Nature


Main page | Jari's writings | Other languages

This is a machine translation made by Google Translate and has not been checked. There may be errors in the text.

   On the right, there are more links to translations made by Google Translate.

   In addition, you can read other articles in your own language when you go to my English website (Jari's writings), select an article there and transfer its web address to Google Translate (https://translate.google.com/?sl=en&tl=fi&op=websites).

                                                            

 

 

Euthanasia ma faailoga o taimi

 

Aoao pe o le a le uiga o le euthanasia, o a mea na faʻaaogaina e faʻamaonia ai, ma o fea e taʻitaʻia ai le taliaina

                                                            

O lenei mataupu o loʻo faʻatatau i le euthanasia, poʻo le alofa mutimutivale o le oti, o lona uiga o le faʻatupuina o le oti mo se tagata maʻi e le o manatu i ai o ia e aoga lona ola. Ose mataupu e toe tulai mai i nisi o taimi pe a valaau nisi tagata ina ia faatulafonoina. Atonu o le uunaʻiga ina ia taofia mafatiaga, māfuaaga tau tupe, po o le faatumauina o le mamalu pe a oti. O faaupuga taua i lenei vaega e aofia ai:

 

Euthanasia ofo fua  o lona uiga o le fasioti tagata i luga o le talosaga a le tagata lava ia. E tutusa ma le fesoasoani i le pule i le ola.

 

Euthanasia le ofo fua  o lona uiga o le fasiotia o se tasi i le talitonuga e sili mo i latou le oti. O isi tagata e faia lena filifiliga ona e le mafai e le tagata manua ona faʻaalia o latou manatu.

 

Euthanasia involuntary o le fasiotia lea o se tagata e le tusa ai ma lona loto.

 

Active euthanasia  o lona uiga o le fasioti tagata pa'ivalea e ala i se gaioiga, e pei o le tuuina atu o mea oona e oti ai.

 

Passive euthanasia  o lona uiga o le faatelevaveina o le oti e ala i le tuu o togafitiga poʻo le taofia o le mauaina o meaʻai ma vai. O le amio e le mamao mai le euthanasia malosi, talu ai e fa'ai'u uma i le oti.

 

Ae faʻafefea ona faʻafeiloaʻi lenei mataupu ogaoga, lea e paʻi atu i fesili sili ona loloto o le olaga: o le taua o le olaga o le tagata, mafatiaga ma tuaoi? O mataupu ia o lo'o su'esu'eina i lalo. O le faʻamoemoe o le talanoaina muamua o finauga sili ona taatele, lea na faʻaaogaina e puipuia ai le euthanasia.

 

O le a le olaga aoga ? O se tasi o mafuaaga o le euthanasia e faapea afai e i ai se manaoga faapitoa poo se gasegase tuga, e taofia ai o ia mai le ola i se olaga mamalu ma aoga. E iai le manatu o lona olaga e le mafai ona fa'amalieina ma fiafia.

    Ae ui i lea, o le fesili taua o ai e faʻamatalaina le tulaga lelei o le olaga o se tagata? Mo se fa'ata'ita'iga, o le to'atele o tagata e iai mana'oga fa'apitoa mai le fanau mai (eg Down's syndrome) e mafai ona fiafia ma fa'amalieina io latou olaga. E mafai ona latou aumaia le olioli i o latou siʻomaga, e ui atonu e sili atu ona tapulaa o latou olaga nai lo isi. E sesē le faapea atu e lē o ola i ni olaga aogā. Afai tatou te fuaina lo tatou lava taua i le na o le lelei, ona tatou faagaloina lea o tagata.

    Ae fa'apefea vaila'au fa'ama'i ma fesoasoani fa'afoma'i mo le lelei o le olaga? E mata'ina le na'o le taimi nei ua tula'i mai ai le felafolafoaiga o le euthanasia, pe a sili atu le lelei o tulaga mo le fa'amaloloina o tiga nai lo se isi lava taimi. O lea ua faigofie ona aveese le tiga o le tino e ala i vailaau. O le toʻatele o i latou na manuʻa i faʻalavelave faʻafuaseʻi poʻo na mafatia i tiga e mafai ona faʻaogaina i latou e ola ai i se olaga faamalieina. O le tele o taimi, o le faafitauli e le o se tiga, ae o le atuatuvale, lea e mafua ai ona manaʻo le tagata e oti. Ae ui i lea, e mafai ona toe faʻaleleia mai le atuatuvale, ma e mafai foi ona aveese le tiga i tulaga ogaoga e ala i le faʻamaʻi. E mafai e tagata uma ona oʻo i vaitau o le atuatuvale ma tiga faaletino i le taimi o latou olaga.

    E mafai foi e nisi ona faapea mai latou te faafetai ona ua tuuina atu le tele o le taimi e ola ai faatasi ma le fesoasoani a masini manava ma paipa (o se faaopoopoga faalemasina mai Helsingin Sanomat, 1992 / 7 – o se tala “Eläköön elämä” [Hurrah life]) – lea e tele lagolago. o le euthanasia e manatu e fa'aleagaina ma le talafeagai i le mamalu o tagata. O le mea lea, e sese le tautala mo tagata uma, o nisi faʻamaʻi poʻo le le atoatoa o se faʻalavelave i le lelei o le olaga. O tagata lava ia atonu na toe malosi atoatoa pe toe ala mai i se koma loloto pe a mavae ni masina. Ua iloa foi mataupu faapea.

 

O le mea e ese ai, o le sosaiete e faʻapipiʻi lelei le tino ma tagata atamamai i luga o le tulaga lelei o le olaga, e ui lava i le mea moni o nisi taimi e sili ona le fiafia.

I le isi itu, e manatu le sosaiete e maualalo le lelei o le olaga o tagata matitiva, e ui lava e mafai i nisi taimi ona sili ona faamalieina. (1)

 

O se faitioga taua e faasaga i le togafitiga o le a mafai ona manatu e faapea e masani ona taʻu mai uiga o se tagata lelei ma maloloina i le togafitiga o se maʻi tuga. Ua fai lava si iloa o le suiga o manatu o tagata i lenei mataupu. E lē tutusa filifiliga e faia e se tagata soifua maloloina ma se tagata maʻi. A o faʻaitiitia le faʻamoemoe o le olaga, e masani ona sili atu le taua o le olaga. Na tauanau e se fomaʻi e maua i le kanesa lana paaga ina ia faia se tui oti a o faateteleina le maʻi. Ma, ina ua faateteleina le kanesa, sa fefe le tagata maʻi ma sa matua le talitonu na ia teena e oo lava i tui tiga.

    Ae ui i lea, o le tele o tagata mamaʻi e le atoatoa le malosi e filifili le ola nai lo le oti. Ina ua maeʻa le faʻalavelave, naʻo le tasi o le tetraplegics (quadriplegics) na faʻaolaina e se ventilator na manaʻo e faʻatagaina e oti. E toʻalua tagata gasegase e leʻi mautinoa, ae 18 na manaʻo mo se fesoasoani le tumau pe a manaʻomia. (2) (3)

 

O le to'atele oi latou na fa'amanu'aina i latou lava pe na fananau mai ma se fa'aletonu i le fanau mai, e mafai ona lagona le fa'anoanoaga o tautalaga e uiga i le fa'ama'i euthanasia. E ui lava, e masani ona taʻua e le au lagolago le euthanasia le alofa ia latou tautalaga, latou te vaʻavaʻai i mea e ala ia latou lava vaaiga. O latou mafaufau e mafai ona matua ese mai le mafaufau o se tagata i se tulaga faigata. O le upusii lenei o se faʻataʻitaʻiga lelei o lenei mea:

 

O tagata e le atoatoa le malosi ma le le atoatoa i la tatou sosaiete e le manaʻomia se toe faʻamalosia o foliga o tagata soifua na faia mo i tatou e le au faioloa pepelo ma faʻasalalauga o tauvaga, taʻaloga, soifua maloloina, matagofie, olaga faigofie - ma le oti faigofie. .. Latou te taumafai foi i taimi uma e tau mai ia i tatou o le fiafia ma mafatiaga e le mafai ona fetaui i le tagata e tasi ma i le olaga e tasi po o le oti i le taimi e tasi. O loo finau mai ia i tatou e faapea o le tagata e le atoatoa le malosi o le tino o se tagata e le atoatoa le malosi ae le o le taimi lava e tasi e soifua maloloina ma tagata ma sili atu. O se auupega taua tele i le faatumauina o mafaufauga o i latou o loʻo i ai le pule, o le manatu foi lea o le leai o se fesoasoani ma le faʻalagolago o ni mea leaga. I le auala lava e tasi, o se auupega matautia o loʻo talanoa foi e uiga i se olaga lelei - o i latou o loʻo i le pule e fai mai o loʻo i ai se mea faʻapea ona latou faʻamatalaina lea. I aso nei,

    O le sui ma le tu'ufa'atasiga o mafaufauga masani o Jorma Palo pe a ia tusia e uiga i le fa'alumaina e faigata tele o se fa'alavelave fa'aletonu. O le faalumaina e oo mai i le tele o tagata mo mafuaaga eseese i nisi taimi o latou olaga. Ua tatou iloa o le faalumaina e mafai ona taumafai e sola ese ma faafitia pe taui ma sui, ae e toaitiiti i tatou e iloa e mafai ona faafesagai ma e aunoa ma le sola ese. E leai se tatou ata e mafai ona maua i le mafaufau pe a manaʻomia, pe faʻapefea ona tupu i le ogatotonu o le faʻalumaina ma maua ai se mea fou ma taua. Ioe, o se mea e matua ese lava le le saʻo le faʻalumaina o se isi tagata. I lo’u manatu, o faiga a Palo lava ia ua matua latalata lava i le faalumaina o tagata e matua’i le atoatoa le malosi. Peitaʻi, o le olaga lava ia e faalumaina, e lē pei o se tagata e faia mea sesē. E oo lava i se tagata e le atoatoa le malosi o loo tausia e lagona le tulaga e matua ese lava e faalagolago i le auala e fesootai ai le isi tagata o loo tausia i latou. (4)

 

O le isi faʻataʻitaʻiga o loʻo faʻaalia ai pe faʻafefea ona mafaufau tagata i le faʻafeagai tonu pe a soifua maloloina nai lo se tulaga ua leiloa lo latou gafatia e galue ai. O le tele o tagata fa'afa'afafine na fia ola. E masani lava e le o maʻi e afaina ai le manaʻo e ola, ae o le atuatuvale. E oo lava i tagata soifua maloloina faaletino e mafai ona mafatia i le atuatuvale.

 

I se suʻesuʻega se tasi, na fesiligia ai talavou soifua maloloina pe latou te mananaʻo e toe faʻaolaina e ala i togafitiga tigaina pe afai latou te le toe gaoioi i se faʻalavelave faʻafuaseʻi. Toetoe lava o tagata uma na tali mai e sili ia i latou le oti. Ina ua faatalanoaina tamaiti e toʻa 60 e maua i le quadriplegia, lea na faafuasei ona lē atoatoa le malosi, ae na o le toʻatasi o i latou na faapea mai e lē tatau ona toe faatūina o ia. Sa le mafai ona tali mai le toalua, ae sa mananao isi uma e ola. Sa latou maua se olaga anoa e oo lava i le pipili. (5)

 

Tamaoaiga. Ua tauamiotonuina foi le Euthanasia i mafuaaga tau tamaoaiga. O le isi finauga autu na fa'aaogaina e lagolago ai le euthanasia. O le finauga lava lea e tasi na faaaoga foi e le au Nasi i a latou faasalalauga.

Ae ui i lea, e iai le mafuaaga e masalosalo ai faʻatusatusaga e uiga i togafitiga faafomaʻi ma isi tau. Fa'asaoina tau e le'o fa'amautu mo le atoaga:

 

E pei lava o taimi uma, o loʻo tulituliloa i matou e le au tausitusi, faʻaauupegaina i nifo ma manaʻoga faʻapitoa e faʻaitiitia tau. O le mea moni, o le a ausia pe a na o tagata uma e iai le tausiga, pe a sili atu ona lelei le faʻatulagaina o le tausiga o falemaʻi, ma afai "le manaʻomia" (tatou te toe foʻi mai e mafaufau i le uiga o lena upu i se taimi lata mai) na taofia togafitiga. Ia Fepuari 1994, na lomia ai e Emanuel ma Emanuel o le Harvard Medical School se iloiloga atoatoa o tala na tusia i lenei autu i le salafa o le lalolagi ma faaiuina: “E leai se tupe sefe a le tagata lava ia i le faaiuga o le olaga - tusa lava pe fesootai ma togafitiga, tausiga falemai po o le taofia tausiga le talafeagai - e fa'ailo. O mea uma e faʻasino i le itu lava e tasi: faʻapolopolo i togafitiga togafitiga e fesoʻotaʻi ma le iuga o le olaga e le taua. Ole aofa'i atonu e mafai ona fa'asaoina e ala ile fa'aitiitia o le fa'amalosi, O faiga fa'aola mo tagata mama'i ua maliliu e sili atu ile 3.3% ole tau ole soifua maloloina." E tele naua mo le faasaoina i le oti; mai se faiga fa'apitoa fa'aoga lelei ile faigata, fa'afitauli bioethical o lo'o i ai nei i le felafolafoaiga o le soifua maloloina. Le itiiti ifo i lenei vaega taua e tasi, ua tatou tautevateva i luga o o tatou lava vae. (6)

 

O fa'atusatusaga i togafitiga fa'afoma'i ma isi tau e mafai ona fesiligia. E ui lava, e moni o loʻo i ai tau i togafitiga i le tulaga o totogi, ma isi, o le tupe lava e tasi o le a toe faʻafoʻi atu i totonu o sosaiete. O tagata faigaluega ile falema'i e totogi lafoga, fa'atau mea'ai ma oloa (e aofia uma ai lafoga fa'aopoopo) pei o isi tagata. O le isi filifiliga o le fa'ate'a ese ma totogi penefiti leai ni galuega, ae e iai se uiga o lena mea? E na'o le fa'ateleina o le leai o ni galuega ma o le a fa'agata ai le tamaoaiga. I le aotelega o le a avea ma se fofo sili atu ona le lelei.

   E mafai ona faʻateleina galuega e ala i le faʻafaigaluegaina o le tele o tagata faigaluega i le vaega o le soifua maloloina, lea e tele tagata faigaluega o loʻo i ai nei ua ova galuega. Afai o isi lafoga totogi uma a tagata totogi lafoga i Finelani, faʻataʻitaʻiga, (2 miliona tagata faigaluega, averesi tupe maua o le 35 000 euros) o le a siitia i le 0,5 pasene ma o le a faʻaaogaina e faʻafaigaluegaina nisi tagata faigaluega, o le a faʻateleina galuega i le ca. 7000 tagata (leai se tupe aitalafu e tatau ona faʻaaogaina mo le faʻafaigaluegaina). O lea tupe o le a toe foi atu i le taamilosaga ma sosaiete i tulaga o lafoga ma isi tupe totogi.

   I se aai e pei o Helsinki (500 000 tagata) o lona uiga ca. 700 tagata faigaluega fou, ma i se nofoaga e pei o Lahti (100 000 tagata) 140 tagata faigaluega fou, i le faasologa. Afai na siitia le lafoga totogi ile 0,25%, o lona uiga o le afa o nei fuainumera. O le tele o tagata faigaluega e ulufale atu i le vaega o le soifua maloloina o le a sili atu ona manaia le galue ma maua ai se avanoa e ofo atu ai le tausiga sili atu i tagata matutua ma mamai. Ua maitauina o le to'atele o tagata e naunau e totogi atili lafoga e fa'amautu ai auaunaga lelei.

 

Talafa'asolopito ma vaila'au. O se malamalamaaga i le tala faasolopito o vailaau i le lalolagi i Sisifo ua faaalia ai ua matua aafia lava i le Tautoga Hippocratic, o tu masani na fausia ai, faapea foi ma le mafaufau lelei e afua mai i le malamalama faaKerisiano o le tagata. O na itu na aafia ai i se auala na faatāuaina ai e tagata le ola o le tagata mai lava i le amataga, o lona uiga mai le taimi o le maʻitaga. O mataupu sili ona taua ua aofia ai le faasaoina o ola o tagata ma le faaitiitia o tiga i se auala sili e mafai ai. O lenei faiga e aliali mai i totonu o le tusi a le Finnish Medical Association e taʻua o Lääkärin etiikka [Faʻatonuga a le Fomaʻi], lea e faʻamamafa ai e le tatau ona tuʻua se maʻi e aunoa ma se togafitiga:

 

E mafai ona fa'ate'aina faiga fa'aola-ola pe a mautinoa le oti ma e le mafai ona fa'amalolo le ma'i. Ua taʻua lea mea o le fesoasoani faʻafuaseʻi o le oti, ae o se fesili o se galuega masani a fomaʻi, lea e tatau ona faia i taimi uma filifiliga e filifili ai le auala sili ona talafeagai mo togafitiga mo le maʻi. I le isi itu, o le euthanasia malosi, o lona uiga o le faanatinatiina o le oti, e mafai ona faia e tusa ai ma le talosaga a le tagata maʻi pe a manaʻo e fasiotia. O uiga masani o fomaʻi i le fesoasoani i le oti i Finelani e le fiafia. O tu ma aga masani a se foma'i e le talia le fa'aogaina o tomai fa'afoma'i e fasioti ai ma le loto i ai se tagata. O le Criminal Code o loʻo faʻatonuina ai se faʻasalaga mamafa mo le fasiotia o se tagata, tusa lava pe faia i luga o le manaʻoga a le tagata. O le toʻatele o tagata e manatu e tatau ona lafoaʻia le manatu atoa o le euthanasia, aua e naʻo le manatu o le fomaʻi e mafua ai le maliu o le tagata maʻi nai lo le faʻamaʻi. E iai fa'ama'i e le mafai ona fa'amaloloina, ae le tu'ua le ma'i e aunoa ma se togafiti. (7)

 

O le ā le tulaga i aso nei? O le tele o filosofia li'o e manana'o e fa'aumatia le tu ma aga lelei ma le saogalemu lea na manumalo i vaila'au i le tele o tausaga. O le laasaga muamua i lenei itu o le manaʻomia lea o le faʻatulafonoina o le faapau pepe. E leʻi manaʻomia e faʻalapotopotoga faʻafomaʻi, ae o tagata e lagolagoina se aganuu faʻapitoa o le fiafia. Sa latou manatu e lē afaina le fasiotia o se tamaitiiti pe afai ua faalavelavea e ia le fuafuaga a mātua. O nei aso, toetoe lava o faʻapaʻu uma e faia ona o mafuaaga faʻaagafesootai, ae le ona o le a lamatia le ola o le tina. Faataitaiga i Initia ma Saina o pepe teine ​​ua fasiotia i le faapau pepe, i le lalolagi i Sisifo e fasiotia uma itupa.(I Initia e na o le 914 fafine mo tane uma e 1000. Talu ai e mafai ona vave siaki le itupa o le pepe, ua mafua ai le faitau miliona o le faapau pepe o teine ​​e leʻi fananau mai.)

   O le a le itu fou? E foliga mai o le taliaina o le fasiotia o se tamaitiiti i totonu o le manava o le tina o le a iʻu ai i le taliaina i fafo atu o le manava. E iai se manatu talafeagai, afai e talafeagai le fasiotia o se tamaitiiti i totonu o le manava, aisea la e tatau ai ona i ai se eseesega i le faia i fafo atu o le manava. I nisi o atunuu ua uma ona faia talanoaga i le faamutaina o le ola o pepe faatoa fananau mai e matua le atoatoa le malosi o le tino, maʻi koma, ma tagata matua le atoatoa. O fa'aupuga tutusa na fa'aaoga e puipuia ai le fa'apa'u pepe o lo'o fa'aaogaina e lagolago ai fo'i le euthanasia. A o faagasolo le talanoaga, e ono atili ai ona vaapiapi tuaoi e tusa ai ma le uiga o le olaga aogā. O li'o filosofia o lo'o ave le atina'e ma talanoaga i se itu o lo'o fa'aitiitia ai le taua o le ola o le tagata.(I Holani, i le mea na sili ona mamao ai le faiga, e silia ma le tasi vaesefulu o tagata matutua na fai mai latou te fefefe neʻi fasiotia i latou e a latou fomaʻi e tusa ai ma o latou loto. [8] E afe ma afe o loʻo tauaveina se kata i totonu o latou taga iina o loʻo taʻua ai latou te le faia. manaʻo e fasiotia i latou e aunoa ma lo latou loto pe a taofia i le falemaʻi.) Na taʻua e Albert Schweitzer:

 

Pe a lē toe faʻaaloalo se tagata i soʻo se ituaiga o olaga, ua leai se faʻaaloalo i le olaga atoa. (9)

 

O atina'e fa'aonaponei e le'o se mea fou po'o mafaufauga fa'aonaponei. Afai tatou te toe foʻi i Siamani i vaitausaga o le 1920 ma le 1930, sa iai foʻi se siʻomaga faapena i inā a o leʻi pule le ʻau Nasi. E leʻi faia e Hitila lenei auala o mafaufauga, ae na sau mai le laulau a tagata popoto. O se itu tāua aemaise lava le tusi na lomia e le fomaʻi o le mafaufau o Alfred Hoche ma le faamasino o Karl Bilding i le amataga o le 1920s, lea na talanoa e uiga i tagata le aoga ma se olaga e le aoga. O lena ma faiga faa-Nasi na saunia ai le ala mo tagata e talia ai le manatu o se olaga e faatauvaa. Na amata uma mai se amataga itiiti. O faiga e pei o talitonuga faasaoloto ma le evolusione sa malosi foi ona aafia i tua. Sa tele la latou lagolago i Siamani i le amataga o le 1900s.

 

Na manino mai mo tagata suʻesuʻe solitulafono tau taua o lenei fasiotiga lautele na amata mai i sina suiga laiti i uiga. I le amataga o le faiga a fomai na o sina suiga laitiiti. Na talia le manatu o le olaga e le aoga. I le taimi muamua na aafia ai na o tagata mama'i faaumiumi. Na faasolosolo malie, o le lautele o tagata, oe na manatu e fasioti tagata, faʻalauteleina i tagata e le aoga, i latou e eseese o latou talitonuga, faʻailoga lanu ma mulimuli ane i tagata uma e le o ni Siamani. E taua le iloa o lenei faʻataʻitaʻiga o mafaufauga na amata mai i sina suiga itiiti o uiga agaʻi i tagata mamaʻi leai se faamoemoe, oe na manatu e le toe faʻaleleia. O sina suiga laʻitiiti i uiga o le fomaʻi e tatau ona suʻesuʻeina. (10)

 

E fa'afefea ona fai le atina'e? Pe a iai ni suiga i le sosaiete i le tulaga o le ola mama - o le taliaina o le faapau pepe, feusuaiga saoloto, ma isi - o suiga e masani ona mulimuli i le mamanu lava e tasi. O le faiga lava lea e tasi ua fai soo ma taitai atu ai i se suiga i uiga o tagata. I lenei faʻataʻitaʻiga, o laasaga sili ona taua o mea nei:

 

1 . O ni nai tagata leotetele latou te folafola atu se amio mama fou, ma teena le amio ua manatu sa'o mo le tele o tausaga. Na tupu lenei mea i le faaiuga o le 1960s, ina ua faalauiloa le manatu o feusuaiga saoloto ma le faapau pepe. E faapena foʻi, o faiga faatauatane, lea sa masani ona manatu i ai o se faauigalua ma sa malamalama e māfua ona o tulaga, ua manatu lelei i aso nei. Euthanasia o se tasi o mea tutusa i lenei talanoaga:

 

Na ou alu ese mai loʻu atunuu mo le tolu tausaga, o tausaga e 1965 e oo i le 1968. Ina ua ou toe foʻi mai i le tau e afu ai mea i le 1968, sa ou matuā faateʻia lava i le suiga na tupu i le siʻomaga o talanoaga lautele. O lenei mea sa aafia uma ai le leo o talanoaga ma le faavasegaina o fesili.

   (...) I le lalolagi aʻoga, o i latou na manaʻomia le taʻuamiotonuina o feusuaʻiga, o i latou ia na ili leotele a latou trombone. Mo se faataʻitaʻiga, sa latou finau mai e tatau ona faataga tama ma teine ​​e nonofo faatasi i fale e nonofo ai i iunivesite e ui lava e leʻi faaipoipo.

    E foliga mai o le Liki a Tupulaga ua pulea e taʻitaʻi fou na latou folafolaina e le gata i agafesootai ma aʻoga faatemokalasi, ae o le manatu foi o feusuaiga saoloto.

   I le aotelega, o le mea fou o le faʻavaeina o faʻalapotopotoga faʻasino na tautala faʻaalia e uiga i mataupu tau itupa nai lo le masani i luma o tagata lautele, tuuaia sosaiete ma le Ekalesia i le faʻaogaina o tulaga faʻalua. (11)

 

2.  O le aufaasālalau e tuʻuina atu avanoa i sui o le amio mama fou, ma manatu ia i latou o se ituaiga o toa:

 

O ulugalii o loo nonofo faapouliuli faasolitulafono na faatalanoaina i luma o tagata lautele o ni ituaiga o toa o se amio fou o ē na fefefe e tetee atu i le amio a se sosaiete faufau leaga. E faapena foʻi, na faatalanoaina tagata faatauatane ma sa manaʻomia le faapaʻū fua (12)

 

3.  O su'esu'ega a Gallup e fa'amaonia ai le suiga i le itu. A'o to'atele tagata ua liliu atu e lagolago le faiga fou, ua a'afia ai isi e faitau i nei palota.

 

4.  O le laasaga lona fa o le taimi lea e faʻamaonia ai e le au fai tulafono se faiga fou, ma manatu e saʻo, e ui lava o le mea lava lea e tasi na manatu e sese i augatupulaga uma. O William Booth, le na faavaeina le Salvation Army, na valoia o le a tupu lenei mea a o lei toe afio mai Iesu. O le a tulaʻi mai le ʻaufaitulafono e lē faaaloalo i le Atua ma ana poloaʻiga. E faigata ona faafitia ua agai atu le atinae i lea itu.

 

1. “Ona i ai lea o faiga faapolotiki e aunoa ma le Atua... E oo mai le aso o le a faapea ai le faiga faavae aloaia a le malo o le lalolagi i Sisifo atoa o le a leai ai se isi i soo se tulaga pule e toe fefe i le Atua... o se tupulaga fou o taitai faaupufai. o le a pulea Europa, o se tupulaga o le a le toe fefefe i le Atua;

 

Fasioti tagata. Pe a puipuia le euthanasia, o upu matagofie e pei o le alofa, maliu mamalu, maliu fesoasoani, oti faigofie, oti lelei po o le faasaolotoina o se tasi mai se olaga e le aoga le ola e masani ona faaaoga. O upu lava e tasi e faʻaaogaina e pei ona faʻaaogaina e le Nazis ia latou faʻasalalauga i le 1930s.

   Ae ui i lea, o mataupu muamua e uiga i le fasiotia o se tagata. E lē gata i lea, pe a talanoa e uiga i se oti lelei pe mamalu, o le uiga moni o le ola. O le olaga i taimi mulimuli e mafai ona lelei pe leaga, ae o le oti lava ia o le tapulaa mo tagata uma ma e tupu i se taimi vave.

   O le mea lea e taua ai le fa'aogaina o le gagana, ma o le mea lea o lo'o fa'atatau i ai le upusii lea. O fa'amatalaga fa'ata'ali'oli'o e fa'aosofia ai i tatou e sili atu ona fa'anoanoa nai lo upu tuusa'o.

 

I le 2004, na suia ai e le British Euthanasia Association lona igoa i le Dignity in Dying. I le taimi na tusia ai, o la latou upega tafaʻilagi na aloese ma le faaeteete ia upu tuusaʻo e pei o le "euthanasia", "pule i le ola" poʻo le "fasioti alofa". Nai lo o lea, o fasifuaitau le manino e pei o le "se maliu mamalu ma sina mafatiaga itiiti e mafai ai", "le mafai ona filifili ma pulea le auala tatou te oti", "fesoasoani i le oti" ma "le faaiuga e faamuta mafatiaga ua le mafai ona onosaia" na faaaoga nai lo.

    E le talitonu tagata uma i lenei auala. Fai mai se tasi tusitala o Daily Telegraph: "E taʻu mai se mea pe a tatau i se faalapotopotoga ona faasino ia te ia lava i se faaupuga taamilosaga. Ua fuafua nei le Euthanasia Society e taʻua o ia lava o le Mamalu i le Maliu. O ai o i tatou e le fia oti ma le mamalu? E le faigata ona talitonu o le au faʻalauiloaina o le euthanasia (ioe!) e fefefe e taʻu saʻo le mea o loʻo latou aveina, o le fasioti tagata. ”(13)

    Na tali atu se tasi tausima'i falema'i i le fa'amatalaga o le pule i le ola ma le faaupuga "maliu fesoasoani": "E fesoasoani faatosaga i le fanauina, ma fesoasoani tausi ma'i palliative i le tausiga fa'apitoa. O le fesoasoani e le tutusa ma le fasioti tagata. o i matou o lo'o tu'uina atu le tausiga lelei i le i'uga o le olaga. O se fa'a'ole'ole lea e fa'amama ai le fasioti tagata ina ia talia atili ai e tagata lautele. O lona uiga e na'o le oti lava o le tagata pe a fasiotia." (14) (15)

 

O le mea moni, i le euthanasia o se fesili o le fasioti tagata po o le pule i le ola. E le o manatu i ai le avanoa o i tatou o ni tagata e faavavau, o le a faamasinoina i tatou mo a tatou amioga, ma o le a faasalaina tagata fasioti tagata i fafo atu o le malo o le Atua. Atonu e finau nisi e tetee atu i lenei tulaga, ae e faapefea ona latou faamaonia e lē moni fuaiupu o loo mulimuli mai i lenei mataupu? E tatau ona manatu mamafa ma aua le manatu faatauvaa:

 

— ( Mareko 7:21-23 ) Auā e tupu mai i totonu, mai i loto o tagata, mafaufauga leaga, mulilua, faitaaga, fasioti tagata,

22 O le gaoi, o le matape‘ape‘a, o le amio leaga, o le fa‘a‘ole‘ole, o le mataitu, o le mata leaga, o le ‘upuvale, o le fa‘amaualuga, o le valea.

23 O nei mea leaga uma e sau mai totonu, ma leaga ai le tagata.

 

- ( 1 Timo 1: 9 ) I le iloa o lenei mea, e leʻi faia le tulafono mo le tagata amiotonu, ae mo e solitulafono ma le faalogogata, mo e amioletonu ma e agasala, mo e amioletonu ma le amioletonu, mo e fasioti tama ma fasioti tina. mo tagata fasioti tagata,

 

- ( 1 Ioane 3:15 ) O lē e ʻinoʻino i lona uso, o le fasioti tagata lea;

 

- (Faaaliga 21:8) A o e matatau, ma e le talitonu, ma e inosia, ma e fasioti tagata, ma e faitaaga, ma e faataulaitu, ma e ifo i tupua, ma e pepelo uma, e fai lo latou tofi i le lepa mū i le afi ma le teiō; o le oti faalua.

 

- (Faaaliga 22:15) Auā o i fafo o loo i ai maile, ma ē faataulāitu, ma ē faitaaga, ma ē fasioti tagata, ma ē ifo i tupua, ma i latou uma e alolofa ma faia le pepelo.

 

O afea e le togafitia ai ? A oʻo mai i le tausiga o le oti ma taimi mulimuli, e tauamiotonuina le atinaʻeina o le falemaʻi. E masani ona fa'atagaina. E tatau ona faia ni faiga ina ia mafai ai e tagata gasegase uma ona maua le tausiga lelei ma le tagata lava ia i se siosiomaga saogalemu, ma le mea e faʻaitiitia ai o latou tiga. E mafai ona ausia lenei mea i le fesoasoani a vailaʻau faʻaonaponei ma pe a lava le aufaigaluega tausi maʻi ma e saʻo le faʻaosofia. O se faiga masani ma sini mo le tele o tausaga, fa'ata'ita'iga i le tausima'i Finnish, fa'apea fo'i ma le tele o isi atunu'u.

    Ae faapefea se tulaga ua manino mai ai ua oti le tagata ma ua leai se faamoemoe e toe malosi ai? (E masani lava, o le faagasologa o le oti e amata mai i ni nai itula i ni nai aso. Ua amata le oti pe a vave ona vaivai le tagata ma ua leai se faamoemoe o lona toe malosi.) I lenei tulaga, e mautinoa lava e mafai ona tauamiotonuina le taofia o togafitiga tigaina, aua e e le aoga pe mafai foi ona afaina ai. E le o le euthanasia, ae o le faamutaina o togafitiga le aoga. E lelei ona iloa le eseesega o nei mea e lua. Ae ui i lea, e oʻo lava i nei tulaga, e mafai ona faʻaeteete e faʻamama ai faʻamaoniga.

 

Ae ui i lea, e oʻo mai le taimi i olaga o tagata maʻi uma o le faʻaaogaina o vailaʻau faʻamalolo e sili atu le afaina nai lo le lelei i le maʻi. I lenei tulaga, o le faʻatagaina o se maliu lelei ma le le tiga ma le fesoasoani a le falemaʻi o se taunuuga lelei o togafitiga. O togafitiga le talafeagai ma le faaumiumi o le oti, i le isi itu, o se faaletonu ogaoga faafomaʻi. Afai e le toe manaʻomia togafitiga, e le o se fesili o le fomaʻi e faia galuega a le Atua. O le taofi o togafitiga i se tulaga faapena e le o se mea fou nai lo le aloese mai le amataina o togafitiga le talafeagai. E masani lava, o nei faaiuga e tatau ona talanoaina i le vaega o togafitiga, ma o mafuaaga mo le taofia o togafitiga ma le le toe faʻaolaina e tatau ona faʻamalamalama manino i tagata uma e aʻafia ai. (16)

 

Joni  Eareckson  Tada faamalamalama atili (17):

 

O le maliu o loʻu tamā na aʻoaʻoina ai loʻu aiga e vaavaai mo le poto. Sa matou mananao e fesoasoani i lo matou tama ia ola seia oo i le iuga ma tuu atu o ia e oti, pe a oo i le taimi. O le saunia o mea'ai mo e fia aai ma vai mo e fia inu, o faavae ia o le tagata. E ui lava sa manino mai ua lata ina oti tama, ae sa matou mananao ia maua e ia se lagona toafimalie pe a mafai. O le atamai o le Atua e aofia ai le alofa mutimutivale ma le alofa mutimutivale. O le tausia o tuaoi o se tasi lea o poloaʻiga a le Tusi Paia.

Ae ui i lea, na taʻu atu e fomaʻi i loʻu aiga o nisi taimi o le fafagaina ma le avatu o le vai i se tagata maʻi, pe na faia e ala i le gutu poʻo ala i paipa, e leai se aoga ma, i luga o lena mea, e tiga mo le maʻi. Fai mai Rita Marker mai se komiti galulue faava o malo e tetee atu i le euthanasia:

 

A latalata tele le tagata maʻi i le oti, e mafai ona latou i ai i se tulaga e faʻateleina ai e le vai lo latou faʻalavelave, aua e le mafai e le tino ona faʻaaogaina.

E le faʻafefe foi meaʻai, pe a amata ona "tapunia" le tino o le tagata pe a amata le faagasologa o le oti. E oo mai se taimi, e mafai ona faapea atu o le tagata ua matua oti lava. (18)

 

O se sosaiete lelei. Pe a faʻamoemoe mo se sosaiete lelei, e masani ona tuʻuina se taua tele i mataupu tau tupe. E matua fa'amamafaina ma e le mafai ona fa'atauaina lo latou taua. Afai e leaga le tamaoaiga, e mafai ona faʻalavelaveina le faʻatonuga o le sosaiete atoa. Ua tupu tele lena mea i le talafaasolopito atoa.

    Ae ui i lea, o le mea e sili ona taua i le ausiaina o se sosaiete lelei o le uiga i totonu o tagata: latou te tausia ea le tasi i le isi pe ua tumu o latou loto i le manatu faapito, inoino ma le leai o se alofa? A uma mea uma, o faʻafitauli sili ona tele i le sosaiete e le o mea tau tupe, ae e mafua mai i uiga sese i o tatou tuaoi: o e matitiva, o e mamaʻi, o tagata matutua, o tagata ese, o e le atoatoa, ma isi. nei ma isi vaega. I se sosaiete lelei, o tagata uma e mafaufauina ma faʻatauaina e faʻatatau i o latou talaaga, ae o le alu i le isi auala e lagona ai e tagata le le fiafia. E mafai e le sosaiete ona alu i soo se itu, e faalagolago i mamanu o mafaufauga e tumu ai mafaufau o tagata.

    Seʻi o tatou vaavaai i ni nai fuaiupu i le mataupu. Latou te taulimaina le faamasinoga tonu ma le amio sa'o i le tuaoi. Afai e mulimulitaia tele lenei fautuaga, o le a faateleina ai le manuia lautele o le sosaiete. O le mulimuli atu i isi poloaiga e tau atu i le itu lava e tasi (Mareko 10:19, 20: Ua e iloa poloaiga,  Aua e  te mulilua, Aua e te fasioti tagata, Aua e te gaoi, Aua e te molimau pepelo, Aua le taufaavalea, Ia e ava i lou tama ma lou tina. Ona tali atu lea o ia, ua faapea atu ia te ia, Le aoao e, ua ou tausia nei mea uma talu ina ou itiiti.

 

Uiga i tuaoi

 

- ( Mat 22:35-40 ) Ona fesili mai lea o le tasi o i latou, o le aʻoaʻo tulafono, i se fesili, e tofotofo iā te ia, ua faapea atu,

36 Le a‘oa‘o e, o le ā le poloa‘iga sili i le tulafono?

37 Ua fetalai atu Iesu ia te ia,  E te  alofa atu i le Alii lou Atua ma lou loto atoa, ma lou agaga atoa, ma lou manatu atoa.

38 O le poloaiga muamua lenei ma le sili.

39 E faapena foi lona lua,  Ia  e alofa atu i le lua te tuaoi ia pei o oe lava ia te oe.

40 O nei poloa‘iga e lua ‘ua fa‘atatauina ai le tulafono uma ma le ‘au perofeta.

 

- ( Gal 6:2 ) Ia outou tauave avega a le isi, ma ia faapea ona outou faataunuuina le tulafono a Keriso.

 

Le matitiva

 

- ( Mareko 14:6, 7 ) Ona fetalai atu lea o Iesu,  Tuu  pea ia ia te ia; se a le mea tou te faalavelave ai ia te ia? sa ia faia se galuega lelei ia te au.

7 Auā ‘ua ‘iā te ‘outou e lē aunoa o ē matitiva, ma o so o se taimi tou te loto i ai tou te agalelei atu ai ‘iā te i latou;

 

- ( 1 Ioane 3:17 ) A o sē ua iā te ia mea lelei a lenei lalolagi, ua iloa atu e ia ua mativa lona uso, ma ua punitia lona alofa iā te ia, pe faapefea ona mau le alofa o le Atua iā te ia?

 

— ( Iakopo 2:1-4, 8, 9 ) Oʻu uso e, aua neʻi faailoga tagata le faatuatua i lo tatou Alii o Iesu Keriso, le Alii o le mamalu.

2 Auā ‘āfai e sau se tagata i la ‘outou fa‘apotopotoga o lo‘o i ai se mama auro, ma ‘ofu matagofie, ma e sau fo‘i se tagata mativa ma ‘ofu leaga;

3 ‘Ua ‘outou va‘ava‘ai atu fo‘i i lē ‘ua ‘ofu fa‘afeagai, ma fai atu ‘iā te ia, ‘Inā  nofo  ia ‘i‘inei i le mea lelei; ‘ia e fai atu fo‘i i ē matitiva, ‘Inā tutū ia ‘outou i inā, pe nofo ‘i‘inei i lalo o le mea e tu ai o‘u vae;

4 Pe e lē faailogaina ea outou e outou, ma ua avea ma faamasino o mafaufauga leaga?

8 ‘Āfai ‘ua ‘outou fa‘ataunu‘uina le tulafono tautupu e tusa ma le Tusi, ‘  Ia  e alofa atu i lē lua te tuā‘oi e pei o oe lava ‘iā te oe, ‘ua lelei ‘ona e faia.

9 ‘Ae ‘āfai tou te fa‘ailoga tagata, ‘ua ‘outou faia le agasala, ma ‘ua fa‘amaonia e le tulafono ‘ua ‘outou solitulafono.

 

Faamasinogatonu

 

- ( Teu  16:19 ) Aua e te faauigaeseina le faamasinoga; ‘aua ‘e te fa‘ailoga tagata, ‘aua fo‘i ne‘i talia se mea alofa;

 

- ( Faataoto 17:15 ) O lē e taʻuamiotonuina lē e amioleaga, ma lē na te  taʻusalaina  lē e amiotonu, e inosia lava i laʻua e Ieova.

 

-  ( Isaia  61:8 ) Auā o aʻu o Ieova, ou te fiafia i le faamasinoga, ou te ʻinoʻino i le fao mea e fai ma taulaga mū; ma o le a Ou taitaia la latou galuega i le faamaoni, ma o le a ou osia se feagaiga e faavavau ma i latou.

 

Tagata mai fafo

 

- ( Levi 19:33, 34 ) Afai foʻi e aumau se tagata ese iā te outou i lo outou laueleele, aua tou te faatigā iā te ia.

34 A o le tagata ese o loo aumau iā te outou, ia avea o ia e pei o se fanau iā te outou, ma ia outou alofa atu iā te ia e pei o oe lava iā te oe; auā sa āumau ‘outou i le nu‘u o Aikupito: o a‘u o le ALI‘I lo ‘outou Atua.


- (Lev 24:22) E tasi lava le tulafono ia te oe, o le tagata ese, atoa ma le tagata o lou nuu: auā o aʻu o Ieova lou Atua.

 

- ( Iere  7:4-7 ) Aua tou te faatuatua i upu pepelo, o loo faapea mai,  O le  malumalu o Ieova, o le malumalu o Ieova, o le malumalu o Ieova ia.

5 Auā afai tou te matuā faaleleia o outou ala ma a outou amioga; ‘āfai ‘e te matuā fa‘amasinoina le tagata ma lē la te tuā‘oi;

6 ‘Āfai tou te lē fa‘asauā i le tagata ‘ese, o lē ‘ua mātuaoti, ma le fafine ‘ua oti lana tane, ma ‘outou lē fa‘amaligiina le toto o ē lē sala i lenei mea, pe mulimuli atu fo‘i i atua ‘ese e leaga ai ‘outou;

7 ‘Ona ‘ou fa‘anofo ai lea o ‘outou i lenei mea, i le nu‘u na ‘ou foa‘iina atu i o ‘outou tamā, e fa‘avavau fa‘avavau lava.

 

Tagata matutua

 

- (Lev 19:32) Ia e tulaʻi i luma o le ulusinā, ma ia e ava i mata o le toeaina, ma ia e mataʻu i lou Atua: O aʻu o Ieova.

 


 

REFERENCES:

 

 

1. Joni Eareckson Tada: Oikeus elää, oikeus kuolla (When is it Right to Die?), p. 65

2. Gardner B P et al., Ventilation or dignified death for patients with high tetraplegia. BMJ, 1985, 291: 1620-22

3. Pekka Reinikainen, Päivi Räsänen, Reino Pöyhiä: Eutanasia – vastaus kärsimyksen ongelmaan? p. 91

4. Pekka Reinikainen, Päivi Räsänen, Reino Pöyhiä: Eutanasia – vastaus kärsimyksen ongelmaan? p. 126,127

5. Päivi Räsänen: Kutsuttu elämään, p. 106

6. Bernard Nathanson: Antakaa minun elää (The Hand of God), p. 130

7. Lääkärin etiikka, 1992, p. 41-42

8. Richard Miniter, ”The Dutch Way of Death”, Opinion Journal (huhtikuu 28, 2001)

9. Marja Rantanen, Olavi Ronkainen: Äänetön huuto, p. 7

10. Pekka Reinikainen, Päivi Räsänen, Reino Pöyhiä: Eutanasia – vastaus kärsimyksen ongelmaan? p. 38,39

11. Matti Joensuu: Avoliitto, avioliitto ja perhe, p. 12-14

12. Matti Joensuu: Avoliitto, avioliitto ja perhe, p. 12-14

13. http://telegraph.co.uk/comment/telegraph-view/3622559/Euthanasias-euphemism.html

14. Quote from article: Finlay, I.G. et.al., Palliative Medicine, 19:444-453

15. John Wyatt: Elämän & kuoleman kysymyksiä (Matters of Life and Death), p. 204,205

16. Pekka Reinikainen, Päivi Räsänen, Reino Pöyhiä: Eutanasia – vastaus kärsimyksen ongelmaan? p. 92

17. Joni Eareckson Tada: Oikeus elää, oikeus kuolla (When is it Right to Die?), p. 151,152

18. Rita L. Marker: New Covenant, January 1991

 

 


 

 


 


 

 

 

 

 


 

 

 

 

 

 

 

 

Jesus is the way, the truth and the life

 

 

  

 

Grap to eternal life!

 

Other Google Translate machine translations:

 

Miliona tausaga / tainasoa / evolusione tagata?
Fa'aleagaina o tainasoa
Saienisi i le faaseseina: talitonuga le talitonu i le Atua o le amataga ma le faitau miliona o tausaga
O anafea na ola ai tainasoa?

Talafaasolopito o le Tusi Paia
Le Lolo

Fa'atuatuaga Kerisiano: faasaienisi, aia tatau a tagata
FaaKerisiano ma le faasaienisi
Fa'atuatuaga Kerisiano ma aia tatau a tagata

Lotu i Sasae / New Age
Puta, Puta po o Iesu?
Pe moni le toe fa'afouina?

isalama
O faaaliga ma le olaga a Muhammad
ifo i tupua i Islama ma Makka
E faatuatuaina le Koran?

Fesili tau amio
Ia sa'oloto mai le fa'afeusuaiga
Faaipoipoga le faaituau
O le faapau pepe o se solitulafono
Euthanasia ma faailoga o taimi

Fa'aolataga
E mafai ona faaolaina oe