Nature


Main page | Jari's writings | Other languages

This is a machine translation made by Google Translate and has not been checked. There may be errors in the text.

   On the right, there are more links to translations made by Google Translate.

   In addition, you can read other articles in your own language when you go to my English website (Jari's writings), select an article there and transfer its web address to Google Translate (https://translate.google.com/?sl=en&tl=fi&op=websites).

                                                            

 

 

Puta ma le lotu Puta po o Iesu?

 

 

A'oa'oga Puta i le iloiloga. Pe moni pe leai?

                                                          

E to'atele e iai tupua i le lalolagi o aganu'u ma ta'aloga. E mafai ona avea i latou ma fai musika, tagata fai pese, tagata taaalo soka poʻo isi fetu ua ausia le manuia. O latou ma mea latou te faia o loʻo mulimulitaʻia ma le malosi ona o lo latou manuia ma le olaga e fiafia.

    E ui lava o fetu taʻaloga ma aganuu atonu o le totonugalemu o le mafaufau mo sina taimi, e le mafai ona faʻatusalia i latou i faʻalotu ma faʻaagaga faʻaleagaga o a latou aʻoaʻoga na aʻafia ai le sefulu o augatupulaga. I lenei mataupu, o le autu o mafaufauga o le Buddha ma le lotu Puta, faapea foi ma Iesu ma le faatuatuaga Kerisiano. Pe e tāua pe talitonu se tasi i aʻoaʻoga a le Buddha po o Iesu Keriso? O le a le eseesega i le va o a latou aoaoga, o latou tupuaga ma o fea e tatau ona e faatuatuaina? O le a tatou iloiloina nei mataupu o sosoo mai. Tatou amata i le suesueina o le faafitauli o le amataga o le atulaulau ma le olaga i le lotu Puta.

 

O le faafitauli o le amataga o le atulaulau ma le olaga i le lotu Puta. Muamua lava, e taua le gauai atu i le mea moni o le lotu Puta o se lotu le talitonu i le Atua. O lona uiga, e ui lava e mafai e tagata Puta i aso nei ona tatalo i le Buddha pe tapuai i ana faatusa i a latou lava gaoioiga, e le o iloa e le lotu Puta le i ai o se atua moni na foafoaina. E lē talitonu tagata Puta i le iai o Lē na Foafoaina Mea.

    O iinei o loo taoto ai le faafitauli muamua o le lotu Puta, lea e tutusa ma le le talitonu i le Atua. Mo mea nei e mafai ona tatou vaʻaia i aso uma ma o tatou mata poʻo le fesoasoani a se vaʻai mamao e leʻi i ai i taimi uma. Atonu na latou fananau mai i se taimi:

 

• E le'i iai i taimi uma aniva ma fetu, aua a leai semanu ua uma a latou fa'avevela

• E le'i iai pea paneta ma masina ona o lo'o i ai pea a latou gaioiga o mauga mu e le'i taofia

• O le ola i luga o lenei paneta e leʻi iai i taimi uma, aua o le ola i luga o le fogaeleele e fusia i le La, lea e le mafai ona faʻamafanafanaina le Lalolagi e faʻavavau. A leai, semanu ua mae'a ona fa'aagaaga le malosi.

 

O le faaiuga e faapea o le atulaulau ma le ola e tatau ona i ai se amataga mautinoa ina ua amata le uati. O se faaiuga talafeagai lea e oo lava i saienitisi e le talitonu i le Atua e ioe pe tatau foi ona ioeina. Atonu latou te lē ioe i le galuega a le Atua o le foafoaga, ae e lē mafai ona latou faafitia e iai le amataga o le ola ma le atulaulau.

   O le faʻafitauli i le Buddhism ma le le talitonu i le Atua o le auala tonu na tupu ai mea muamua. E leai se aoga e fai atu ai, mo se faataitaiga, o le atulaulau na tulai mai na o ia mai le leai o se mea, i le mea ua taʻua o le big bang ona o se mea e le mafaia e le matematika. O lona uiga, afai e leai se mea i le amataga-ua na o le leai o se mea-e le mafai lava ona tulai mai se mea. E le mafai ona ave se mea mai le leai, o lona uiga o le aʻoaʻoga big bang e faasaga i le matematika ma tulafono faanatura. O tagata le talitonu i le Atua ma le au mulimuli o le Buddha ua i ai i se iuga pe a latou taumafai e saili se mafuaaga mo le i ai o aniva, fetu, paneta ma masina. Atonu e eseese a latou aʻoaʻoga e uiga i lo latou tupuaga, ae o aʻoaʻoga e le faʻavae i luga o faʻamatalaga faʻatino ma saienisi, ae i luga o mafaufauga.

    E faapena foi le fanau mai o le ola. E leai se saienitisi e le talitonu i le Atua e mafai ona faamatalaina lena mea. O lona fanau mai na o ia o se mea e le mafai, aua e na o le ola e mafai ona maua ai le ola. E leai ni tuusaunoaga i lenei tulafono ua maua. I le tulaga o uluai mea ola, o lenei mea e faasino manino i le atua na faia mea, e pei ona aoao manino mai e le Tusi Paia. E ese o ia mai le foafoaga na ia faia:

 

- ( Kene 1:1 ) Na faia e le Atua le lagi ma le lalolagi i le amataga.

 

- (Isaia 66:1, 2) 1 O loo faapea ona fetalai mai o Ieova, O le lagi o loʻu nofoalii lea, o le lalolagi foi o le mea e tu ai oʼu vae; o fea le fale tou te faia mo aʻu? o fea fo‘i le mea e mālōlō ai a‘u?

Auā o ia mea uma na faia e lo‘u lima, ma o ia mea uma lava , ‘ua fetalai mai ai le ALI‘I;

 

- (Faaaliga 14:7) 7 Ua faapea atu ma le leo tele, Ia outou matatau i le Atua , ma avatu ia te ia le viiga; auā ua oo mai le ituaso o lana faamasinoga: ma ia outou ifo atu i le na faia le lagi, ma le lalolagi, ma le sami, ma puna o vai .

 

Toe fa'afouina i le lotu Puta. Na taʻua i luga pe faʻafefea ona ese le lotu Puta mai le faʻaKerisiano ma le talitonuga faʻalelotu. I le lotu Buddhism, e leai se Atua na te faia mea uma ma e ese mai le foafoaga na ia faia. I lenei tulaga, o le lotu Puta o se lotu e tutusa ma le Hindu, lea e leai foi se manatu o se atua Foafoa e ona le malosi uma lava.

    O le lotu Puta, e pei o le Hindu, e iai foʻi le aʻoaʻoga o le toe faafouina. O lea lava aʻoaʻoga ua salalau atu i atunuu i Sisifo, lea o loʻo aʻoaʻoina ai i le mea e taʻua o le New Age movement. I atunuu i Sisifo, e tusa ma le 25% e talitonu i le toe faafouina. I Initia ma isi atunuu Asia na afua mai ai le aʻoaʻoga, e sili atu le maualuga.

   O le manatu o le toe faʻafouina e faʻavae i luga o le manatu e talitonu o tatou olaga o se taamilosaga faifai pea. E tusa ai ma lenei aʻoaʻoga, e toe fanaufouina tagata uma i le lalolagi ma maua ai se tino fou e tusa ai ma le auala na ia ola ai i lona olaga muamua. O mea leaga uma e tutupu ia i tatou i aso nei e tatau ona avea ma taunuuga o mea na tutupu muamua ma ua tatau nei ona tatou seleseleina mea na tatou lūlūina muamua. Se'i vagana ua maua e le tagata le malamalama, e pei ona talitonu le Buddha na oo i ai, o le a faasaolotoina o ia mai le taamilosaga o le toe faafouina.

   Ae o le a le mea e mafaufau i ai e uiga i le toe faʻafouina ma lona faʻaupuga Puta, o le mea lena o le a tatou mafaufau loloto i ai:

 

Aisea tatou te le manatua ai? O le fesili muamua e faatatau i le moni o le toe faafouina. Pe moni ea ona tatou te le manatua se mea e uiga i olaga ua mavae? Afai e iai moni lava se filifili o olaga ua mavae i o tatou tua, pe tatou te le faamoemoe ea e manatua le tele o mea na tutupu mai ia i latou - e faatatau i olaga faaleaiga, aʻoga, nofoaga e nonofo ai, galuega ma taimi paganoa? Ae aisea tatou te le manatua ai? Pe le o lo tatou faagalogalo ea o se faamaoniga manino lea e leʻi iai ni olaga ua mavae? E oo lava ia HB Blavatsky, o le na faavaeina le Theosophical Society, ma le tagata atonu na sili ona lauiloa le aoaoga faavae o le toe faafouina i Sisifo i le 19th seneturi, ua ia ioeina le mea lava e tasi, e pei o lo tatou galo:

 

Atonu e mafai ona tatou faapea atu i le olaga o se tagata faaletino, e leai se mafatiaga faapena o le agaga ma le tino e le o se fua ma taunuuga o se agasala na faia i se ituaiga olaga muamua. Ae i le isi itu, o lona olaga i le taimi nei e le o aofia ai se manatuaga se tasi o na mea. (1)

 

E moni, mo se faʻataʻitaʻiga, ua taʻua e le Buddha na manatua ona olaga ua mavae i lona poto faʻamalamalamaina, ma o nisi o sui o le New Age movement e fai mai foi. Ae ui i lea, o le faʻafitauli e leai se tasi na te manatuaina nei mea i le tulaga masani lea e masani ona tatou gaoioi ma mafaufau ai. E leʻi tupu foʻi lenei mea i le Buddha, ae na ia manaʻomia se aafiaga faʻamalamalamaga lea na ia manatua ai le silia ma le 100,000 o ona olaga muamua, e tusa ai ma tusitusiga paia a Pali (C. Scott Littleton: Idän uskonnot, itulau 72 / Eastern Wisdom).

   O le faʻafitauli i aafiaga faʻamalamalamaina ma manatuaga o le olaga ua mavae, peitaʻi, o le faʻatuatuaina o latou. E tofu uma i tatou ma mafaufau ma mafaufauga ma miti e mafai ona tatou vaʻai ai i le tele o ituaiga o faʻalavelave e foliga mai e moni i le miti ae tatou te leʻi oʻo lava i ai. E faʻaalia ai e le mafai ona faʻatuatuaina atoatoa miti ma le mafaufau. O lo'o i ai le avanoa o le taufaasese.

    O le auala e oo mai ai nei aafiaga moli e masani lava ona mulimuli i se mamanu faapena. I se tulaga lautele, o se tagata na faʻataʻitaʻiina le mafaufau loloto / mafaufau loloto mo le tele o tausaga ma o lenei mea na iʻu ai i le mea e taʻua o le malamalama. O le tulaga lea i le Buddha, o le na faaaluina le tele o tausaga i le loloto o le mafaufau loloto, ae o se mea manaia o le Perofeta o Islama, Muhammad, sa auai foi i le mafaufau loloto faalelotu ina ua amata ona ia mauaina faaaliga ma faaaliga. O le ala lea na amata ai le tele o isi lotu. Mo se faʻataʻitaʻiga, o le tele o faʻalapotopotoga faʻalelotu o loʻo i ai i Iapani na fananau mai e ala i lenei faagasologa, pe a muamua mafaufau loloto se tasi mo se taimi umi ona maua ai lea o se faʻaaliga, i luga o le faavae o le faʻavaeina o le gaioiga.

    E lē gata i lea, e mataʻina foʻi o mea lava e tasi e ono oo i ai nisi ona o le manatunatu loloto mo se taimi umi, ua aumaia faatasi ma le fesoasoani a fualaau faasāina. O tagata fa'atau fualaau fa'asaina e ono iai ni fa'alavelave fa'a'ole'ole o le malamalama e pei o tagata mafaufau loloto e ono maua ma e ono va'ai i mea e le o iai, pei o tagata e maua i le schizophrenia. Ou te talitonu patino ma malamalama o le mea moni lava o loo faaseseina e Satani ma le lalolagi o agaga leaga tagata i nei faaaliga ma aafiaga o le malamalama.

    O le sa avea muamua ma Hindu guru Rabindranath R. Maharaj na siitia le manatu lava e tasi. Na ia faia foʻi le mafaufau loloto mo le tele o tausaga ma oo ai i ni vaaiga sesē. E leʻi umi talu ona liliu atu iā Iesu Keriso, ae faateʻia o ia i le iloaina o tagata e faaaogāina fualaau faasāina na iai foʻi aafiaga faapena iā te ia. O lenei faʻataʻitaʻiga o loʻo faʻaalia ai le fesiligia o le faʻalagolago e pei o tala a Buddha poʻo isi tagata pe a latou faʻamatalaina o latou olaga ua mavae poʻo mea e taʻua o aafiaga faʻamalamalama na ausia e ala i le mafaufau loloto umi poʻo fualaau faasaina:

 

O le auala lea na amata ai ona ou feiloaʻi atu i le toʻatele o tagata e faaaogāina fualaau faasāina ma faia ai se mea e ofo ai: O nisi o i latou na iai foʻi aafiaga faapena a o iai i lalo o taaʻiga fualaau faasāina, e pei ona ou faia i aso ou te faia ai le yoga ma le mafaufau loloto! Sa ou maofa i le faalogo atu ia i latou o faamatala mai le “lalolagi matagofie ma le filemu” na mafai ona latou ulu atu i ai i le fesoasoani a le LSD; o se lalolagi e 'fa'aaliga fa'aleagaga ma lanu sa ou masani ai. O le mea moni, o le toʻatele o i latou na iai foʻi aafiaga leaga, ae o le toʻatele o tagata faʻaaogaina fualaau faasaina e foliga mai e mumusu e mafaufau i nei lapataiga e pei o aʻu, pe a faia le yoga.

   "Ou te leʻi manaʻomia ni mea e vaʻai ai i faʻaaliga o isi lalolagi poʻo ni mea faʻapitoa poʻo le lagona o le lotogatasi ma le atulaulau poʻo le lagona o aʻu o le "Atua", na ou fai atu ai ia i latou. "Na ou ausia uma na mea e ala i le mafaufau loloto. Ae o se pepelo, o se togafiti a agaga leaga e manumalo ai ia te au pe a ou faasaolotoina loʻu mafaufau mai loʻu lava pule. Ua faaseseina oe. E na o le pau lava le auala i le filemu ma le faamalieina o loo e sailia e ala ia Keriso.” Talu ai na ou iloa le mea na ou talanoa ai ma sa ou oo lava i ai e aunoa ma ni fualaau faasaina, o le toatele o nei tagata faaaoga fualaau faasaina na manatu mamafa i aʻu upu.

   … Sa ou aoaoina o fualaau faasaina na mafua ai suiga i le mafaufau e tutusa ma mea na mafua ona o le mafaufau loloto. Na mafai ai e temoni ona pulea neu i totonu o le faiʻai ma fatuina ituaiga uma e foliga mai o mea moni, o mea moni o faʻaʻoleʻole taufaasese. O agaga leaga lava e tasi na taʻitaʻia aʻu i le loloto o le mafaufau loloto ina ia maua ai le lima maualuga ia te aʻu, e mautinoa lava sa i tua atu o le gaioiga o fualaau faasaina mo le mafuaaga faasatani lava e tasi. (2)

 

Fete'ena'i ma le vaaiga Hindu ma Sisifo. Pe ana faapea e moni le toe faafouina ma o se mataupu mo tagata uma, e foliga mai o le a aʻoaʻoina e tagata uma i se auala faapena. Peitaʻi, e lē o le tulaga lea, ae e eseese auala e aʻoaʻoina ai e tagata Puta, nai lo, mo se faaaʻoaʻoga, o tagata Hindu po o sui i Sisifo o le New Age movement. O eseesega e aliali a itiiti mai i mataupu nei:

 

• I le talitonuga papalagi, e talitonu e tumau pea le tagata i taimi uma. Nai lo lena, i le talitonuga Hindu ma Puta, e mafai ona fanau mai se tagata o se manu po o se laau. O le upusii lenei o loʻo faʻamatalaina ai le manatu o le Buddhist:

 

I le aso mulimuli o le masina, e toe foʻi ai agaga i o latou nofoaga i lalo, ua maoona ma faamalieina. Kui-agaga ma agaga o tuaa o le a loka i tua o le faitotoa o agaga mo le isi tausaga. O nisi o i latou ua toe foi i maota e sefulu e faaauau ai ona tuli faasalaga. O loo faatalitali nisi ina ia toe faafouina i le lalolagi po o le lagi i Sisifo. Mai le potu lona sefulu e te pa'ū i le uili o le toe faʻafouina, lea e te toe fanau mai ai i le lalolagi. O nisi ua fananau mai o ni tagata lelei, o isi e leaga, o nisi o manu, po o ni laau. (3)

 

• O le upusii muamua na faasino atu i le auala e talitonu ai tagata Puta i seoli. I le isi itu, e masani ona lē talitonu tagata Hinitū ma ē na mulimuli i le New Age movement i Sisifo. Latou te faafitia le i ai o seoli. O se feteʻenaʻiga lea i le va o manatu eseese o le toe faʻafouina.

    I le lotu Puta, e fa foi lagi po o parataiso: o le lagi i Matu, Saute, Sasae ma Sisifo. O Buddha e talitonuina o loʻo i totonu o latou mulimuli. I le isi itu, e lē talitonu tagata Hinitū ma ē mulimuli i le New Age movement i lenei mataupu i le auala lava e tasi e pei o tagata Puta.

 

• O le auala e alu ese ai mai le taamilosaga o le toe faafouina e ese i le Hindu ma Buddhism. Ua aʻoaʻo e tagata Hindu pe a iloa e se tagata lona paia ma lona sootaga ma Brahman, ua saʻoloto o ia mai le taamilosaga o le toe faafouina. Nai lo o lea, na aʻoaʻo e le Buddha upu moni e fa (1. O le olaga o le mafatia 2. O mafatiaga e mafua mai i le manaʻo e ola 3. E mafai ona faʻasaʻolotoina mafatiaga e ala i le tapeina o le manaʻo e ola 4. O le manaʻo e ola e mafai ona tineia e ala i le mulimuli i le ala saʻo ), o le vaega mulimuli e aofia ai le ala sautualua o le faaolataga, o lona uiga o le saolotoga mai le taamilosaga o le toe faafouina. E aofia ai: le faatuatua saʻo, faanaunauga saʻo, tautala saʻo, amio saʻo, ala saʻo o le olaga, taumafaiga saʻo, manatua saʻo, ma le mafaufau loloto. O lenei aʻoaʻoga a le Buddha e feteenaʻi ma aʻoaʻoga Hindu,  

   Ae faapefea le manatu papalagi i le New Age movement? O nei tagata atonu e talitonu i le paia o le tagata, e pei ona talitonu i ai Hindu, ae o le iloaina o lenei mataupu ma lona aafiaga i le toe faafouina e le masani ona aoaoina i le auala lava e tasi e pei o le Hindu. I atunuu i Sisifo, i se isi itu, o le toe faafouina e mafai ona aʻoaʻoina i se uiga lelei. O le toe faʻafouina ua vaʻaia o se avanoa ae le o se fetuu e pei o le Hindu ma le Buddhism. O feteʻenaʻiga ia o loʻo iai i le aʻoaʻoga o le toe faʻafouina.

 

E faapefea ona galue le tulafono o le karma? O se tasi o mealilo o le aʻoaʻoga o le toe faafouina o le tulafono o le karma, lea e aliali mai i le lotu Buddhism, Hindu, ma le New Age movement iinei i Sisifo. E tusa ai ma le malamalama masani, o le tulafono o le karma e tatau ona tauia ma faʻasalaina se tagata e tusa ai ma le auala na ia ola ai i lona tino muamua. Afai na faia e se tagata ni mea leaga po o ni mafaufauga leaga, e i ai se taunuuga le lelei; o mafaufauga ma amioga lelei e maua ai se taunuuga lelei.

   Ae peitai, o le tupua, e mafai faapefea e se tulafono e le patino ona galue faapena? E le mafai e se malosi po o se tulafono ona mafaufau, iloa le tulaga lelei o faatinoga, pe manatua foi soo se mea na faia e se tagata - e pei lava o se tusi tulafono faalelalolagi e le mafai ona galue faapena, ae o se tagata e faatinoina le tulafono, o se tagata patino, e manaomia i taimi uma; e le na o le tulafono e faia lena mea.

   E lē mafai foʻi e le tulafono e lē patino ona faia ni fuafuaga mo o tatou olaga i le lumanaʻi pe fuafua i tulaga o le a tatou fananau mai ai ma ola ai. O gaioiga e fesiligia i taimi uma e manaʻomia ai se uiga, e le o le tulafono o le karma. E le mafai e se tulafono ona galue i lenei auala.

   O le isi faʻafitauli, afai e tauia ma faʻasalaina i tatou e le tulafono o le karma e tusa ai ma le auala na tatou ola ai io tatou olaga talu ai, aisea la tatou te le manatuaina ai se mea mai olaga ua mavae - o lea ua uma ona taʻua i luga? Afai e faʻasalaina i tatou e faʻatatau i lo tatou olaga ua mavae, e tatau ona iloa e tagata uma pe aisea e tupu ai ia i tatou le mea e tupu ia i tatou. O le a lava le faavae, pe afai e le o manino lelei mafuaaga mo le faasalaga? O se tasi lea o faʻafitauli i le aʻoaʻoga o le toe faʻafouina.

 

E faʻafefea i le amataga - o fea na sau ai Karma leaga? Na taʻua muamua le amataga o le atulaulau ma le ola. E le faavavau ma e lei i ai i taimi uma, ae e i ai se amataga mautinoa.

    E faavae i lea tulaga, ua tulai mai ai le fesili, o fea na sau ai le Karma leaga? E faapefea ona oo mai i le lalolagi pe ana leai se ola i le lalolagi? O lona uiga, ana leai se ola, semanu e le mafai ona tulai mai le karma leaga ona o se taunuuga o galuega leaga, po o se karma lelei. O le mea moni, o tagata uma ma meafaiola semanu ua uma ona atoatoa ma semanu e le tatau ona uia le taamilosaga o le toe faafouina. E fa'apefea ona tula'i mai le ta'amilosaga o le toe fa'afouina - pe afai e moni - talu ai e na'o le Karma leaga mai olaga ua mavae e mafua ai ma fa'atumauina ai? O le a le mea na mafua ai?

   O le faʻamatalaga o loʻo mulimuli mai o loʻo faʻamatalaina ai le lomiga muamua. O loʻo paʻi atu i le mataupu pe faʻafefea ona amata le taamilosaga mai le ogatotonu, e pei ona i ai, ae e le o feagai ma le faʻafitauli o le amataga lava ia. I le faʻamatalaga, e talanoa le tusitala i monike Buddhist:

 

Sa ou nofo i le malumalu Puta o Pu-ör-an ma se vaega o monike. Na liliu le talanoaga i le fesili poo fea e sau ai le agaga o le tagata. (…) Na tuuina mai e se tasi o monike ia te au se faamalamalamaga umi ma auiliili e uiga i le taamilosaga tele o le olaga lea e faaauau pea ona tafe i le faitau afe ma le miliona o tausaga, e aliali mai i ni foliga fou, e atiina ae pe maualuga pe oo mai i lalo, e faalagolago i le tulaga lelei o gaoioiga a le tagata lava ia. Ina ua le faamalieina aʻu i lenei tali, na tali mai se tasi o monike, “O le agaga na sau mai Buddha mai le lagi i sisifo.” Ona ou fesili atu lea, “O fea na sau ai Buddha ma e faapefea ona sau mai ia te ia le agaga o le tagata?” Sa toe fai foi se lauga umi e uiga i Buddha ua mavae ma le lumanai o le a mulimuli le tasi i le isi pe a mavae se vaitaimi umi, o se taamilosaga e le gata. Ona sa le faamalieina ai foi au i lenei tali, sa ou fai atu ia i latou, “E te amata mai le ogatotonu, a e le o le amataga. Ua uma ona iai sau Buddha ua fanau mai i lenei lalolagi ona iai lea o le isi Buddha ua saunia. O loʻo ia te oe se tagata atoatoa e alu i lana taamilosaga i taimi e le gata." Na ou manaʻo e maua se tali manino ma puupuu i laʻu fesili: o fea na sau ai le tagata muamua ma le Buddha muamua? O fea na amata mai ai le taamilosaga tele o atinae?

     (…) E leai se tasi o le au monike na tali mai, sa leoa uma i latou. Ina ua mavae sina taimi, sa ou fai atu, "O le a ou taʻu atu ia te oe lenei mea, e ui lava e te le o tausia le lotu e tasi e pei o aʻu. O le amataga o le olaga o le Atua. o le atiina ae ae e faavavau lava o Ia ma e le masuia, o Ia o le amataga o mea uma, ma e mai ia te Ia le amataga o le agaga o le tagata.” (…) Ou te le iloa pe na faamalieina i latou i laʻu tali. Peitaʻi, na ou maua se avanoa e talanoa atu ai iā i latou e uiga i le puna o le ola, o le Atua soifua e na o ia lava e mafai ona foʻia se fesili i le puna o le ola ma le amataga o le vateatea. (4)

 

Tasi selau afe Ola o le Buddha. Na taʻua muamua pe na faapefea ona manatua e le Buddha le 100,000 o ona olaga talu ai i lona malamalama. O loʻo taʻua lenei mea i le gagana Pali tusitusiga paia Puta (C. Scott Littleton: Idän uskonnot, itulau 72 / Eastern Wisdom).

   Ae ui i lea, e mafai ona iloiloina lenei mataupu. Mo se faʻataʻitaʻiga, o le talafaasolopito o tagata e naʻo le iloa mautinoa pe a ma le 5000 tausaga talu ai (lea e latalata ile 6000 tausaga, lea e mafai ona faʻamaonia e faavae i gafa o le Tusi Paia). O vaitaimi e umi atu nai lo lena ma manatu e uiga i le talafaasolopito umi o tagata e sili atu mafaufauga nai lo faamatalaga faatuatuaina. O le Inventor of the radiocarbon method, Polofesa WF Libby na taʻua moni lava i le Science Magazine (3/3/1961, p. 624) e faʻamaonia le talafaasolopito e naʻo le mamao i le ca. 5000 tausaga talu ai. Na ia talanoa e uiga i aiga pule o Aikupito, lea o le mea moni atonu na ola e oo lava i seneturi mulimuli ane (Na taʻua lea i le vaega 3-vaega "Faaraot ja kuninkaat" na faʻaalia i le Suomen TV ia Novema-Tesema 1996)

 

Na ma te'i muamua ma Arnold (la'u paaga faigaluega) ina ua ma iloaina o le talafaasolopito na o le 5,000 tausaga ua mavae. (...) Sa masani ona matou faitau e uiga i lenei po o lena aganuu po o nofoaga o suʻesuʻega o mea anamua ua 20,000 tausaga. Na vave ona matou iloa o nei fuainumera ma aso muamua e le o iloa lelei ma o le taimi o le Uluai Tupu o Aikupito o le mea moni lava o le pito sili ona leva o le talafaasolopito o le taimi ua faʻamaonia ma le mautinoa. (5)  

 

O uluai faamaumauga ua tatou maua i le talafaasolopito o le tagata e na o le 5,000 tausaga talu ai. ( The World Book Encyclopaedia , 1966, voluma 6, itulau 12)

 

E lē lagolagoina foʻi e le tuputupu aʻe o tagata le manatu o ni vaitaimi uumi. E tusa ai ma faʻatusatusaga, o le faitau aofaʻi ua faaluaina i le 400 tausaga i le averesi (ma sili atu i aso nei). O lona uiga e pei o le 4000 tausaga talu ai sa tatau ona i lalo ifo o le 10 miliona tagata o le lalolagi. E foliga mai o se faʻatusatusaga talafeagai, talu ai o eria e pei o Amerika i Matu, Amerika i Saute ma Ausetalia ua naʻo le tele o tagata nofoia talu mai le 18th seneturi. O se faaaʻoaʻoga, e tusa ma le tolu miliona tagata i Amerika i Mātū i le amataga o le senituri lona 18, a o lea ua sili atu i le selau taimi ua sili atu. Ua faaalia ai le toʻaitiiti o le lalolagi i ni nai senituri ua mavae. I ni nai afe tausaga talu ai, na sili atu ona toʻaitiiti le lalolagi nai lo le 18th seneturi.

   I le isi itu, afai e na o le 2 tagata na nonofo i le 100,000 tausaga talu ai, ma o le faitau aofaʻi o le faitau aofaʻi e tasi i le afe tausaga (e sili atu le lemu nai lo le taimi nei), o le faitau aofaʻi o loʻo i ai nei e tatau ona 2,535,300,000,000,000,000,000,000,000. O se numera matuā faavalevalea pe a faatusatusa atu i le 8 piliona (= 8,000,000,000) i aso nei, ma ua faaalia ai e lē mafai ona iai tagata i lenā taimi. Ua faaalia ai o le amataga o le tagata e tatau ona sili atu ona vavalalata, na o ni nai afe tausaga talu ai.

   E fa'afefea ona feso'ota'i nei mea uma i le Buddha ma ona manatu ua mavae atu? I se faapuupuuga, e le mafai ona ola o ia i le 100,000 olaga ua mavae, a itiiti mai o se tagata, talu ai sa na o ni nai afe tausaga talu ona iai tagata i le lalolagi. E leai se aogā o le talanoa e uiga i ni vaitaimi uumi, auā e lē o toe faalautele atu faailoga manino o le talafaasolopito o tagata.

    I le isi itu, afai tatou te talitonu i saienitisi e le talitonu i le Atua e talitonu i taimi uumi, na o le tasi-selau ola sa tatau ona i ai i luga o le fogaeleele mo le faitau selau miliona o tausaga, seia oo i le 500-600 miliona tausaga talu ai, o le olaga sili atu ona faigata na aliali mai i luga o le sami. . O le fesili, afai sa na o se ola e tasi le sela, ona sosoo ai lea ma manu i le sami, o le a le mea na aʻoaʻoina e nei meaola i le taamilosaga o le toe faafouina? Na faapefea ona latou maua le karma lelei pe aloese mai le faaputuputuina o karma leaga a o ola o ni manu e tasi le sela po o le alititai? Ou te le talitonu lava i mea o fai mai ai saienitisi e le talitonu i le Atua e uiga i le faitau miliona o tausaga, ou te manatu oi latou o ni pepelo mai ia Satani, ae afai e te tuufaatasia le talitonuga o le evolusione ma le faitau miliona o tausaga ma le aoaoga faavae o le toe faafouina, e tatau ona e feagai ma ia faafitauli. .

 

O le mataupu faavae o le puipuiga o le ola. E iai aʻoaʻoga lelei a le lotu Puta i le itu tau amio, e pei o le lē gaoi, le mulilua, le pepelo po o le inu i le ʻava. O nei aʻoaʻoga e lē ese mai, mo se faaaʻoaʻoga, i aʻoaʻoga a Iesu ma le ʻauaposetolo, auā e taatele i tagata uma le mafaufau lelei. I Sasaʻe ma Sisifo, e masani ona tatou malamalama i le amio saʻo ma le leaga.

    O se tasi o aʻoaʻoga a le lotu Buddhism e le tatau ona e fasiotia se tagata ola. E ogatasi lea ma le aoaoga a le Tusi Paia, o se tasi o poloaiga i le Tusi Paia o le “Aua e te fasioti tagata”. Ae ui i lea, i le lotu Buddhism o lona uiga foi e le tatau ona e fasiotia se mea ola, o lona uiga, e faaopoopo atu i tagata, o isi mea ola e pei o manu. Ona o lenei mea, e masani ona 'ai e monike Puta na'o meaai vegetarian.

   E faapefea ona fesootaʻi lenei mea ma le toe fanaufouina? I se faapuupuuga, e manatu tagata Puta, afai e fasioti e se tagata, mo se faataitaiga, se puaa po o se lago i lenei olaga, o le tagata lava ia o le a fanau mai i foliga o se puaa po o se lago i le olaga a sau. O se faasalaga mo se tagata e fasiotia se tagata ola. Ae ui i lea, e mafai ona faʻalauteleina i le fesili lenei: Ae faʻapefea pe a fasiotia e se tagata se tagata mauʻoa, manuia ma fiafia, o le a lona taunuuga i le olaga a sau? Pe o le a avea foi lenei tagata ma se tagata mauoa, manuia ma fiafia i le olaga a sau? Po o le ā se mea e oo iā te ia? Pe na mafaufau ea i latou lava Puta e uiga i na mea e ono oo i ai pe afai e faatatauina e le aunoa lenei aoaoga faavae?

    I le isi itu, e le mulimulitaia e le au monike Puta ma le au mulimuli o le Buddha le mataupu faavae o le puipuiga o le ola. E mafai ona fa'aa'oa'o vai e mafai ona fa'aumatia ai le afe ma afe o siama. O siama o ni mea ola foi e pei o tagata, o lea i le faatinoga e le mafai ona mulimuli i taimi uma i le mataupu faavae o le puipuiga o le ola.

 

O le Buddha ma le faʻafitauli o mafatiaga. O le tala i le olaga o Buddha o ia o le atalii o se pule mauoa na tuua lona aiga mauoa, ava ma lona atalii laitiiti e saili se vaifofo i mafatiaga ma mafatiaga o le tagata. O le vaai atu i se toeaina maʻi, o se monike mativa ma se tagata ua oti na aafia ai le fafagu o le lotu Buddha. O le iʻuga, na ia amata ai se suʻesuʻega umi e aofia ai se olaga faʻapitoa mo le tele o tausaga ma mafaufau loloto. E auala mai i a latou, ne taumafai a ia o ‵sala se pogai o ‵tou puapuaga mo se auala ke ‵sao mai i ei.

     Ma o le ā le aʻoaʻoga faa-Kerisiano i lea mataupu? E amata mai i vaega amata eseese. Muamua lava, o le mafuaʻaga o faʻamaʻi, agasala ma mafatiaga ua uma ona taʻua i le mataupu e 3 o le Tusi Paia. O loo taʻu mai ai le paʻū lea na aafia ai fanau uma a Atamu. Na tusia e Paulo e uiga i le mataupu e faapea, o lona uiga, na oo mai le agasala i le lalolagi e ala i le pau o Atamu:

 

- ( Roma 5:12 ) Ioe, e pei ona oo mai o le agasala i le lalolagi ona o le tagata e toʻatasi, o le oti foʻi ona o le agasala; ona oo mai ai lea o le oti i tagata uma lava, aua ua agasala uma lava ;

15 Ae e lē pei o le agasala, e faapena foʻi le meaalofa foaʻifua. Auā ‘āfai ‘ua oti le to‘atele i le agasala a le to‘atasi , e sili ‘ona fa‘ateleina i le to‘atele o le alofa tunoa o le Atua, ma le meaalofa i le alofa tunoa, i le tagata e to‘atasi, o Iesu Keriso.

17 Auā afai na pule le oti i le agasala a le tagata e toatasi ; e sili atu foʻi i latou o ē mauaina le tele o le alofa tunoa ma le meaalofa o le amiotonu, e pule i latou i le ola ona o le toʻatasi, o Iesu Keriso lea.)

18 O lenei, fa‘apei ‘ona o‘o mai o le ta‘usalaina o tagata uma i le solitulafono o le fa‘amasinoga e tasi; e fa‘apea fo‘i ‘ona o le amiotonu a le to‘atasi na o‘o mai ai le meaalofa foa‘ifua i tagata uma e ta‘uamiotonuina ai le ola.

19 Auā fa‘apei ‘ona ‘avea ma agasala le to‘atele i le lē usiusita‘i o le tagata e to‘atasi , e fa‘apea fo‘i ‘ona ta‘uamiotonuina o le to‘atele i le usiusita‘i o le to‘atasi.

 

O le mea moni na oo mai le agasala i le lalolagi e ala i le pa'ū o Atamu o le mafuaaga sili lea ua i ai mafatiaga, leaga ma le oti i le lalolagi.

    E maitauina le tele o tagata e tutusa tala e uiga i se tausaga auro ua mavae ina ua lelei mea uma. Ua faaalia ai o le tala o le parataiso e le gata o uiga o le faaKerisiano ma le faa-Iutaia, ae o loo aliali mai foi i isi lotu ma aganuu. O se fesili i tu masani a tagata, aua e maua i itu eseese o le lalolagi.

    O le tu masani a tagata Karen o loo nonofo i Burma o loo taʻu mai ai le paʻu i le agasala. E talitutusa lava ma le tala a le Tusi Paia. O se tasi o a latou pese o loo taʻua ai le auala muamua na foafoaina ai e Y'wa, po o le Atua moni, le lalolagi (foafoaga), ona faaalia lea o le "fua o le tofotofoga", ae na faalataina e Mu-kaw-lee ni tagata se toʻalua. O le mea lea na a'afia ai tagata i fa'ama'i, matua ma le oti. O le faamatalaga e le ese tele mai le tala i le Tusi o Kenese:

 

I le amataga na faia e Y'wa le lalolagi. Sa ia faailoa mai meaai ma vaiinu. Na ia faailoa mai "le fua o le suʻega". Na ia tuuina atu faatonuga saʻo. Na faalataina e Mu-kaw-lee ni tagata se toalua. Na ia faatonuina i latou e aai i fua o le suʻega. Sa latou le usiusitai; e le'i talitonu ia Y'wa... Ina ua latou aai i le fua o le su'ega, sa feagai i latou ma ma'i, matua, ma le oti. (6)

 

E mafai la ona sa'oloto mai mafatiaga? Ioe, o se vaega ua uma i lenei olaga. O le tele o mafatiaga e mafua ona o le lotoleaga o se tagata i se isi tagata pe le popole foi i le tulaga pagatia o latou pele. O lenei mataupu e taulimaina i se auala faigofie, o lona uiga, i le alofa i le tuaoi ma ia salamo tagata mai a latou agasala. Na aoao atu Iesu e uiga i nei mataupu e faapea:

 

- ( Mata 4:17 ) Talu mai lenā taimi na amata ai ona talaʻi atu Iesu, ua faapea atu, Ina salamo ia outou, auā ua latalata mai le malo o le lagi .

 

- ( Mata 22:34-40 ) Ae ina ua faalogo le ʻau Faresaio ua ia taofia le ʻau Satukaio, ona latou faapotopoto ai lea.

35 ‘Ona fesili mai lea o le tasi o i latou, o le a‘oa‘o tulafono, ‘ua fa‘aosooso ‘iā te ia, ‘ua fa‘apea mai,

Le a'oa'o e, o le fea le poloaiga e sili i le tulafono ?

37 Ua fetalai atu Iesu ia te ia, E te alofa atu i le Alii lou Atua ma lou loto atoa, ma lou agaga atoa, ma lou manatu atoa.

38 O le poloaiga muamua lenei ma le sili.

39 E faapena foi lona lua, Ia e alofa atu i le lua te tuaoi ia pei o oe lava ia te oe .

40 O nei poloa‘iga e lua ‘ua fa‘atatau ai le tulafono uma ma le ‘au perofeta .

 

Afai tatou te mulimuli i aʻoaʻoga muamua a Iesu, o le tele o mafatiaga o le lalolagi o le a muta i le aso e tasi. Ua taumafai monike Puta e foia lenei faafitauli e ala i le liliu atu i totonu, po o le mafaufau loloto, ma o atu i monasteries, ae afai tatou te alolofa i tagata, e tatau ona faasino i fafo o i tatou lava. E leʻi mulimulitaʻia i taimi uma lenei mea ma e matua mamao lava i tatou mai le atoatoa, ae o le ute lea o aʻoaʻoga a Iesu.

    O se tasi o faaaʻoaʻoga o le alofa faa-Kerisiano o falemaʻi, lea e saosaolaumea i le faaitiitia o mafatiaga i le lalolagi. Mo se faʻataʻitaʻiga, o le tele o falemaʻi i Initia ma Aferika na amata i misiona Kerisiano. O tagata le talitonu i le Atua ma tagata e masani ona tutumau i lenei vaega, ma e le o toaaga foi tagata Puta. O le tusitala Peretania o Malcolm Muggeridge (1903-1990), o ia lava o se tagata soifua faalelalolagi, ae ui i lea e faamaoni, na ia matauina lenei mea. Na ia gauai atu i le auala e aafia ai le aganuu a le lalolagi:

 

Sa ou faaaluina le tele o tausaga i Initia ma Aferika, ma i nofoaga uma e lua na ou tau ai i le tele o galuega amiotonu o loo tausia e Kerisiano o loo auai i lotu eseese; Peitaʻi e leʻi iai se taimi na ou fesagaʻia ai se falemaʻi po o se faletamaʻi mātuaoti e pulea e se faalapotopotoga faaagafesootai, po o se falemaʻi lepela o loo faagaoioia i luga o le faavae o tagata. (7)

 

O le a le mea e tutusa ai le lotu Puta ma le faa-Kerisiano? E tele mea e tutusa ai le lotu Puta ma le faatuatuaga Kerisiano. O ia mataupu e aofia ai mea nei:

 

• O le ola mama, po o le manatu i le saʻo ma le sesē, o se mea e tasi. I le lotu Buddhism, e pei foi o le faatuatuaga Kerisiano, ua aoaoina e le tatau ona e gaoi, e le tatau ona e mulilua, e le tatau ona e pepelo, ma e le tatau ona e fasioti tagata. O nei aʻoaʻoga e leai se eseesega i soʻo se auala, mo se faʻataʻitaʻiga, o aʻoaʻoga a Iesu ma le au aposetolo, ma e leai se mea e ese ai. O le mafuaaga ona o tagata uma i le lalolagi e masani lava ona i ai se lagona o le amio sa'o ma le sese ma se lotofuatiaifo. Na aoao atu Paulo e uiga i lenei mataupu e faapea. Na ia talanoa e uiga i le auala o loo i ai i o tatou loto se tulafono, o lona uiga o le malamalama i le sao ma le sese. E tusa ai ma le faamatalaga a Paulo, e faasino i le auala o le a faamasinoina ai e le Atua tagata:

 

- ( Roma 2:14-16 ) Auā pe a faia e tagata o Nuu Ese, o ē e lē o i ai le tulafono, i le natura o mea o i le tulafono, o i latou ia e lē o iai le tulafono, o le tulafono lea iā i latou lava;

15 O loo faailoa mai ai le galuega o le tulafono ua tusia i o latou loto, o loo molimau foi o latou lotofuatiaifo, ma o latou manatu e uiga i le tuuaiina po o le alofa o le tasi i le tasi ;

16 O le aso e fa‘amasinoina ai e le Atua mea lilo a tagata ‘iā Iesu Keriso, e tusa ma la‘u tala lelei.

 

• I le lotu Puta, e iai le talitonuga e tatau i le tagata ona selesele le mea na ia lūlūina. O le aʻoaʻoga tonu lava lea e tasi i le faʻatuatuaga Kerisiano, aua e tusa ai ma le Tusi Paia, e tatau ona tatou tali atu mo a tatou amioga. E tusa ai ma le Tusi Paia, o le a tupu lenei mea i le faamasinoga mulimuli:

 

— ( Gal 6:7 ) Aua neʻi faasesēina outou; E lē ulagia le Atua, auā o le mea e lūlūina e le tagata, o le mea lea e seleseleina mai ai e ia.

 

- ( Roma 14:12 ) O lea la, e taʻitoʻatasi i tatou ma avatu le tala iā te ia lava i le Atua.

 

- ( Faaaliga 20:12-15 ) Na ou iloa foʻi ē ua oti, o ē e faatauvaa ma ē e matutua, o loo tutū i luma o le Atua; ona fofola lea o tusi, ona fofola lea o le tasi tusi, o le tusi lea o le ola: ona faamasinoina lea o e ua oti i mea ua tusia i tusi, e tusa ma a latou galuega .

13 Ma sa tuu mai e le sami e na oti sa i ai; ma sa tuuina mai e le oti ma seoli e na oti sa i ai, ma sa faamasinoina i latou taitoatasi e tusa ma a latou galuega .

14 Ma sa lafoina le oti ma seoli i le lepa afi. O le oti faalua lea.

15 A o se tasi ua le iloa ua tusia i le tusi o le ola, ua lafoina o ia i le lepa afi.

 

• I le lotu Puta e talitonu i seoli e pei ona aoao mai e Iesu ma le au aposetolo. E talitonu tagata Puta o tagata fasioti tagata o le a ola e faavavau i seoli. E tusa ai ma le Tusi Paia, o loo i ai seoli ma o i latou uma e faia faiga le tonu ma i latou e teena le alofa tunoa o le Atua o le a o atu iina:

 

- (Mataio 10:28) Aua foi tou te matatau i e fasioti le tino, a e le mafaia e i latou ona fasioti le agaga;

 

- (Faaaliga 22:13-15) O aʻu o le Alefa ma le Omeka, o le amataga ma le gataaga, o le muamua ma le mulimuli.

14 Amuia i latou o e fai ana poloaiga, ina ia latou maua le aiā i le laau o le ola, ma ia ulu atu i faitotoa i le aai.

15 Auā o i fafo o ta‘ifau, ma ē fa‘ataulāitu, ma ē faita‘aga, ma ē fasioti tagata, ma ē ifo i tupua, ma i latou uma o ē alolofa ma fai le pepelo.

 

- (Faaaliga 21:6-8) Ona ia fetalai mai lea ia te au, Ua uma. O a'u o le Alefa ma le Omeka, o le amataga ma le gataaga. Ou te avatu fua i lē ua fia inu i le puna o le vai o le ola.

7 O lē e manumalo e maua e ia mea uma; e fai foi a'u mona Atua, e fai foi o ia mo'u atalii.

A o ē matata‘u, ma ē lē fa‘atuatua, ma ē ‘inosia, ma ē fasioti tagata, ma ē faita‘aga, ma ē fa‘ataulāitu, ma ē ifo i tupua, ma ē pepelo uma, e fai lo latou tofi i le lepa e mumū i le afi ma le teiō, o le oti fa‘alua lea.

 

O le a le mea e ese ai le lotu Puta ma le faa-Kerisiano? E ui o le lotu Puta ma le faa-Kerisiano e iai ni uiga masani, e iai foʻi le eseesega manino i le va oi latou. O le a tatou vaavaai atu i ai.

 

• Ua aʻoaʻoina e le lotu Puta le toe fanaufouina, lea e mafai ai ona fanau mai ma toe oti. Nai lo o lea, o le aʻoaʻoga a le Tusi Paia e na o le tasi lo tatou ola i le lalolagi ma mulimuli ane o le a iai le faamasinoga. Ua tusia i le Eperu:

 

- (Eperu 9:27) Ma e pei ona tofia i tagata e tasi le oti, ae mulimuli ane o le faamasinoga ;

 

Ae faapefea aʻoaʻoga a Iesu? E na te leʻi aʻoaʻoina foʻi le toe fanaufouina i le lalolagi i taimi uma, ae na ia fetalai e uiga i le toe fanaufouina, o se mea e matuā ese lava. O lona uiga o le mauaina o se ola fou mai le Atua ma avea ai le tagata ma foafoaga fou faaleagaga. E tupu pe a liliu atu se tagata ia Iesu Keriso ma talia o Ia e fai ma ona faaola:

 

- ( Ioane 3:1-12 ) Sa iai se tamāloa o le ʻau Faresaio, e igoa iā Nikotemo, o le taʻitaʻi o Iutaia.

2 Na alu atu o ia ia Iesu i le po, ma fai mai ia te ia, Rapi e, ua matou iloa o oe o le aoao mai le Atua;

3 Ua tali atu lesu, ua faapea atu ia te ia, E moni, e moni, ou te fai atu ia te oe, a le toe fanau le tagata, e le mafai ona iloa e ia le malo o le Atua .

4 Ua fai mai Nikotemo ia te ia, E mafai faapefea ona fanau le tagata ina ua matua o ia? e mafai ea ona toe ulu faalua i le manava o lona tina, ma fanau mai ai?

5 Ua tali atu Iesu, E moni, e moni, ou te fai atu ia te oe, a le fanau se tasi i le vai ma le Agaga, e le mafai ona sao o ia i le malo o le Atua .

6 O lē ua fanau mai i la le tino, o le tino lea; ma o le ua fanau mai i le Agaga o le agaga lea.

Aua e te ofo ina ua ou fai atu ia te oe, E tatau ona toe fanauina oe .

8 E agi le matagi i le mea e loto i ai, e te faalogo foi i lona leo, a e te le iloa le mea e sau ai, ma le mea e alu i ai; e faapea foi i latou uma o e ua fananau mai i le Agaga.

9 Ua tali mai Nikotemo, ua faapea mai ia te ia, E mafai faapefea ia mea?

10 Ua tali atu Iesu, ua faapea atu ia te ia, O oe ea o le aoao o Isaraelu, e te le iloa ea ia mea?

11 E moni, e moni, ‘ou te fai atu ‘iā te ‘outou, matou te tautala i mea ‘ua matou iloa, ma molimau fo‘i ‘ua matou va‘ai i ai; ma tou te le talia la matou molimau.

12 ‘Āfai ‘ua ‘ou ta‘u atu ‘iā te ‘outou mea fa‘alelalolagi, ‘ae tou te lē talitonu mai, pe fa‘apefea ‘ona ‘outou talitonu, pe ‘āfai ‘ou te ta‘u atu ‘iā te ‘outou mea o i le lagi?

 

— ( Ioane 1:12, 13 ) A o i latou uma o e na talia o ia, na ia tuuina atu ia i latou le pule e avea ai ma atalii o le Atua, ia i latou o e talitonu i lona suafa.

13 O ē ‘ua fānau mai, e lē o le toto, po o le mana‘o o le tino, po o le loto o tagata, a o le Atua.

 

• E pei ona taʻua, i le lotu Buddhism e leai se Atua na te faia mea uma ma e ese mai lana foafoaga. O lenei aʻoaʻoga faavae o le Tusi Paia e misi i le lotu Puta.

    O se mea foi e le o faaalia i le lotu Puta o le alofa o le Atua. O lona uiga, afai e leai se Atua, e le mafai foi ona i ai lea mea.

    Ae, o loʻo talanoa le Tusi Paia e uiga i le alofa o le Atua, le auala na ia faʻalatalata mai ai ia i tatou i Lona alofa ma finagalo e laveaʻi i tatou. O lona alofa na faaalia faapitoa e ala i lona Alo o Iesu Keriso, ina ua ia togiola mo a tatou agasala i luga o le satauro i le 2000 tausaga ua mavae. Ua le toe avea le agasala ma faalavelave i le avanoa i le mafutaga a le Atua ma e mafai ona tatou maua Lana faamagaloga.

 

- ( 1 Ioane 4:9, 10 ) O le mea lea ua faaalia ai le alofa o le Atua iā i tatou , auā na auina mai e le Atua lona Alo e toʻatasi i le lalolagi, ina ia tatou ola iā te ia.

10 O le alofa lava lenei, e le ona ua tatou alolofa i le Atua, a ua alofa mai o ia ia te i tatou , ma na auina mai lona Alo e fai ma togiola mo a tatou agasala .

 

- ( Ioane 3:16 ) Auā ua faapea lava ona alofa mai o le Atua i le lalolagi , ua ia foaʻi mai ai lona Atalii e toʻatasi, ina ia lē fano se tasi e faatuatua iā te ia, a ia maua e ia le ola e faavavau.

 

- ( Roma 5:8, 10 ) Ae ua faailoa mai e le Atua lona alofa iā i tatou, auā na maliu Keriso mo i tatou, a o tatou agasala pea .

10 Auā ‘āfai na fa‘alelei i tatou ma le Atua i le maliu o lona Alo, a o fai i tatou ma fili, e sili ‘ona fa‘aolaina i tatou i lona soifua, ‘ina ‘ua lelei.

 

O le upusii o loʻo i lalo e faʻamatala atili ai le autu. O Rabindranath R. Maharaj lava ia sa nofo i le lotu Hindu, ae o le mea lava lea e tasi i le lotu Puta. E le o iloa pe talia foi le Atua e ona le malosi uma lava o le na alofa mai ia i tatou:

 

Sa ou tu i luga mai lou nofoa e fai atu ia te ia e alu. E leai se aoga o le faaauauina o lenei talanoaga. Ae na ia faia upu, ma le filemu, na ou toe nofo ai i lalo. “O loo aʻoaʻoina e le Tusi Paia o le Atua o le Atua alofa. Ou te fia faasoa atu ia te outou le auala na ou iloa ai o Ia.”

   Sa ou te'i. E leʻi i ai lava i oʻu tausaga uma o se Hindu na ou faalogo ai i se Atua o le alofa! Sa ou faalogo atu ia te ia ma le naunautai.

   “Ona e alofa o Ia ia i tatou, e finagalo o Ia e faalatalata atili atu i tatou ia te Ia.” Na ou teʻi foʻi i lenei mea. Ona o aʻu o se Hindu, na ou manaʻo e faalatalata atu i le Atua, ae na ia taʻu mai iā te aʻu o loo taumafai se Atua alofa e faalatalata atili mai iā te aʻu!

   “Ua aʻoaʻo mai foʻi i le Tusi Paia o le agasala e taofia ai i tatou mai le faalatalata atu i le Atua,” na faaauau ai Molli, “ma e taofia ai foʻi i tatou mai le iloaina o Ia. O le mea lea na Ia auina mai ai Keriso e maliu mo a tatou agasala. Ma afai tatou te maua Lana faamagaloga, e mafai ona tatou iloa o Ia...”

   “Faatali mo sina minute!” Sa ou faalavelave. Pe na ia taumafai e faaliliu aʻu ? Sa ou lagona e tatau ona ou faia se tetee. “Ou te talitonu i le karma. Po o le a lava le mea e te luluina e te seleseleina, ma e leai se tasi e mafai ona suia lena mea. Ou te le talitonu lava i le faamagaloga. E le mafai! Ua uma le mea ua fai!”

   “Ae e mafai e le Atua ona faia soo se mea,” o le tala lea a Molli ma le mautinoa. “E i ai sana auala e faamagalo ai i tatou. Na fetalai Iesu, 'O a'u nei le ala, ma le upu moni, ma le ola: e le alu atu lava se tasi i le Tama pe a le ui mai ia te au.' O Iesu o le ala. Talu ai na maliu o ia mo a tatou agasala, e mafai ona faamagaloina i tatou e le Atua!” (7)

 

• E pei ona taʻua, e iai aʻoaʻoga lelei i le lotu Puta e lē ese mai i aʻoaʻoga a Iesu ma le ʻauaposetolo. Toeitiiti lava leai se eseesega i lo latou va.

     Nai lo lena, o le eseesega o le lotu Buddhism e faʻalagolago tagata i a latou lava gaioiga ma olaga. "O le ala i le faaolataga o loo i se olaga paia ma mulimuli i tulafono faatonuina" ma le "faaolataga o le tagata e ala ia te ia lava" (Uiga mai le tusi Näin puhui Buddha / The Buddhist Catechism ).

   O le upusii o loʻo i lalo e faʻamatala atili ai le autu. I totonu, o loo talanoa atu ai se misionare Kerisiano i monike Puta. Fai mai se monike tuai o le mauaina o le ola e faavavau e manaomia ai le galuega o le afe tausaga:

 

Ina ua uma, sa tilotilo mai le faifeau toeaina ia te au, ma mapuea ma faapea mai, "Ioe, o lau aoaoga faavae e sili ma matagofie i le faalogo, ae e le mafai ona moni, e faigofie tele ona moni. O le mauaina o le ola e faavavau e le o se mea moni. e faigofie lava e pei o le na o le talitonu ia Iesu, o lona uiga e mafai ona maua le ola e faavavau i le gasologa o le olaga e tasi, e manaomia ai le galue i le tele o seneturi. pe a uma ona e faia galuega lelei, e mafai ona e maua le ola e faavavau, o lau aoaoga faavae e maoae ma matagofie i le faalogo, ae e faigofie tele ona moni.”

   Ana ou fai atu i le monike e tatau ona ia tatalo i lea mea ma lea mea, anapogi, ma faia galuega lelei, e mautinoa lava o le a ia fai mai, “E moni lava, o le mea tonu lava lena o le a ou faia.” Ae pei ona fai mai le tala lelei, “Ia e faatuatua i le Alii o Iesu, ona faaolaina ai lea o oe ma maua le ola e faavavau”, o le tali la: e matua faigofie lava. (8)

 

Ae o le ā le faafitauli pe afai e tuu atu e se tagata lona faatuatuaga i ana lava gaoioiga ma suiga? O le iʻuga o le a lē mafai lava ona ia mautinoa o lana faaolataga. E le gata i lea, afai e tele ni o tatou ola e ola ai, e na ona faateleina ai le mamafa o agasala a tagata. E te le mamao tele i lenei auala.

    Ae o le ā le aʻoaʻoga a le Tusi Paia? E tele mea ua tusia e uiga i lenei mea i itulau o le Feagaiga Fou. E tusa ai ma lea tusi, o tagata uma lava e agasala ma lē lelei atoatoa, ma e lē tutusa ma le Atua. E le aoga le taumafai e ausia le mea e le mafaia e oe lava. Faatasi ai ma isi mea, o loo taʻu mai e fuaiupu o loo mulimuli mai lo tatou lē lelei atoatoa:

 

- (Ioane 7:19) … a e leai se tasi o outou e tausia le tulafono? …

 

- ( Roma 3:23 ) Auā ua agasala tagata uma lava, ma ua lē oo i le mamalu o le Atua;

 

- ( Roma 5:12 ) Ioe, e pei ona oo mai o le agasala i le lalolagi ona o le tagata e toʻatasi, o le oti foʻi ona o le agasala; ona oo mai ai lea o le oti i tagata uma lava, aua ua agasala uma lava ;

 

O le ā la le vaifofō o le lē lelei atoatoa o le tagata ma le agasala? Pau lava le avanoa e faamagaloina ai a tatou agasala. E leai se faamagaloga i le tulafono o le karma lea e talitonu i ai tagata Puta ma Hindu, ae afai e tuuina mai e le Atua silisiliese lava ia i tatou le alofa tunoa ma le faamagaloga, e mafai lea.

     O le ā la le faavae e faamagalo ai i tatou e le Atua? O le tali i lenei mea e mafai ona maua i le auala na toe faaleleia ai i tatou e le Atua lava ia ia te ia e ala i lona Alo o Iesu Keriso. Na tupu na muamua soifua Iesu i se olaga e leai se agasala i le lalolagi ma mulimuli ane tauave a tatou agasala i luga o le satauro. O lenei mea ua mafai ai e tagata uma ona faamagaloina agasala:

 

- (2 Cor 5:18-20)  O mea uma foʻi e mai le Atua ia, o lē ua toe faalelei i tatou iā te ia e ala iā Iesu Keriso , ma ua foaʻi mai iā i tatou le faiva o le leleiga;

19 O lenei, sa ia Keriso le Atua, na te faalelei le lalolagi ia te ia , ma le le ta’u atu ia te i latou o a latou agasala; ma ua ia tuuina mai ia i matou le upu o le leleiga.

20 O lenei, o sāvali i matou a Keriso, peiseaī ‘ua ‘ai‘oi mai le Atua ‘iā te ‘outou e ala ‘iā te i matou ;

 

- ( Galuega 10:43 ) Ua molimau atu le ʻauperofeta uma iā te ia, e ala i lona suafa e maua ai e se tasi e faatuatua iā te ia le faamagaloina o agasala.

 

- ( Galuega 13:38 ) O lenei, le ʻauuso e, ia iloa e outou, o lenei tagata ua folafola atu ai iā te outou le faamagaloina o agasala.

 

O le talitonu ia Iesu Keriso, o lē ua togiolaina ai a tatou agasala, e mafai ai ona tatou maua le faamagaloga o agasala. E le manaomia ni faatinoga, ae ia tatou liliu atu i tatou lava i le Atua, ta’uta’u atu a tatou agasala ma talia Iesu Keriso i o tatou olaga. O le faaolataga o se meaalofa ma se alofa tunoa, ma e leai se galuega e mafai ona faia mo ia. O le meaalofa e talia e pei ona i ai, a leai e le o se meaalofa. E moni e mafai ona e faia galuega lelei, ae e le tatau ona e tuu atu lou faatuatuaga ia i latou. Faatasi ai ma isi mea, o fuaiupu nei o loo faamatala atili mai ai e uiga i le mataupu:

 

- ( Efe 2:8, 9 ) Auā o le alofa tunoa ua faaolaina ai outou i le faatuatua; e lē mai ‘iā te ‘outou fo‘i lea;

E le ona o galuega , ne'i mitamita se tasi.

 

- (Faaaliga 21:5, 6) Ona fetalai mai lea o lē tiʻetiʻe i le nofoālii, Faauta, ou te faia ia fou mea uma lava.  ‘Ona fetalai mai lea o ia ‘iā te a‘u, “Ia e tusi, auā e moni ma fa‘amaoni ia ‘upu.”

6 Ona fai mai lea o ia ia te au, Ua uma. O a'u o le Alefa ma le Omeka, o le amataga ma le gataaga. Ou te avatu fua i lē ua fia inu i le puna o le vai o le ola.

 

- (Faaaliga 22:17) Ua faapea mai foi le Agaga ma le faatoanofotane, Ina sau ia. O lē fa‘alogo fo‘i ia fai atu, ‘Inā sau ia. Ia sau foi le ua fia inu. O lē e mana‘o i ai, ia ave fua e ia le vai o le ola .

 

E tasi lava le auala. O se tasi o uiga o aso nei o le mananao lea o tagata ia tutusa talitonuga uma. Ua faapea mai e leai se ala e tasi po o se upumoni. O lenei manatu faavae Hindu ua salalau atu i Sisifo ma ua talitonuina e sui o le New Age movement ma le tele o tagata Puta. O sui o lenei auala o mafaufauga e manatu i lotu uma e tutusa, e ui lava e matua ese lava le tasi i le isi.

    Peitaʻi, e leʻi tuua e Iesu se filifiliga. Fai mai o Ia o le ala, o le upumoni, ma le ola, ma e na o Ia lava e mafai ai ona faaolaina se tasi. O ana upu, na fai mai i le lua afe tausaga talu ai, e le aofia ai isi filifiliga. Tatou te talitonu ia i latou pe tatou te le talitonu. Ae peitai, afai o Iesu moni lava o le Atua ua Ia saunia lava le ala mo i tatou i le ola e faavavau, aisea tatou te teena ai o Ia? Aisea e tatau ai ona tatou teena o ia, talu ai e le mafai ona tatou maua le faamautinoaga o le faaolataga na o i tatou lava? O aʻoaʻoga a Iesu e uiga iā te ia e saʻo lelei, e pei o fuaiupu nei:

 

- ( Ioane 14:6 ) Ua fetalai atu Iesu iā te ia, “ O aʻu nei le ala, ma le upu moni, ma le ola;

 

- ( Ioane 10:9, 10 ) O aʻu o le faitotoʻa: pe a ui atu se tasi iā te aʻu, e faaolaina o ia , ma e ulu atu i totonu ma fafo, e maua foʻi e ia le mea e aai ai.

10 E le sau le gaoi, na o le gaoi, ma le fasioti, ma le faaumatia;

 

- ( Ioane 8:23, 24 ) Ona fetalai atu lea o ia iā i latou, “O outou mai i lalo nei; O aʻu mai lugā: o outou o ni tagata o le lalolagi nei; E lē o aʻu o se tagata o lenei lalolagi.

24 O le mea lea na ‘ou fai atu ai ‘iā te ‘outou, e oti ‘outou i a ‘outou agasala;

 

- (Ioane 5:39,40) 39 Sailiili i tusitusiga paia; auā ua outou manatu tou te maua ai le ola e faavavau: o i latou foi ia o loo molimau ia te au.

40 ‘Ae tou te lē ō mai ‘iā te a‘u, ‘ina ‘ia maua ai e ‘outou le ola.

 

Ae faapefea pe afai e te manao ina ia faaolaina ma mautinoa ai? O le iloaina o lenei mea e faigofie. E tatau ona tuu atu lou faatuatuaga ma le faatuatua ia Iesu Keriso ma lana galuega o le togiola ae le o oe lava. E mafai ona e liliu atu ia te ia. Afai e te talia o ia ma talia o ia i lou olaga, e te maua vave lava le meaalofa o le ola e faavavau. E tusa ai ma le Tusi Paia, o loo tu Iesu i fafo o le faitotoʻa o o tatou loto ma faatalitali mo i tatou e tatala le faitotoʻa mo ia ma lē teena o ia. Afai ua e talia o ia, ua e maua le ola e faavavau ma ua avea ma atalii o le Atua:

 

- (Faaaliga 3:20) 20 Faauta, ou te tu i le faitotoa ma tu'itu'i atu ;

 

- (Ioane 1:12) Ae o i latou uma o e na talia o ia, na ia tuuina atu ia i latou le pule e avea ai ma atalii o le Atua , e oo lava ia i latou o e talitonu i lona suafa:

         

Le tatalo o le faaolataga : Le Alii e, Iesu e, ou te liliu atu ia te oe. Ou te tautino atu ua ou agasala ia te Oe ma ua ou le ola e tusa ma lou finagalo. Peitaʻi, ou te manaʻo e liliuese mai aʻu agasala ma mulimuli atu iā te Oe ma loʻu loto atoa. Ou te talitonu foi ua faamagaloina au agasala e ala i lau togiola ma ua ou maua le ola e faavavau e ala ia te oe. Ou te faafetai atu ia te Oe mo le faaolataga ua e tuuina mai ia te au. Amene.

 

 

References:

 

1. Cit. from "Jälleensyntyminen vai ruumiin ylösnousemus", Mark Albrecht, p. 123

2. Rabindranath R. Maharaj: Gurun kuolema (Death of a Guru), p. 160-162

3. Matleena Pinola: Pai-pai, p. 129

4. Toivo Koskikallio: Kullattu Budha, p. 105-108

5.  Science, 3.3.1961, p. 624

6. Don Richardson: Iankaikkisuus heidän sydämissään, p. 96

7. Malcolm Muggeridge: Jesus Rediscovered. Pyramid 1969

8. Rabindranath R. Maharaj: Gurun kuolema (Death of a Guru), p. 113,114

9. Toivo Koskikallio: Kullattu Budha, p. 208,209

 

 


 

 


 


 

 

 

 

 


 

 

 

 

 

 

 

 

Jesus is the way, the truth and the life

 

 

  

 

Grap to eternal life!

 

Other Google Translate machine translations:

 

Miliona tausaga / tainasoa / evolusione tagata?
Fa'aleagaina o tainasoa
Saienisi i le faaseseina: talitonuga le talitonu i le Atua o le amataga ma le faitau miliona o tausaga
O anafea na ola ai tainasoa?

Talafaasolopito o le Tusi Paia
Le Lolo

Fa'atuatuaga Kerisiano: faasaienisi, aia tatau a tagata
FaaKerisiano ma le faasaienisi
Fa'atuatuaga Kerisiano ma aia tatau a tagata

Lotu i Sasae / New Age
Puta, Puta po o Iesu?
Pe moni le toe fa'afouina?

isalama
O faaaliga ma le olaga a Muhammad
ifo i tupua i Islama ma Makka
E faatuatuaina le Koran?

Fesili tau amio
Ia sa'oloto mai le fa'afeusuaiga
Faaipoipoga le faaituau
O le faapau pepe o se solitulafono
Euthanasia ma faailoga o taimi

Fa'aolataga
E mafai ona faaolaina oe