura na mafua mai i le vai na vave ona tanumia ai la'au masaesae.

    O le fe'avea'i o le vai e mafai ona vave fa'atupuina le tele o suiga fa'afanua, aemaise lava pe a tele le vai. O le toʻatele o tagata e manatu o nei suiga e tatau ona faitau miliona tausaga. (…)

    O nisi o tagata suʻesuʻe faʻafanua (e aofia ai le toʻatele o i latou e talitonu i le faagasologa o le "miliona o tausaga") ua fai mai nei o le Grand Canyon na fausia i le auala lava e tasi, faʻalavelave faʻafuaseʻi, ma e leʻi fatuina e ala i le faʻagesegese o le tafia o le Vaitafe o Colorado i le faitau miliona o tagata. tausaga.

    Na tumau le Lolo mo le tausaga e tasi, na ufitia ai mauga, na faapogaia ai le vevesi i le lalolagi atoa ma faaleagaina ai le palapala o le lalolagi ina ua puna mai le vai (ma e mautinoa foʻi ma magma) mo ni masina (“ua mapuna aʻe vaipuna o le moana loloto” Gen 7:11). O sea fa'alavelave mata'utia o le a mafua ai le tele o suiga fa'afanua. (9)

 

O faʻamaoniga e lagolagoina le faʻatulagaina mo taimi pupuu. O manatu nei e lagolagoina malosi ai le manatu faapea na vave ona gaosia le kaponi ma le suāuu i le taimi o le Lolo, ae lē o le faifai malie i le faitau miliona o tausaga:

 

• O toega o ogalaau e ati i vaega eseese e mafai ona maua i le ogatotonu o le kaponi. O se ata tuai o se eli koale i Falani o loo faaalia ai le auala e lima ogalaau e ati i totonu pe tusa ma le sefulu vaega. O nei fossil e le mafai ona fausia pe aliali mai pe ana fai o le carbon layers na fausia i luga o se faagasologa o le faitau miliona o tausaga.

 

• O se tasi o su'esu'ega mata'ina e faapea i le tele o fa'aputuga o le kaponi o le lalolagi, o lo'o maua ai le tele o fa'aputuga o le gataifale ma meaola o le gataifale ("A note on the occurrence of marine animal remains in a Lancashire coal ball", Geological magazine, 118:307 , 1981 ma Weir, J. "Suʻesuʻega lata mai o atigi o fua o le koale ", Saienisi alualu i luma, 38:445, 1950).   E le gata i lea, o la'au e le ola i nofoaga taufusi ua maua i totonu o nei kaponi. O nei mea na maua e faasino manino atu i le Lolo, lea semanu e feaveaia ai manu o le gataifale ma isi mea ola i laau o loo maua i le eleele matutu.

 

Polofesa Price o lo'o tu'uina mai ai mataupu e 50-100 fa'apala koale e tasi le pito i luga o le tasi ma le va oi latou o lo'o i ai fa'afanua e aofia ai fossil mai le sami loloto. Na te manatu o lenei vaega o faʻamaoniga e matua malosi ma faʻamaonia na te leʻi taumafai lava e faʻamatalaina nei mea moni i luga o mafuaaga o le talitonuga tutusa a Lyell. (Wiljam Aittala: Kaikkeuden sanoma , itulau 198)

 

• O le kaponi ma le suau'u ua le o faia faanatura i aso nei. O le mea lena e ta'ua ai o mea e le mafai ona fa'afouina. E le o faia faanatura e oo lava i atunuu vevela, e ui lava o tulaga i na atunuu e tatau ona talafeagai. I se isi itu, o laau iina na o le pala vave ma e leai se suauu poʻo se kaponi e faia.

   Pau lava le avanoa o le gaosiga o le koale o se faʻalavelave faʻanatura e faʻafuaseʻi ona ufiufi otaota otaota i lalo o le palapala palapala, ma tuʻu ai i lalo o le mamafa maualuga ma i se tulaga e leai se okesene, lea e le mafai ai e le okesene ona faʻaumatia. O le maualuga o le mamafa ma le leai o se okesene ua manatu e taua mo le gaosiga o koale. E le gata i lea, e le mafai e siama ona pala otaota laau i se tulaga e leai se okesene. O le Lolo, lea na faaputuputu ai le tele o palapala ma eleele i luga o le tasi ma le isi, e mafai ona sili atu ona faamatalaina se mea na tupu. O le upusii lea mai le tusi "Muuttuva maa" (itulau 114) a le tagata Finnish geologist Pentti Eskola, e faasino i le mea lava e tasi. O lo'o fa'ailoa mai ai, i le feso'ota'iga ma su'iga koale, o lo'o i ai ma'a omea na fa'asalaina mai le vai. O loo faasino manino le upusii i le Lolo e faapea na tupu i le na o le lua afe tausaga talu ai:

 

"I lalo ma luga aʻe o suauʻu koale o loʻo i ai, e pei ona taʻua, o maʻa omea masani, ma mai lo latou fausaga e mafai ona tatou iloa ai na faʻapipiʻiina mai le vai."

 

 

 

3. Le faatafunaga o tainasoa

 

E masani ona talitonu tagata o le faatafunaga o tainasoa na tupu i le faitau miliona o tausaga ua mavae i le vaega mulimuli o le vaitaimi o Cretaceous, faapea foi ma le faaleagaina o ammonites, belemnites, ma isi ituaiga o laau ma manu. O le faatafunaga e talitonuina na tafiesea ai le tele o manu o le vaitaimi o Cretaceous.

   Pe moni ea lena talitonuga? Pe na faaleagaina moni lava tainasoa i le vaitaimi lea e taʻua o le Cretaceous i le faitau miliona o tausaga ua mavae, pe na faaumatia i le Lolo? I mea o loʻo mulimuli mai, o le a tatou suʻesuʻeina lenei mataupu aʻo mafaufau i manatu sili ona taatele na tuʻuina atu:

 

Pe na fa'aumatia ea tainasoa e se fa'ama'i, se siama, po'o ni faomea fuamoa ? O nisi tagata e manatu o tainasoa na faʻaumatia e se faʻamaʻi poʻo se siama. O isi e manatu faapea o isi manu na faafuaseʻi ona ʻai fuamoa o le dinosaur.  

   Ae ui i lea, o loʻo i ai se faʻafitauli tele i manatu uma e lua: e le o faʻamatalaina pe faʻapefea ona feoti isi laau ma manu - plesiosaurs, ichthyosaurs, pterosaurs, laau, herbivores ammonites, ma belemnites - na mafai ona feoti i le taimi e tasi. (O Ammonites ma belemnites o manu o le gataifale na maua a latou toega i luga o mauga o Alps ma Himalayas, faatasi ai ma isi nofoaga.) Aisea na mate ai isi ituaiga i le taimi e tasi? E mautinoa lava e le mafai ona avea virusi ma fasioti tagata; e fa'afefea ona fa'aumatia e fa'ama'i ituaiga eseese, manu o le gataifale ma manu, e o'o lava i la'au? E le o iloa ia virusi.

   E tusa ai ma tagata e 'ai fuamoa, latou te le mafai foi ona faʻamatalaina le faʻaumatia faʻatasi o le tele o ituaiga eseese, ae le o laʻau. E le mafai ona latou fa'atupuina fa'atama'ia tele ma fa'aumatia ituaiga eseese i le taimi e tasi. E tatau ona i ai se faʻamatalaga sili atu mo lenei mea.

 

Pe o se meteorite na mafua ai le faatafunaga? O nisi tagata e manatu o se meteorite na siitia ai se ao pefu tele, ma o lenei ao pefu na punitia ai le La mo se taimi umi na mamate uma ai laau ma matelaina le herbivores.

   Ae ui i lea, e tasi le faʻafitauli i lenei talitonuga o le faʻagesegese o suiga o le tau. O lenei a'oa'oga, po'o a'oa'oga o lo'o ta'ua i luga, e le mafai ona fa'amatalaina pe fa'apefea ona maua fossil o tainasoa i totonu o papa ma mauga i vaega tetele o le kelope. E mafai ona maua i le lalolagi atoa i totonu o le papa malo, e matua ese lava. E ese lava ona o soo se manu lapopoa – pe tusa ma le 20 mita le umi – e le mafai ona alu i totonu o se maa malo. E le fesoasoani foi le taimi. E tusa lava pe tatou te faatalitali mo le faitau miliona o tausaga mo nei manu ina ia tanumia i le eleele ma suia e avea ma toega, e pala lava a o leʻi ʻaina e isi manu. O le mea moni, so'o se taimi lava tatou te va'ai ai i se fossil dinosau po'o isi fossil, atonu na tanumia vave i lalo o le palapala ma le palapala. E le mafai ona latou fananau mai i se isi lava auala:

 

E manino lava afai o le faʻavaeina o mea e teu i se tulaga faʻagesegese, e leai se mea e gaosia, aua o le a le tanumia i le palapala, ae o le a muamua ona pala i lalo o le aafiaga o le acids o le vai, pe ‘ia fa‘aumatia ma nutililiia a o oloina ma taia i lalo o le sami papa‘u. E mafai ona ufitia i palapala i se faʻalavelave faʻafuaseʻi, lea e tanumia faʻafuaseʻi ai. ( Geochronology or the Age of the Earth on grounds of Sediments and Life , Bulletin of the National Research Council Nu. 80, Washington DC, 1931, itulau 14)

 

O le faaiuga o nei tainasoa, lea e maua i le lalolagi atoa, e tatau ona tanumia vave i lalo o le palapala ma le palapala. O le palapala vaivai na muai o'o mai i o latou tafatafa, ona maaa ai lea e pei o le sima. E na'o le auala lea e mafai ai ona fa'amatalaina le tupuaga o togavao o tainasoa, mammoths ma isi manu. I le Lolo, e mautinoa lava e tupu se mea faapena. Matou te tilotilo i le faʻamatalaga, lea e maua ai se manatu saʻo o le mataupu. O loʻo faʻaalia ai le mauaina o tainasoa i totonu o maʻa malo, e faʻaalia ai atonu na ufitia i le palapala vaivai. Ona malo lea o le palapala i o latou autafa. Na'o le Lolo, ae le o le taamilosaga masani masani, e mafai ona tatou faʻamoemoe e tupu se mea faapena (o loʻo i ai foʻi se faʻamatalaga i tusitusiga i le faʻafefea ona faʻaputuina e vili vai i ponaivi o tainasoa).

 

Na alu o ia i le toafa o South Dakota, lea o loʻo i ai puipui lanu mumu, samasama ma moli ma papa maʻa. I totonu o ni nai aso na ia mauaina ai ni ponaivi i totonu o le puipui papa , lea na ia fuafuaina o le ituaiga lea na ia fuafua e suʻe. Ina ua ia eliina maa faataamilo i ponaivi , na ia iloa ai o ponaivi o loo i le faatulagaga o le fausaga o le manu. E le'i i ai i se faupuega e pei o ponaivi o tainasoa masani. O le tele o ia faaputuga sa pei na faia i se asiosio malosi o le vai.

   O lea ua i ai nei ivi i le maa oneone lanumoana, lea e matua malo lava . E tatau ona ave'ese le ma'a oneone i se va'a ma aveese e ala i le sasaina. Na faia e Brown ma ana aumea se lua toetoe lava fitu ma le afa mita le loloto e aveese mai ai ivi. O le aveeseina o se auivi tele e tasi na latou maua ai le lua taumafanafana. Latou te le'i aveesea lava ivi mai le ma'a. Na latou aveina maa i luga o le nofoaafi i le falemataaga, lea na mafai ai e saienitisi ona ta'e ese mea maa ma faatulaga le auivi. O lenei pili saua ua tu nei i le fale fa'aaliga o le falemata'aga. (itulau 72, Dinosaurs / Ruth Wheeler ma Harold G. Coffin)

 


 

REFERENCES:

 

1. J.S. Shelton: Geology illustrated

2. Kalle Taipale: Levoton maapallo, p. 78

3. Toivo Seljavaara: Oliko vedenpaisumus ja Nooan arkki mahdollinen?, p. 5

4. Werner Keller: Raamattu on oikeassa, p. 29

5. Arno C. Gaebelein: Kristillisyys vaiko uskonto?, p. 48

6. Francis Hitching: Arvoitukselliset tapahtumat (The World Atlas of Mysteries), p. 165

7. siteeraus: Luominen 17, p. 39

8. J. Ashton: Evolution Impossible, Master Books, Green Forest AZ, 2012, p. 115, lainaa viitettä 1, p. 7

9. Carl Wieland: Kiviä ja luita (Stones and Bones), p. 12-14

 

 


 

 


 


 

 

 

 

 


 

 

 

 

 

 

 

 

Jesus is the way, the truth and the life

 

 

  

 

Grap to eternal life!

 

Other Google Translate machine translations:

 

Miliona tausaga / tainasoa / evolusione tagata?
Fa'aleagaina o tainasoa
Saienisi i le faaseseina: talitonuga le talitonu i le Atua o le amataga ma le faitau miliona o tausaga
O anafea na ola ai tainasoa?

Talafaasolopito o le Tusi Paia
Le Lolo

Fa'atuatuaga Kerisiano: faasaienisi, aia tatau a tagata
FaaKerisiano ma le faasaienisi
Fa'atuatuaga Kerisiano ma aia tatau a tagata

Lotu i Sasae / New Age
Puta, Puta po o Iesu?
Pe moni le toe fa'afouina?

isalama
O faaaliga ma le olaga a Muhammad
ifo i tupua i Islama ma Makka
E faatuatuaina le Koran?

Fesili tau amio
Ia sa'oloto mai le fa'afeusuaiga
Faaipoipoga le faaituau
O le faapau pepe o se solitulafono
Euthanasia ma faailoga o taimi

Fa'aolataga
E mafai ona faaolaina oe