Nature


Main page | Jari's writings | Other languages

This is a machine translation made by Google Translate and has not been checked. There may be errors in the text.

   On the right, there are more links to translations made by Google Translate.

   In addition, you can read other articles in your own language when you go to my English website (Jari's writings), select an article there and transfer its web address to Google Translate (https://translate.google.com/?sl=en&tl=fi&op=websites).

                                                            

 

 

O anafea na ola ai tainasoa?

 

 

Aoao pe aisea na ola ai tainasoa i aso ua mavae, i le taimi lava e tasi ma tagata. E faitau miliona tausaga e faigofie ona fesiligia pe a fua i faamaoniga

 

                                                    

O le talitonuga masani e faapea na pulea e tainasoa le lalolagi mo le silia ma le 100 miliona tausaga seia oo ina mou atu i le 65 miliona tausaga talu ai. O lenei mataupu o loʻo faʻamamafaina i taimi uma e ala i tusitusiga ma polokalame o le evolusione, o lea o le manatu o tainasoa o loʻo ola i luga o le lalolagi i le faitau miliona o tausaga talu ai ua matuaʻi mau i mafaufau o le tele o tagata. E le'o manatu e mafai ona lapopo'a nei (E fa'atatau le lapopo'a. O tafola lanumoana i aso nei e tusa ma le fa'aluaina le mamafa nai lo tainasoa tetele)na ola manu i aso ua mavae ma i le taimi lava e tasi o tagata. E tusa ai ma le talitonuga o le evolusione, ua manatu o tainasoa na ola i le vaitaimi o le Jurassic ma Cretaceous, o manu o le vaitaimi o Cambrian e oʻo lava i le taimi muamua, ma o le mammals na faʻaalia i le lalolagi mulimuli. O le manatu fa'a-evolutionary o nei vaega o lo'o fa'aalia i luga o lenei paneta i taimi eseese e malosi tele i mafaufau o tagata latou te talitonu o lo'o fa'atusalia le saienisi ma e moni, e ui lava e mafai ona maua le tele o mea moni e fa'asaga i lenei manatu.

    O le isi, o le a tatou suʻesuʻeina lenei mataupu i le auiliiliga. E tele faʻamaoniga e taʻu mai ai e leʻi umi talu ona faʻaalia le tainasoa i luga o le fogaeleele. Seʻi o tatou vaavaai atu i nei faamaoniga.

 

Dinosaur fossil i le iloiloga . O faʻamaoniga na ola ai tainasoa i luga o le fogaeleele o a latou fossil. E tusa ai ma ia mea, e mafai ona iloa pe tusa o le lapopoa ma foliga o tainasoa ma o latou o manu moni. E leai se mafuaaga e masalosalo ai lo latou talafaasolopito.

    Ae peitai, o tafaoga faamasani a tainasoa, e ese le mataupu. E ui lava e tusa ai ma se siata o le taimi o le eleele na tusia i le 19 senituri, na mou atu le tainasoa i le 65 miliona tausaga ua mavae, ae e le mafai ona faia se faaiuga i luga o mea moni. E leai ni fa'ailoga e fa'atatau i le vaitausaga ma le taimi na fa'aumatia ai. Nai lo o lea, o le tulaga lelei o meafaiola e taʻu mai ai o se mataupu e faitau afe, ae lē o le faitau miliona o tausaga. E mafua ona o mafuaaga nei:

 

O ponaivi e le o taimi uma e pa'u ai . Na maua fossil fa'afefeteina mai tainasoa, ae fa'apea fo'i ponaivi e le'o fa'ama'a. O le to'atele o tagata e iai le manatu e fa'apea o fossil uma o le dinosau e fa'aluma ma o lea ua leva. E le gata i lea, latou te manatu o le petrification e alu miliona tausaga.

    Ae ui i lea, o le petrification e mafai ona avea ma se faagasologa vave. I tulaga su'esu'e, ua mafai ona gaosia fafie petrified i ni nai aso. I tulaga talafeagai, e pei o vaipuna e maua ai minerale vevela, e mafai foi ona faʻafefe ivi i totonu o ni nai vaiaso. O nei faiga e le manaʻomia ai le faitau miliona o tausaga.

    O lea ua maua ai ni ponaivi o tainasoa e le'i fa'asalaina. O nisi fossil dinosau atonu o lo'o totoe le tele o o latou ponaivi muamua ma e ono manogi pala. Na taʻua e se tagata suʻesuʻe paleontologist e talitonu i le aʻoaʻoga o le evolusione e uiga i se tasi nofoaga tele na maua ai fossil dinosau e faapea "o ivi uma i Hell Creek e manogi." E mafai faapefea ona manogi ponaivi pe a mavae le fiasefulu miliona tausaga?

   Fa'asaienisi lomiga o lo'o ta'u mai ai le su'esu'eina e C. Barreto ma lana vaega faigaluega i ponaivi o tama'i tainasoa (Saienisi, 262:2020-2023), ia e le'i fa'afefeteina. O ponaivi e tusa ma le 72-84 miliona tausaga le matutua e tutusa le fua o le calcium i le phosphorus e pei o ponaivi o aso nei. O le uluaʻi lomiga o loʻo faʻaalia ai faʻamatalaga microscopic lelei o ponaivi.

    Na'o nai ponaivi laiti na maua foi i itu i matu e pei o Alberta ma Alaska i Kanata. Ua lipotia mai e le Journal of Paleontology (1987, Vol. 61, No 1, itulau 198-200) se tasi o na mea na maua:

 

O se faaaʻoaʻoga e sili atu ona mataʻina na maua i le talafatai i mātū o Alaska, lea e faitau afe ivi e toetoe lava a lē toe pala. O ponaivi e foliga ma pei o ponaivi povi tuai. E le'i lipotia mai e le au su'esu'e lo latou mauaina mo le luasefulu tausaga ona sa latou manatu o ni bison-, ae le o ni ponaivi o tainasoa.

 

O se fesili lelei pe fa'apefea ona fa'asaoina ivi mo le fiasefulu miliona tausaga? I le taimi o tainasoa, sa mafanafana le tau, o lea e mautinoa lava le faaleagaina e le microbial ivi. O le mea moni o ponaivi e leʻi faʻasalaina, faʻasao lelei ma foliga tutusa ma ponaivi fou e faʻaalia ai le pupuu nai lo le umi.

 

Tisu vaivai . E pei ona taʻua, e leai ni faʻailoga o fossil i o latou tausaga. E leai se tasi e mafai ona fai mai ma le mautinoa po o le a le tulaga o meaola na maua o ni fossil na ola i luga o le fogaeleele. E le mafai ona fa'amaonia sa'o lenei mea mai fossil.

    A o'o mai i su'esu'ega a le dinosau, peita'i, ose mata'ina tele lea o lo'o fa'asaoina lelei le tele o mea'ai. Mo se faʻataʻitaʻiga, Yle uutiset lipotia ia Tesema 5, 2007: "Dinosaur maso ma paʻu na maua i Amerika." E le na'o lenei tala fou o lona ituaiga, ae o tala fou ma mea na matauina e tele. E tusa ai ma se lipoti o suʻesuʻega e tasi, o mea vaivai na vavae ese mai ponaivi tainasoa lona lua mai le vaitaimi o le Jurassic (145.5 - 199.6 miliona tausaga evolutionary) (1). O fossils dinosau fa'asao lelei e moni o se paso sili pe afai latou te mai i le silia ma le 65 miliona tausaga talu ai.

    O se fa'ata'ita'iga lelei o se fossil toetoe lava atoa o le dinosau o lo'o maua i Pietraroia limestone deposits i Italia i Saute, lea e tusa ai ma le evolusione na manatu e 110 miliona tausaga le matua, ae o lo'o totoe pea le ate-, inumaga-, musele-ma le cartilage. E le gata i lea, o se faʻamatalaga ofoofogia i le mauaina o le faʻasaoina o le manava, lea e mafai lava ona matauina ai maso. E tusa ai ma le au suʻesuʻe, o le inumaga e foliga mai na faatoa tipi! ( LAAU, Aokuso 1998, Vol. 13, Nu. 8, itulau 303-304)

    O le isi faʻataʻitaʻiga o faʻataʻitaʻiga o pterosaurs (o ni pili lele tetele) na maua i Araripe, Pasila, lea e leʻi faʻapea ona faʻasaoina lelei. Na taʻua e le University of London palaeontologist Stafford House e uiga i nei mea na maua (Discover 2/1994):

 

Ana oti lena manu i le ono masina talu ai, ma tanumia ma eli i luga, semanu e pei o lenei. E matua atoatoa i itu uma.

 

O lea la, na maua mai i tainasoa lelei na maua ai aano vaivai. O mea na maua e talitutusa lava ma mea na faia i mammoths, lea e manatu na mate i ni nai afe tausaga talu ai.

    O se fesili lelei, e fa'afefea ona fa'auigaina fossil dinosau i le tele o taimi e matua atu nai lo fossil mammoth, pe afai e tutusa lelei le fa'asaoina uma? E leai se isi fa'avae mo lenei mea nai lo le siata taimi fa'afanua, lea na maua e fete'ena'i ma mea e mafai ona matauina i le natura i le tele o taimi. Ua oo i le taimi e lafoai ai lenei siata taimi. E mafai lava ona ola tainasoa ma mammoths i le lalolagi i le taimi e tasi.

 

O polotini e pei o le albumin, collagen ma le osteocalcin ua maua i toega o tainasoa. Ua maua foi polotini maaleale lava elastin ma laminin [Schweitzer, M. ma 6 isi, Biomolecular characterization ma porotini faasologa o le Campanian hadrosaur B. canadensis, Saienisi 324 (5927): 626-631, 2009]. O le a le mea e faʻalavelave ai nei suʻesuʻega ona o nei mea e le maua i taimi uma e oʻo lava i meaola manu mai aso nei. Mo se faʻataʻitaʻiga, i se tasi faʻataʻitaʻiga o ponaivi mammoth, lea na faʻatatau i le 13,000 tausaga, ua uma ona mou atu le collagen (Science, 1978, 200, 1275). Ae ui i lea, o collagen ua vavae ese mai fossils dinosau. E tusa ai ma le mekasini faapolofesa Biochemist, e lē mafai ona faasaoina le collagen e tusa lava pe tolu miliona tausaga i le vevela lelei o le zero tikeri Celsius (2) . O le mea moni o ia mea na maua e masani ona tupu e taʻu mai ai o fossils dinosaur e sili atu i nai afe tausaga le matutua. Ole fa'ai'uga ole tausaga e fa'atatau ile siata ole taimi ole fa'afanua e le fetaui ma su'esu'ega o lo'o iai nei.

 

I le isi itu, ua iloa e le mafai ona faʻasaoina biomolecules mo le sili atu i le 100,000 tausaga (Bada, J et al. 1999. Faʻasaoina o biomolecules autu i le talafaʻasolopito: malamalama i le taimi nei ma luitau i le lumanaʻi. Philosophical Transactions of the Royal Society B: Biological Sciences. 354, [1379]). Ole taunu'uga lea ole su'esu'ega fa'asaienisi. Collagen, o se biomolecule o aano o manu, e pei o se porotini faʻavae masani, e masani ona faʻaesea mai fossil. E iloa e uiga i le polotini o loʻo fesiligia e vave malepe i totonu o ponaivi, ma e naʻo lona tino e mafai ona vaʻaia pe a uma le 30,000 tausaga, sei vagana ai tulaga faʻapitoa faʻapitoa. O le vaega o Hell Creek e mautinoa lava e timu mai lea taimi i lea taimi. O le mea lea, e le tatau ona maua le collagen i le ponaivi "68 miliona" tausaga ua tanumia i le palapala. (3)

 

Afai o faʻamatalaga e uiga i polotini vavae ese mai ponaivi dinosau, e pei o le albumin, collagen ma osteocalcin, faʻapea foʻi ma le DNA e saʻo, ma e leai se mafuaaga tatou te masalosalo ai i le faʻaeteete o le au suʻesuʻe, e faʻavae i luga o nei suʻesuʻega, e tatau ona toe faʻaigoaina ponaivi. e le sili atu i le 40,000-50,000 tausaga, ona o le maualuga o le taimi e faʻasaoina ai mea o loʻo fesiligia i le natura e le mafai ona sili atu. (4)

 

sela toto . O se tasi o mea mataʻina o le mauaina o sela toto i toega o tainasoa. Ua maua sela toto faanumeraina ma ua maua o loo tumau pea le hemoglobin i totonu. O se tasi o suʻesuʻega sili ona taua o le toto toto ua uma ona faia i le 1990s e Mary Schweitzer. O isi suʻesuʻega tutusa na faia talu mai lena taimi. O se fesili lelei pe fa'afefea ona fa'asaoina sela toto mo le fia sefulu miliona o tausaga po'o ua mae'a ona tupuga mai fa'afanologa talu ai nei? O le tele o su'esu'ega o lenei ituaiga ua ta'ua ai le siata o taimi o le eleele ma lona faitau miliona o tausaga ua fesiligia. E tusa ai ma le tulaga lelei o meaola, e leai ni mafuaaga tatau e talitonu ai i le faitau miliona o tausaga.

 

Ina ua lima tausaga o Mary Schweitzer, sa ia faasilasila atu o le a avea o ia ma se tagata suʻesuʻe dinosau. Na taunuu lana miti, ma i le 38 o ona tausaga, na mafai ai ona ia suʻesuʻeina se auivi toetoe lava a atoatoa ona faasaoina o le Tyrannosaurus Rex, na maua i Montana i le 1998 ( Journal of American Medical Association, 17 Nov. 1993, Vol. 270, No 19. , itulau 2376–2377). O le matua o le auivi sa fuafuaina i le "80 miliona tausaga." E tusa ma le 90% o ponaivi na maua, ma o loʻo tumau pea. O Schweitzer e fa'apitoa i su'esu'ega o mea'ai ma ta'ua o ia o se molecular palaeontologist. Sa ia filifilia ponaivi o vae ma ponaivi o le mea na maua ma filifili ai e suʻesuʻe le gaʻo ponaivi. Na matauina e Schweitzer e le'i faia ni fossil ivi ponaivi ma e le'i talitonuina le faasaoina lelei. O le ponaivi sa matua'i fa'aletino ma matua fa'asao lelei. Na su'esu'eina e Schweitzer i se microscope ma matauina ai ni fausaga mata'utia. E laiti ma lapotopoto ma e iai le nucleus, e pei lava o sela mūmū i totonu o se ipu toto. Ae sa tatau ona mou atu sela toto mai ponaivi o tainasoa i tausaga ua mavae."O loʻu paʻu na maua le kusi, pei o loʻo ou tilotilo i se fasi ponaivi faʻaonaponei," o le tala lea a Schweitzer. “O le mea moni sa ou lē talitonu i mea na ou vaai i ai ma na ou faapea atu i le tekinisia o le fale suesue: ‘O nei ponaivi ua 65 miliona tausaga le matutua, e faapefea ona ola sela o le toto i lena umi?’” ( Saienisi, Iulai 1993, Vol. 261, NW . itulau 160–163). O le mea taua i lenei su'esu'ega e le o ivi uma na fa'atosina atoatoa. Gayle Callis, o se tagata suʻesuʻe faʻapitoa i ponaivi, na faʻaalia ia faʻataʻitaʻiga o ponaivi i se fonotaga faʻasaienisi lea na vaʻaia ai i latou e se fomaʻi. Na fai mai le foma'i, "Na e iloa o lo'o i ai sela toto i totonu o lenei ponaivi?"  O lenei mea na taʻitaʻia ai se faʻafiafiaga mataʻina. Na fa'aali e Mary Schweitzer le fa'ata'ita'iga ia Jack Horner, o se tagata su'esu'e ta'uta'ua o tainasoa,"E te manatu la o loʻo i ai sela toto i totonu?" , lea na tali atu ai Schweitzer, "Leai, ou te le faia."   “Ia, tau lava o le taumafai e faamaonia e le o ni sela toto,” o le tali lea a Horner (EARTH, 1997, Iuni: 55–57, Schweitzer et al., The Real Jurassic Park) Ua manatu Jack Horner e matua mafiafia ponaivi lea. ua le mafai e le vai ma le okesene ona aafia ai. (5)

 

Radiocarbon . O le auala pito sili ona taua e faʻaaogaina e fua ai le matua o mea faʻalaʻau o le radiocarbon method. I lenei metotia, o le afa-ola aloaia o le radiocarbon (C-14) e 5730 tausaga, o lea e le tatau ona i ai se mea e totoe pe a ma le 100,000 tausaga.

    Ae ui i lea, o le mea moni e faapea o le radiocarbon ua maua soo i "selau miliona o tausaga" teuina, vaieli suauu, meaola Cambrian, teu koale, e oo lava i taimane. Afai o le afa-ola aloaia o le radiocarbon e na o ni nai afe tausaga, e le tatau ona mafai pe afai o faʻataʻitaʻiga e mai le miliona o tausaga talu ai. Pau lava le mea e mafai ona o le taimi o le oti o meaola e sili atu ona latalata i le taimi nei, o lona uiga o le afe, ae le o le miliona o tausaga le mamao.

    O le fa'afitauli lava e tasi o tainasoa. I le tulaga lautele, e le'i o'o lava i le radiocarbon aso o tainasoa, ona ua manatu fossils dinosau ua matua tele mo le radiocarbon dating. Ae ui i lea, o nai fua na faia ma o le mea e ofo ai o loʻo tumau pea le radiocarbon. O lenei, e pei o mea na matauina muamua, e taʻu mai ai e le mafai ona faitau miliona tausaga talu ona mou atu nei meaola.

    O le upusii o lo'o i lalo e fa'amatala atili ai le fa'afitauli. O se vaega Siamani o tagata suʻesuʻe lipoti e uiga i toega radiocarbon o totoe o tainasoa o loʻo maua i le tele o nofoaga eseese:

 

O toega ua manatu ua matua tele e le masani ona fa'aigoaina le carbon-14 aua e le tatau ona toe iai ni fa'aeletonika. O le afa o le ola o le kaponi leitio e matua puupuu ma toetoe lava a pala uma i lalo ifo o le 100,000 tausaga.

   I le masina o Aokuso 2012, na lipotia ai e se vaega o tagata suʻesuʻe Siamani i se fonotaga a tagata suʻesuʻe i le geophysicists iʻuga o fuataga carbon-14 na faia i luga o le tele o faʻataʻitaʻiga ponaivi o le dinosaur fossilized. E tusa ai ma iʻuga, o faʻataʻitaʻiga o ponaivi e 22,000-39,000 tausaga! Le itiiti ifo i le taimi o le tusitusi, o loʻo maua le faʻaaliga ile YouTube. (6)

   Na faapefea ona maua le taunuuga? O le toʻalua o taʻitaʻifono, e le mafai ona talia fua, na tapeina le faʻamatalaga o le folasaga mai le upega tafaʻilagi a le konafesi e aunoa ma le taʻuina atu i saienitisi. E maua fa'ai'uga ile http://newgeology.us/presentation48.html. O le mataupu o loʻo faʻaalia ai le aʻafiaga o le natura faʻapitoa. E toetoe lava a le mafai ona maua ni fa'ai'uga e fete'ena'i ma fa'asalalauina i totonu o sosaiete fa'asaienisi o lo'o pulea e le natura. E sili atu ona lele vine. (7)

 

DNA . O se tasi o faʻamaoniga e le mafai ona maua mai i le faitau miliona o tausaga talu ai le tainasoa o le mauaina o le DNA i totonu. DNA ua vavae ese mai eg About Tyrannosaurus Rex ponaivi mea (Helsingin Sanomat 26.9.1994) ma fuamoa tainasoa i Saina (Helsingin Sanomat 17.3.1995). O le a le mea e faigata ai su'esu'ega DNA mo le talitonuga o le evolusione ona e o'o lava i mummi tuai o tagata po'o mammoths na su'esu'eina, e le mafai ona maua i taimi uma fa'ata'ita'iga DNA ona ua fa'aleagaina lenei mea. O se faʻataʻitaʻiga lelei o le taimi na suʻesuʻe ai e Svante Pääbo faʻataʻitaʻiga o meaʻai o 23 mummies tagata i le falemataaga Berlin i Uppsala. Na mafai ona ia vavaeeseina DNA mai na o le tasi mummy, e taʻu mai ai o lenei mea e le mafai ona umi se taimi (Natura 314: 644-645). O le mea moni o loʻo iai pea le DNA i tainasoa e faʻaalia ai e le mafai ona maua mai fossil mai le faitau miliona o tausaga talu ai.

    O le a le mea e sili atu ona faigata pe a uma le 10,000 tausaga e le tatau ona toe i ai se DNA (Natura, 1 Aug, 1991, vol 352). I se tulaga talitutusa, i se suʻesuʻega lata mai talu ai nei mai le 2012, na fuafua ai o le afa-ola o le DNA e na o le 521 tausaga. Ua faaalia ai e mafai ona teena le manatu o le faitau sefulu miliona o tausaga ua leva. I tala fa'atatau (yle.fi > Uutiset > Tiede, 13.10.2012) sa faapea mai:

 

O le tapula'a mulimuli o le fa'asaoina o DNA na maua - na fa'ai'u miti o le fa'atosinaina o tainasoa

 

Na faʻaumatia Dinosaurs i le 65 miliona tausaga talu ai. O le DNA e le ola toetoe lava a umi, e oʻo lava i tulaga lelei, e tusa ai ma se suʻesuʻega talu ai nei ...

Enzymes ma micro-organism e amata ona talepe i lalo le DNA o sela i le taimi lava e mate ai se manu. Ae ui i lea, o le mafuaaga autu o lenei mea e manatu o le tali e mafua mai i le vai. Talu ai e toetoe lava o so'o se mea e i ai le vai o le eleele, e tatau i le DNA, i le talitonuga, ona pala i se saoasaoa tumau. Ina ia iloa lenei mea, peitaʻi, aʻo leʻi oʻo i lenei aso, e leʻi mafai ona matou mauaina le tele o fossil o loʻo totoe pea le DNA.

Ua foia nei e saienitisi Tenimaka ma Ausetalia le mealilo, ina ua latou mauaina le 158 ivi o le manulele Moa tele i totonu o le latou fale suesue, ma o ivi o loo i ai pea mea tau kenera i totonu. O ponaivi e 600 - 8000 tausaga le matutua ma e afua mai i le vaega lava e tasi, o lea ua matutua ai i tulaga mautu.

 

E le mafai foi e le amber ona maua se taimi faaopoopo DNA

 

I le faʻatusatusaina o tausaga o faʻataʻitaʻiga ma le fua o le pala o le DNA, na mafai ai e saienitisi ona faʻatatauina le afa-ola o le 521 tausaga. O lona uiga ina ua mavae le 521 tausaga ua malepe le afa o sooga nucleotide i le DNA. Ina ua mavae le isi 521 tausaga ua tupu foi lenei mea i le afa o sooga o totoe ma isi.

Na matauina e tagata suʻesuʻe e tusa lava pe malolo le ponaivi i se vevela lelei, o sooga uma o le a malepelepe aʻo leʻi maeʻa le 68 miliona tausaga. Tusa lava pe a mavae le tasi ma le afa miliona tausaga, ua le mafai ona faitau le DNA: ua itiiti naua faamatalaga o totoe, ona ua leai uma vaega taua.

 

Afai o loʻo i ai pea le DNA i tainasoa ma o le afa-ola o lenei mea e fuaina naʻo le selau o tausaga, e tatau ona faia ni faʻaiuga mai lenei mea. A le o le fuaina o le DNA e le talitonuina, po o manatu e uiga i tainasoa na ola i le fiasefulu miliona tausaga ua mavae e le moni. E mautinoa lava o le filifiliga mulimuli e moni, aua o isi fua e faasino foi i taimi pupuu, ae le o le faitau miliona o tausaga. O se fa'asaienisi lea e fa'avae i fua, ma afai e matua'i fa'ate'aina, o lo'o fa'asesēina i tatou. 

 

LE FA'AMA'IA O DINOSAURS . A oʻo mai i le faʻaumatiaga o tainasoa, e masani ona manatu na tupu i le faitau miliona o tausaga talu ai, i le faaiuga o le vaitaimi o Cretaceous. E talitonuina o ammonites, belemnites ma isi ituaiga laau ma manu sa aafia foi i lea lava faatafunaga tele. O le faʻaumatiaga e faʻapea na soloiesea se vaega tele o manu o le vaitaimi o Cretaceous. O le mafuaʻaga autu o le faʻaumatiaga e masani lava ona manatu o se meteorite, lea semanu e siitia ai se ao tele o le pefu. Semanu e umi se taimi e ufitia ai e le ao pefu le susulu o le la, semanu e mate laau ma matelaina foi manu e aai i laau.

    Peita'i, e tasi lava le fa'afitauli o le a'oa'oga o le meteorite ma le fa'agesegese o suiga o le tau: latou te le fa'amatalaina le mauaina o fa'ato'aga i totonu o papa malo ma mauga. O fossil Dinosaur e maua mai vaega eseese o le lalolagi i totonu o papa malo, e ofoofogia. E mata'ina, aua e leai se manu lapopoa - pe tusa ma le 20 mita le umi - e mafai ona alu i totonu o le papa malo. E le fesoasoani foi le taimi, aua afai e te faatali mo le faitau miliona o tausaga mo se manu e tanumia i le eleele ma fai ni mea, o le a pala lelei a o lei oo i lena taimi po o le a ai foi e isi manu. O le mea moni, soo se taimi lava tatou te tau atu ai i le tainasoa ma isi fossil, atonu na vave ona tanumia i lalo o le palapala. E le mafai ona fananau mai fossil i se isi lava auala:

 

E mautinoa lava afai o le faʻavaeina o mea e teu i se saoasaoa tele, e leai se mea e mafai ona faʻasaoina, aua o le a le tanumia i palapala aʻo leʻi pala e le acids o le vai, pe aʻo leʻi faʻaumatia ma malepelepe i totonu. ni fasimea a'o latou olo ma taia i lalo o le sami papa'u. E mafai ona ufitia i palapala i se faʻalavelave faʻafuaseʻi, lea e tanumia faʻafuaseʻi ai. ( Geochronology or the Age of the Earth on grounds of Sediments and Life , Bulletin of the National Research Council Nu. 80, Washington DC, 1931, itulau 14)

 

O le faaiuga e faapea o nei tainasoa e maua i le lalolagi atoa atonu na vave tanumia e palapala palapala. O le palapala vaivai na o'o mai ia i latou i le taimi muamua ona malo malosi ai lea e pei o le sima. Na'o le auala lea e mafai ai ona fa'amatalaina le amataga o tainasoa, mammoths ma isi fossil manu. I le Lolo, e mautinoa lava e tupu lenā mea.

    Matou te tilotilo i le faʻamatalaga, lea e maua ai le manatu saʻo e uiga i lenei mea. O loʻo faʻaalia ai tainasoa o loʻo maua i totonu o maʻa malo, e faʻaalia ai atonu na ufitia i le palapala vaivai. Ona malo lea o le palapala i o latou autafa. E na o le Lolo lava, ae le o le taamilosaga masani o le natura, e mafai ona tatou faʻamoemoe e tupu se mea faapena (o loʻo faʻatatau foi i le tusiga pe faʻafefea ona faʻaputuina ponaivi o le tainasoa e ala vai). Ua fa'aopoopoina fa'amau i le tusitusiga mulimuli ane ina ia fa'amalamalama atili ai:

 

Na alu o ia i le toafa o South Dakota, lea o loʻo i ai puipui lanu mumu, samasama ma moli ma papa maʻa. I totonu o ni nai aso na ia mauaina ai ni ponaivi i totonu o le puipui papa , lea na ia fuafuaina o le ituaiga lea na ia fuafua e suʻe. Ina ua ia eliina maa faataamilo i ponaivi , na ia iloa ai o ponaivi o loo i le faatulagaga o le fausaga o le manu. E le'i i ai i se faupuega e pei o ponaivi o tainasoa masani. O le tele o ia faaputuga sa pei na faia i se asiosio malosi o le vai.

   O lea ua i ai nei ivi i le maa oneone lanumoana, lea e matua malo lava . E tatau ona ave'ese le ma'a oneone i se va'a ma aveese e ala i le sasaina. Na faia e Brown ma ana aumea se lua toetoe lava fitu ma le afa mita le loloto e aveese mai ai ivi. O le aveeseina o se auivi tele e tasi na latou maua ai le lua taumafanafana. Latou te le'i aveesea lava ivi mai le ma'a. Sa latou aveina atu maa i luga o le nofoaafi i le falemataaga, lea na mafai ai e saienitisi ona ta'e ese mea maa ma faatutu le auivi. O lenei pili saua ua tu nei i le fale fa'aaliga o le falemata'aga. (itulau 72, Dinosaurs / Ruth Wheeler ma Harold G. Coffin)  

 

ISI FAAMANATU O LE LOLOGA . O le mea moni la o toega o tainasoa o loʻo maua i totonu o maʻa malo, lea e faigata ai ona aveese. Pau lava le mea e mafai ona latou o'o mai ai i lenei tulaga o le palapala vaivai ua vave ona fausia faataamilo ia i latou ona maaa lea ma avea ma papa. I se mea e pei o le Lolo, atonu na tupu lenei mea. Ae ui i lea, o loʻo taʻua ai manu tetele faʻapenei i le talafaasolopito o le tagata e oʻo lava ina ua uma le lolo, o lea e leʻi mate uma ai i latou i lena taimi.

    Ae faapefea isi faamaoniga o le Lolo? O iinei tatou te faamamafaina ai na o ni nai mea. O le a le mea o loʻo faʻamatalaina i le siata o taimi faʻafanua o loʻo faʻamatalaina e le faitau miliona o tausaga, poʻo le tele o faʻalavelave faʻafuaseʻi, e mafai ona mafua uma i le mala e tasi: o le Lolo. E mafai ona faʻamatalaina le faʻaleagaina o tainasoa faʻapea foʻi ma le tele o isi vaega o loʻo matauina i le palapala.

    O se tasi o fa'amaoniga malosi o le Lolo e fa'ata'ita'iga o le palapala o le gataifale e taatele i le lalolagi atoa, e pei ona fa'aalia i upusii nei. O le muamua o faʻamatalaga e mai se tusi a James Hutton, le tama o le geology, mai le silia ma le 200 tausaga talu ai:

 

E tatau ona tatou faaiʻuina o vaega uma o le eleele (...) na faia i le oneone ma le iliili na faaputuputu i luga o le alititai, atigi crustacean ma amu, eleele ma omea. (J. Hutton, Theory of the Earth l, 26. 1785)

 

JS Shelton: I luga o konetineta, o maa palapala o le gataifale e sili atu ona taatele ma salalau nai lo isi maʻa palapala uma e tuʻufaʻatasia. O se tasi lenei o na mea moni faigofie e manaʻomia ai faʻamatalaga, o le fatu o mea uma e fesoʻotaʻi ma taumafaiga faifaipea a le tagata e malamalama i le suiga o faʻafanua o le faʻafanua anamua. (8)

 

O le isi faailoga o le Lolo, o le teuina o koale i le lalolagi aoao, lea e iloa na faavasegaina e le vai. E le gata i lea, o le i ai o meaola o le gataifale ma iʻa e taʻu mai ai e le mafai ona mafua le teuina o se taunuuga o le faʻagesegese o le gaʻo i totonu o se masima faapitoa. Ae, o se faʻamatalaga sili atu o le vai na feaveaʻi laau i nofoaga na fausia ai le koale. Ua liaʻi ese e le vai laʻau ma laau, faaputu i faupuʻega tetele, ma aumaia manu o le sami i laau o le laueleele. E na o se mala tele lava e mafai ona tupu, e pei o le Lolo o loo taʻua i le Tusi Paia.

 

Ina ua tanumia le vaomatua i le palapala mo nisi mafuaaga, na fausia ai le koale. O la matou aganuu masini o loʻo iai nei o loʻo faʻavae i luga o nei vaega. (Mattila Rauno, Teuvo Nyberg & Olavi Vestelin, Koulun biologia 9, itulau 91)

 

I lalo ma luga aʻe o suʻega koale minerale o loʻo i ai, e pei ona taʻua, o maʻa omea masani, ma mai lo latou fausaga e mafai ona tatou iloa ai na faʻapipiʻiina mai le vai. (9)

 

O fa'amaoniga ua matua'i fa'ailoa mai o le koale minerale na vave ona gaosia pe a fa'aumatia vaomatua tetele, fa'apalapala ma vave tanumia. O lo'o i ai le tele o lignite strata i Yallourn, Vitoria (Ausetalia) o lo'o i ai le tele o ogalaau paina - o la'au e le o ola i le taimi nei i eleele taufusi.

   O le fa'avasegaina, mafiafia strata e o'o atu i le 50% o poleni mama ma o lo'o salalau i luga o se vaega tele e fa'amaonia manino ai o le lignite strata na faia i le vai. (10)

 

O loʻo aʻoaʻoina i totonu o aʻoga o le kaponi e faasolosolo malie ona fatuina mai le peat, e ui lava e leai se mea e mafai ona matauina o loʻo tupu lenei mea. A silasila i le lautele o le koale, o ituaiga laau eseese, ma ogalaau e tele fau sa'o sa'o, e foliga mai o le teuina o koale na afua mai i vaa tetele o laau, i le taimi o se lolo tele. O alalaupapa na vaneina e meaola o le gataifale o loʻo maua foʻi i totonu o nei faʻatoʻaga o laau toto. Fa'ato'aga o manu o le gataifale ua maua fo'i i totonu o le koale ("O se fa'amatalaga i luga o le Occurrence of Marine Animal Remains in a Lancashire Coal Ball", Geological Magazine, 118: 307,1981) ... E tele le teuina o atigi manu o le sami ma fossils o Spirorbis , lea sa ola i le sami, e mafai foi ona maua i totonu o le koale.(Weir, J., "Recent Studies of Shells of the Carbon Measures", Science Progress, 38:445, 1950). (11)

 

Polofesa Price o loʻo tuʻuina atu mataupu e 50- i le 100 koale minerale e tasi le pito i luga o le tasi ma le va oi latou o loʻo i ai faʻasologa e aofia ai fossil mai le sami loloto. Na te manatu o lenei vaega o faʻamaoniga e matua malosi ma faʻamaonia na te leʻi taumafai lava e faʻamatalaina nei mea moni i luga o mafuaaga o le talitonuga tutusa a Lyell. (12)

 

O le faailoga lona tolu o le Lolo o le iai lea o meaola o le gataifale i mauga maualuluga e pei o Himalayas, Alps ma Andes. O nisi nei o faʻataʻitaʻiga mai tusi a saienitisi ma geologists:

 

A'o malaga i luga o le Beagle Darwin na ia mauaina fossilized fissilized shells mai luga i luga o Mauga Andean. Ua faaalia ai, o le mea ua taʻua nei o se mauga sa i lalo o le vai. (Jerry A. Coyne: Miksi evoluutio on totta [Aisea e moni ai le evolusione], itulau 127)

 

E i ai se mafuaaga e vaʻavaʻai totoʻa ai i le natura muamua o papa i luga o mauga. E sili ona vaaia i le Alps, i le lime Alps o le itu i matu, e taʻua o le Helvetian zone. Ole ma'a ole ma'a autu. A tatou tilotilo atu i le ma’a iinei i luga o le tifato po’o le tumutumu o se mauga-afai e maua le malosi e a’e ai i luga-o le a i’u ina tatou maua i totonu o toega o manu, o meaola o manu. E masani ona matua faaleagaina ae e mafai ona maua ni vaega e iloagofie. O na fossil uma o atigi lime po o auivi o meaola o le sami. I totonu oi latou o loʻo i ai ni ammonites faʻapipiʻi filo, aemaise lava le tele o atigi lua. (…) Atonu e taumānatu le tagata faitau i le taimi lea po o le ā le uiga o atumauga o loo iai le tele o palapala, lea e mafai foʻi ona maua i le pito i lalo o le sami. (itulau 236,237 "Muuttuva maa", Pentti Esekola)

 

O Harutaka Sakai mai le Iunivesite Iapani i Kyushu ua tele tausaga o suʻesuʻeina nei meaola o le gataifale i Mauga Himalayan. Na ia lisiina ma lana vaega se pusa tioata atoa mai le vaitaimi o Mesozoic. O lili o le sami maʻaleʻale, o aiga i le sami o loʻo i ai nei ma fetu, e maua i puipui papa e sili atu i le tolu kilomita i luga aʻe o le sami. Amoni, belemnites, 'amu ma plankton o loʻo maua o ni fosil i papa o mauga (...)

   I le maualuga e lua kilomita, na maua ai e tagata suʻesuʻe i le eleele se mea na totoe e le sami lava ia. O lona papa e pei o galu e fetaui ma foliga o lo'o tumau i le oneone mai galu maualalo. E oo lava i le pito i luga o Everest, o loʻo maua ai maʻa samasama samasama, lea na tulaʻi mai i lalo o le vai mai toega o le tele o manu o le gataifale. ("Maapallo ihmeiden planeetta", itulau 55)

 

O le faailoga lona fā o le Lolo o tala o lologa, lea e tusa ai ma nisi o tala faatatau, e toetoe lava 500 tala. O le natura lautele o nei tala e mafai ona avea ma faʻamaoniga sili mo lenei mea na tupu:

 

E tusa ma le 500 aganuu - e aofia ai tagata moni o Eleni, Saina, Peru ma Amerika i Matu - ua lauiloa i le lalolagi lea o loʻo faʻamatalaina ai e talatuu ma tala faʻasolopito se tala faʻamalosi o se lolo tele na suia ai le talafaasolopito o le ituaiga. I le tele o tala, e na o ni nai tagata na sao mai le lolo, e pei lava o le mea na tupu iā Noa. O le toʻatele o tagata na manatu o le lolo na māfua mai i atua o ē, mo se isi māfuaaga po o se isi, na lē fiafia i le ituaiga tagata. Masalo sa amio pi’opi’o tagata, e pei o taimi o Noa ma se talatuu a le ituaiga o Amerika Hopi o Amerika i Matu, pe atonu foi sa toatele naua ma pisapisao tagata, e pei o le tala a Gilgamesh. (13)

 

Pe ana faapea e lē moni le Lolo i le lalolagi aoao, semanū ua faamatala mai e nisi atunuu faapea o le pa mataʻutia o mauga mu, o afā tetele o le kiona, o lamala (...) ua faaumatia ai o latou tuaa leaga. O le tulaga lautele o le tala i le Lolo o se tasi lea o faamaoniga sili o lona moni. E mafai ona tatou fa'ate'aina so'o se tasi o nei tala o ni talatu'u ta'ito'atasi ma manatu ua na'o mafaufauga, ae fa'atasi, mai le va'aiga fa'alelalolagi, e toetoe lava a le mafai ona finauina. (Le lalolagi)

 

Dinosaurs ma mammals . Pe a tatou faitau i tusi o le biology ma tusitusiga o le evolusione, e masani ona tatou maua le manatu i le auala na tupu aʻe ai olaga uma mai se sela faigofie i le taimi nei. O le evolusione na aofia ai e tatau ona avea iʻa ma rane, rane e fai ma meaola ma tainasoa i mamame. Ae ui i lea, o se mea taua na matauina o ponaivi o le tainasoa na maua i ponaivi e pei o ponaivi o solofanua, povi ma mamoe (Anderson, A., Tagata tafafao maimoa e afaina i tyrannosaurus, Natura, 1989, 338, 289 / Dinosaurus atonu na maliu filemu pe a uma, 1984. , New Scientist, 104, 9.), o lea e tatau ona ola i le taimi e tasi tainasoa ma mamame.

    O le upusii lea e faatatau i lea lava upusii. O loʻo taʻu mai ai le auala na filifili ai Carl Werner e faʻataʻitaʻi le aʻoaʻoga a Darwin i le faʻatinoga. Na ia faia le 14 tausaga o suʻesuʻega ma puʻeina le faitau afe o ata. O suʻesuʻega na faʻaalia ai o mamame ma manulele na ola i le tele ma i le taimi lava e tasi o tainasoa:

 

A aunoa ma se malamalama muamua e uiga i meaola, na filifili ai le fomaʻi Amerika o Carl Werner e tuʻu le talitonuga o Darwin i lalo o se suʻega faʻatino… Na ia faia suʻesuʻega 14-tausaga e uiga i fossil o le vaitaimi o le tainasoa.ma ituaiga e ono mafai ona ola faatasi ma i latou… Na faamasani Werner i tusitusiga faapolofesa paleontology ma asiasi atu i falemataaga o talafaasolopito faalenatura e 60 i le salafa o le lalolagi, lea na ia pueina ai ata e 60 000. Sa na'o le taula'i atu lava o ia i fa'ato'aga na eliina mai le vaega lava lea e tasi, lea e mafai ona maua ai fossils dinosau (Triassic -, Jurassic -, ma Cretaceous vaitaimi 250-65 miliona tausaga talu ai). Ona ia faʻatusatusaina lea o le faitau afe o fossil tutusa tuai na ia mauaina i falemataʻaga ma vaʻaia i tusitusiga ma ituaiga o loʻo iai nei ma faʻatalanoaina le tele o tagata atamamai i le matata o paleontology ma isi tagata tomai faapitoa. O lona taunuuga o falemataʻaga ma tusitusiga faʻavae paleontology na faʻaalia ai fossil o vaega uma o ituaiga o meaola o loʻo i ai nei ...

   Ua taʻu mai ia i tatou na amata lemu le tuputupu aʻe o mamame i le vaitaimi o le “vaitau muamua” o tainasoa, ma o uluaʻi meaola o ni “tamaʻi manu e pei o ni puaa e nonofo i lalafi ma na o le feoaʻi i le pō ona o le fefefe i tainasoa.” I tusitusiga faapolofesa, e ui i lea, na maua ai e Werner lipoti o squirrels, opossums, beavers, primates ma platypuses na eli aʻe mai le dinosaur strata. Na ia taʻua foi se galuega na lomia i le 2004, e tusa ai ma le 432 meaola mamamu na maua i le Triassic -, Jurassic -, ma Cretaceous strata, ma toetoe lava selau oi latou o skeletons atoatoa ...

   I le faatalanoaga vitio a Werner, na faamatala ai e le pule o le falemataaga anamua a Iuta, Dr Donald Burge, e faapea: “Matou te mauaina fossils mamame i toetoe lava o mea uma na eliina e le tainasoa. E sefulu tone o le bentonite omea o lo'o i ai fossil mamame, ma o lo'o tatou fa'agasolo le tu'uina atu i isi tagata su'esu'e. E le faapea ona o le a tatou le mauaina i latou e taua, ae ona o le olaga e puupuu, ma ou te le faapitoa i mammals: Ou te faapitoa i meaola fetolofi ma tainasoa”. Na taʻua e le tagata suʻesuʻe paleontologist Zhe-Xi Luo (Carnegie Museum of Natural History, Pittsburgh) i le faatalanoaga vitiō a Werner ia Me, 2004 e faapea: “O le faaupuga 'aso o le dinosaur' e sese. O manu fe'ai o se vaega taua na ola fa'atasi ma tainasoa ma ola ai". (O faamatalaga nei e mai le tusi: Werner C. Living Fossils, itulau 172 –173). (14)

 

E tusa ai ma mea na maua, o le upu dinosaur era e faaseseina ai. O mamame masani fa'aonaponei na ola i le taimi e tasi ma tainasoa, o lona uiga e le itiiti ifo i le 432 ituaiga o meaola.

    Ae faapefea manufelelei e faapea na tutupu mai i tainasoa? Ua maua foi i latou i le vaega lava e tasi faatasi ma tainasoa. E tutusa lelei ituaiga nei ma aso nei: sega, penguin, aeto lulu, sandpiper, albatross, flamingo, loon, pato, cormorant, avocet. , pe tusi fo'i i ata e fa'aalia ai si'osi'omaga o le dinosaur. E sese. O le mea moni, so'o se taimi lava e fa'aalia ai se T. Rex po'o Triceratops i se fa'aaliga a le falemata'aga, pato, loon, flamingo, po'o nisi o nei manulele fa'aonaponei na maua i le vaega lava e tasi ma tainasoa e tatau fo'i ona fa'aalia. Ae e le tupu lena mea. Ou te lei vaai lava i se pato ma se tainasoa i se falemataaga o talafaasolopito faalenatura, a ea? Se lulu? Se seka?”

 

Dinosaurs ma tagata . I le talitonuga o le evolusione, e manatu e le mafai ona ola le tagata i le lalolagi i le amataga o tainasoa. E le taliaina, e ui lava ua iloa o isi mamame na aliali mai i le taimi lava e tasi e pei o tainasoa, ma e ui lava o isi mea na maua e fautua mai ai e tatau ona oʻo mai tagata i luma o tainasoa (mea ma meaola o tagata i totonu o le koale ma isi).

    Ae ui i lea, o loʻo i ai ni faʻamaoniga manino na ola ai tainasoa ma tagata i le taimi e tasi. Eg fa'amatalaga tarako e fa'apea. I aso ua tuanaʻi, na talanoa tagata e uiga i tarako, ae le o tainasoa, o lona igoa na fatuina e Richard Owen na o le 19 seneturi.

 

Tala s. O se tasi o molimau na ola ai tainasoa i aso ua mavae, o le tele o tala ma faamatalaga o tarako tetele ma pili lele. O le matua o nei faʻamatalaga, o le sili atu ona moni. O nei faʻamatalaga, atonu e faʻavae i luga o faʻamatalaga manatua tuai, e mafai ona maua i le tele o tagata eseese, ina ia taʻua e pei o le Igilisi, Irish, Danish, Norwegian, Siamani, Eleni, Roma, Aikupito ma Papelonia tusitusiga. O upusii nei o loʻo taʻu mai ai le faʻateleina o ata o tarako.

 

O tarako i talatuu, e ese lava, e pei lava o manu moni na ola i aso ua mavae. E pei o manu fetolofi lapopoa (dinosaurs) na pulea le laueleele a o lei taitai ona aliali mai le tagata. Sa masani ona manatu tarako e leaga ma faataumaoi. Sa faasino atu atunuu taitasi ia i latou i a latou tala faasolopito. ( The World Book Encyclopedia, Vol. 5, 1973, s. 265)

 

Talu mai le amataga o talafaamaumau talafaasolopito, ua aliali mai tarako i soo se mea: i uluai tala a Asuria ma Papelonia o le atinaʻeina o malo, i le talafaasolopito o Iutaia o le Feagaiga Tuai, i tusitusiga tuai a Saina ma Iapani, i tala faasolopito o Eleni, Roma. ma uluaʻi Kerisiano, i tala faʻatusa a Amerika anamua, i tala faʻasolopito o Aferika ma Initia. E faigata ona maua se sosaiete e le o aofia ai tarako i lona tala faasolopito...Aristotle, Pliny ma isi tusitala o le vaitaimi masani na fai mai o tala tarako e faavae i mea moni ae le o mafaufauga. (15)

 

Ua uma ona taʻu atu e Pentti Eskola, le suʻesuʻega faʻafanua Finnish i le tele o tausaga talu ai i lana tusi Muuttuva maa pe faʻapefea ona foliga foliga o tarako i tainasoa:

 

O ituaiga eseese o manu e pei o le pili e foliga mai e malie tele ia i tatou ona o le tele o ia mea e foliga - i se auala mamao ma e masani ona pei o le caricature - o meaola faʻaonaponei o loʻo ola i lalo o tulaga tutusa. Ae ui i lea, o le tele o tainasoa e matua ese lava mai le olaga faʻaonaponei e mafai ona maua faʻatusa lata ane i ata o tarako i talatuu. O le mea e ofo ai, o tusitala o talatuu e masani lava ona leʻi suʻesuʻeina ni faʻalavelave pe iloa foi. (16)

 

O se fa'ata'ita'iga lelei o tainasoa atonu na avea moni lava ma tarako o le kalena fa'aSaina ma le horoscope, lea e iloa ua tele seneturi. O lea la, pe a faavae le zodiac Saina i faailoga manu e 12 e toe fai i taamilosaga e 12 tausaga, e 12 manu e aafia ai. 11 o i latou ua masani ai e oo lava i aso nei: iole, povi, taika, hare, gata, solofanua, mamoe, manuki, moa, taifau ma puaa.Nai lo o lea, o le manu lona 12 o se tarako, lea e le o iai i aso nei. O se fesili lelei e faapea afai o manu e 11 o ni manu moni, aisea la o le a avea ai le tarako ma se tuusaunoaga ma se meaola fagogo? Pe le sili atu ea ona talafeagai le manatu faapea sa ola muamua i le taimi e tasi ma tagata, ae ua mou atu e pei o le anoanoai o isi manu? E manaia le toe manatua o le upu dinosau na faatoa fatuina i le 19 seneturi e Richard Owen. Aʻo leʻi faia lena mea, sa faʻaaogaina le igoa tarako mo seneturi:

 

E le gata i lea, o faʻamatalaga nei e mafai ona taʻua:

 

• Na faamatala e Marco Polo le tele o manu na ia vaaia i Initia, lea sa ta'ua o ni atua. O a ia manu? Ana faapea o elefane i latou, e mautinoa na ia iloaina lena mea.

    O le mea e malie ai, i totonu o se malumalu ua 800 tausaga le matua i le vaomatua Cambodia, na maua ai se vaneina e foliga mai o se stegosaurus. O se ituaiga o tainasoa. (Mai le Malumalu o Ta Prohm. Maier, C., The Fantastic Creatures of Angkor, www.unexplainedearth.com/angkor.php, 9 Fepuari 2006.)

 

• I Saina, o faʻamatalaga ma tala e uiga i tarako e masani lava; e faitau afe i latou ua iloa. Latou te ta'u mai pe faapefea ona tuu fuamoa e tarako, pe faapefea ona fai apaau o nisi o latou ma pe faapefea ona ufitia e una. O se tala Saina o loʻo faʻamatalaina ai se tamaloa e igoa ia Yu na feiloaʻi ma tarako aʻo ia faʻafefeina se taufusi. Na tupu lenei mea ina ua mavae le lolo tele i le lalolagi atoa.

    I Saina, o ponaivi o le tainasoa ua tele seneturi na faʻaaogaina e fai ma vailaʻau masani ma poultices mo mu. O le igoa Saina mo tainasoa (kong long) o lona uiga o le "ivi tarako" (Don Lessem, Dinosaurs toe maua itulau 128-129. Touchstone 1992.). Ua faapea mai foʻi sa faaaogā e tagata Saina ia tarako e fai ma fagafao ma i solo a le malo (Molen G, Forntidens vidunder, Kenese 4, 1990, itulau 23-26.)

 

• Ua faaalia e tagata Aikupito le tarako Apofi o se fili o le Tupu o Re. I se tulaga talitutusa, o faamatalaga e uiga i tarako o loo faasalalauina i tusitusiga a Papelonia. Fai mai le tala na fasiotia e le tagata lauiloa o Gilgamesh se tarako, o se meaola e pei o se totolo tele, i totonu o se togavao arasi. ( Encyclopedia Britannica, 1962, Vol. 10, itulau 359)

 

• Fai mai le Eleni Apollo na ia fasiotia le tarako Python i le vaipuna o Delfin. O le tagata sili ona lauiloa o tagata Eleni anamua ma Roma na fasiotia tarako o se tagata e igoa ia Perseus.

 

• Fa'amaumauga na fa'amauina i faiga fa'asolo mai le 500-600 TA. o loo faamatalaina ai le tala i se alii toa e igoa ia Beowulf, o le na tofia e faamama le vanu o Tenimaka mai manu felelei ma vai. O lana gaioiga toa o le fasiotia lea o le sau'ai Grendel. O le manu lenei e faapea e lapopoa ona vae i tua ma vae laiti, e mafai ona tetee atu i sasa o le pelu, ma e fai si lapopoa nai lo le tagata. Sa vave lava ona gaoioi agai i luga.

 

• Na talanoa foi le tusitala Roma o Lucanus e uiga i tarako. Na ia faasino atu ana upu i se tarako Aitiope: “Le tarako pupula auro e, ua e faaoso maualuga le ea, ma ua e fasiotia povi poʻa tetele.

 

• O faamatalaga o gata lele i Arapi na saunia e Herodotos Eleni (pe. 484–425 TLM) sa faasaoina. Na ia faamatalaina lelei nisi pterosaurs. (Rein, E., The III-VI Book of Herodotos , itulau 58 ma le Tusi VII-IX , itulau 239, WSOY, 1910)

 

• Na taʻua e Pliny (Natural History) i le uluaʻi senituri TLM le auala o loo “tau ai pea le tarako ma le elefane, ma e matuā telē lava na te aui ai le elefane i ona gaugau ma afifi i totonu o lana popo”.

 

• O lo'o ta'ua e le encyclopedia tuai o History Animalium , o lo'o i ai pea "tarako" i le 1500s, peita'i ua fa'aitiitia tele ma e seasea.

 

• O se tala faa-Peretania mai le 1405 o loo faasino atu i se tarako: “E lata ane i le taulaga o Bures, e lata ane i Sudbury, na vaaia talu ai nei se tarako na matuā faaleagaina ai nuu i tua. o lona ulu, o ona nifo e pei o le ili, ma lona si'usi'u e matua uumi lava, ina ua uma ona fasia e ia le leoleo mamoe, ona ia ai lea o mamoe e tele i lona gutu. (Cooper, B., Ina ua mavae le Lolo—O le uluai talafaasolopito o Europa ina ua mavae le Lolo, na maua mai i tua ia Noa, New Wine Press, West Sussex, UK, itulau 130-161)

 

• I le senituri lona 16, na faamatala saʻo ai e le saienitisi Italia o Ulysses Aldrovanus se tamaʻi tarako i se tasi o ana lomiga. Na tusia e Edward Topsell i le leva o le 1608: “E tele ituaiga tarako. O ituaiga eseese o loʻo tuʻufaʻatasia e faʻavae i luga o lo latou atunuʻu, o se vaega e faʻatatau i lo latou tele, o se vaega i luga o le faʻavae o latou faʻailoga iloga."

 

• O faailo o tarako sa taatele i le tele o vaegaau. Na faʻaaogaina e eg Emeperoa Roma i Sasaʻe ma tupu Peretania (Uther Pendragon, le tama o le Tupu o Arthur, Richard I i le taimi o le taua 1191 ma Henry III i le taimi o lana taua faasaga i le Uelese i le 1245) faapea foi i Saina, o le tarako o se faailoga o le atunuu i. le ofutau o le aiga tautupu.

 

• Dinosaurs ma tarako o se vaega o talatuu a le tele o atunuu. E le gata i Saina, o lea ua taatele i atunuu o Amerika i Saute.

                                                            

• O Johannes Damascene, o le mulimuli o Tama o le Ekalesia Eleni, na soifua mai i le 676 TA, na faamatalaina tarako (The Works of St. John Damascene, Martis Publishing House, Moscow, 1997) i le auala lenei:

 

O Roma Dio Cassius (155–236 TA), o lē na tusia le talafaasolopito o le Malo o Roma ma le Malo, o loo faaalia ai taua a le konesula Roma o Regulus i Karefasi. Na fasia se tarako i le taua. Na pa'u ma lafo le pa'u i le Senate. I le poloaiga a le Senate, na fuaina ai le paʻu ma e 120 futu le umi (pe tusa ma le 37 mita). O le paʻu na teuina i totonu o se malumalu i luga o mauga o Roma e oo atu i le tausaga 133 TLM, ina ua mou atu a o nofoia e Celts Roma. ( Plinius, Natural History . Book 8, Chapter 14. O Plinius lava na fai mai na vaai i le ipu o loo fesiligia i Roma). (17)

 

• Ata. O ata, ata vali ma faʻatagata o tarako ua faʻasaoina foi, e toetoe lava a tutusa i auiliiliga faʻapitoa i le lalolagi atoa. E maua i latou i le toetoe lava o aganuu ma lotu uma, e pei lava o tala masani e uiga ia i latou. O ata o tarako na fa'amauina i fa'ata'ita'iga talita a le militeri (Sutton Hoo) ma mea teuteu puipui o le falesa (eg SS Mary ma Hardulph, Egelani). I le faaopoopo atu i povi poʻa ma leona, o loʻo faʻaalia tarako i le Faitotoa o Ishtar o le aai anamua o Papelonia. O ulua'i fa'amaufa'ailoga o le cylinder Mesopotamia e fa'aalia ai tarako o lo'o pipi'i le tasi i le isi ma si'usi'u e toetoe lava o le umi o latou ua (Moortgat, A., The art of ancient Mesopotamia, Phaidon Press, London 1969, pp. 1,9,10 and Plate A.) . E mafai ona va'aia nisi ata fa'atatau tarako-dinosaur, fa'ata'ita'iga ile www.helsinki.fi/~pjojala/Dinosauruslegendat.htm.

    O le mea e malie ai, o loʻo i ai ata o nei manu e oʻo lava i puipui o ana ma vanu. O nei suʻesuʻega na faia a itiiti mai i Arizona ma le eria o Rhodesia muamua (Wysong. RL, The Creation-evolution controversy, itulau 378,380). Mo se faʻataʻitaʻiga, i Arizona i le 1924, ina ua suʻesuʻeina se puipui maualuga o mauga, na iloa ai o ata o manu eseese na vaneina i totonu o le maa, faʻataʻitaʻiga o elefane ma aila mauga, ae o se ata manino foi o se tainasoa (Thoralf Gulbrandsen: Puuttuva rengas, 1957, itulau 91). Ua faasaoina foi e tagata Initia Mean se faatagata laveai ma se manulele e pei o le Archeopteryx, o lona uiga o se manulele pili (18) . E tusa ai ma le vaaiga a le evolusione, sa tatau ona ola i le taimi e tasi ma tainasoa.

    E iai fo'i ni fa'amaoniga o lo'o fa'asaoina e piliki lele, e mafai ona o'o i le luasefulu mita le lautele o ona apa'au, ma o lo'o iai le talitonuga e mamate i le fia sefulu miliona o tausaga talu ai. O le faʻamatalaga o loʻo i lalo e faʻatatau ia i latou ma pe faʻapefea ona faʻaalia se manu lele e pei o Pterosaur i luga o le ipu:

 

O le tele o pili lele o le pterosaur o lona apaau atonu e sili atu i le 17 mita. (…) I le BBC Wildlife Magazine (3/1995, Vol. 13), na taumatemate ai e Richard Greenwell le iai o le pterosaur i aso nei. Na ia taʻua le tagata suʻesuʻe o A. Hyatt Verrill, o lē na mauaina ni ipu omea Peruvian. O ipu omea o loʻo faʻaalia ai se pterosaur e pei o le pterodactyl.

   Ua taumatemate e Verrill e faapea na faaaoga e le au tusiata ia fossil e fai ma a latou faataitaiga ma tusia:

 

Mo le tele o seneturi, o faʻamatalaga saʻo ma e oʻo lava i ata o le pterodactyl fossil ua pasi mai le tasi augatupulaga i le isi, ona o tuaa o tagata Cocle sa nonofo i se atunuʻu o loʻo i ai toega lelei o pterosaurs.

 

E le gata i lea, sa masani tagata Initia Amerika i Matu i le faititili, o lona igoa na nono mo se taavale. (19)

 

I le Tusi Paia , o Pehemoths ma Leviatana o loo taʻua i le tusi a Iopu e foliga mai o loo faasino atu i tainasoa. O loo faapea mai e uiga i le pehemoth, o lona siʻusiʻu e pei o se laau arasi, o uaua o ona ogāvae ua mau ma mau ma ivi e pei o faalava uʻamea. O nei fa'amatalaga e fetaui lelei ma nisi o tainasoa, e pei o sauropods, lea e mafai ona tupu i luga atu i le 20 mita le umi. E faapena foi, le tulaga o Pehemoth i le lafitaga o le ofe, ma fens e fetaui ma tainasoa, aua o nisi oi latou sa nonofo latalata i matafaga.

    Ae o le siʻusiʻu pei o le arasi lea e gaoioi Pehemoth, e mataʻina le leai o se manu lapoʻa e iloa i aso nei e iai se siʻusiʻu faapena. O le siʻusiʻu o le dinosau herbivorous e mafai ona 10-15 mita le umi ma mamafa 1-2 tone, ma e le o iloa foʻi manu faapena i aso nei. O nisi faaliliuga o le Tusi Paia ua faaliliuina Pehemoth o se hippopotamus (ma le Leviatana o se tarako), ae o le faamatalaina o se siʻusiʻu pei o le arasi e le fetaui ma se hippopotamus i soo se auala.

    O se tasi o faamatalaga mataʻina e uiga i le mataupu e mafai ona maua mai i le saienitisi faʻaleaga tuai o Stephen Jay Gould, o ia o se Marxist le talitonu i le Atua. Na ia taʻua pe a tautala le tusi a Iopu e uiga ia Pehemoth, na o le pau le manu e fetaui ma lenei faʻamatalaga o le tainasoa (Pandans Tumme, p. 221, Ordfrontsförlag, 1987). Ona o ia o se tagata e talitonu i le evolusione, na ia talitonu e lē taumatea na maua e le tusitala o le tusi o Iopu lona poto mai i fossil na maua. Peitaʻi, o se tasi lenei o tusi sili ona leva i le Tusi Paia o loo faasino manino mai i se manu ola (Iopu 40:15: Faauta, o le pehemota, na ou faia faatasi ma outou…).  

 

- ( Iopu 40:15-23 ) Faauta, o le pehemota , na ou faia faatasi ma outou; ‘ua ‘ai e ia le mutia pei o se povi.

16 Fa‘auta fo‘i, o lo‘o i lona sulugātiti lona malosi, o lona malosi fo‘i o lo‘o i le pute o lona manava.

17 Na te gaioi lona si‘usi‘u e pei o le arasi ;

18 O ona ivi e pei o fasi apaapa malolosi ; o ona ivi e pei o fa‘amau u‘amea.

19 O ia o le matai sili o ala o le Atua;

20 E moni, o mauga e aumai ai meaʻai mo ia, e taaalo ai manu uma o le vao.

21 O loo taoto o ia i lalo o laau paolo, i le lafitaga o le ū, ma pa .

22 Ua ufitia o ia e laau paolo i lo latou paolo; ua siosiomia o ia e laau o le alia.

23 Fa‘auta, e inu e ia le vaitafe , ‘ae lē fa‘ata‘alise;

 

O le Leviatana o le isi meaola mataʻina o loo taʻua i le Tusi a Iopu. Fai mai o lenei meaola o le tupu o manu ma o loʻo faʻamatalaina le auala e alu atu ai le afi mai lona gutu. (O le mea e taʻua o le bomber beetle e mafai ona sasaa vevela - 100 degrees Celsius - kesi saʻo i luga o se tagata osofaʻi, e lauiloa foi i le malo o manu). Atonu o le tele o tala e uiga i tarako e mafai ona feula afi mai o latou gutu e mafua mai i lenei mea.

   Ua faaliliuina e nisi o faaliliuga o le Tusi Paia le Leviatana e pei o se tarako, ae o ai na vaai i le korokotaila e te paʻuʻu ai pe a e vaai atu i ai, ma o ai e mafai ona manatu i le uʻamea e pei o vaomago, ma le apamemea o se laau pala, ma o ai le tupu o manu tetele uma? E foliga mai, o se manu foʻi ua le toe iai, ae na iloa i le taimi o Iopu. Ua faapea mai le Tusi a Iopu:

 

- ( Iopu 41:1, 2, 9, 13-34 ) Pe e mafai ona e tosoina mai le leviatana i se mātau? po o lona laulaufaiva i le maea na e tuu i lalo?

2 E mafai ea ona e tuu se matau i lona isu? po o le saia lona auvae i se mea matuitui?

Faauta, e le aoga le faamoemoe ia te ia : e le paū ea se tasi i le vaai atu ia te ia ?

13 O ai na te mafaia ona fa‘aali mata o lona ‘ofu? po o ai ea se na te alu atu ia te ia ma lana faagutu e lua?

14 O ai na te tatalaina faitoto‘a o ona fofoga? e mata'utia ona nifo i itu uma .

15 O ona fua o lona faamaualuga lea, ua punitia e pei o se faamaufaailoga .

16 Ua latalata tele le tasi i le tasi, e lē mafai ona alu atu le ʻea i lo la va.

17 Ua pipii faatasi, ua pipii faatasi, e le mafai ona tuueseeseina.

18 E susulu atu le malamalama i ona tiga, ma o ona mata e pei o laumata o le taeao.

19 E alu atu mai i lona fofoga o lamepa mumū, ma aloiafi e oso mai ai .

20 E alu atu foʻi le asu mai i ona pogaiisu, e pei o se ulo aasa po o se ulo.

21 O lana mānava e mumū ai malala, ma e alu atu le afi mai i lona gutu .

22 O loo i lona ua le malosi, ma ua liua le faanoanoa i le olioli i ona luma.

23 O i‘ila o lona aano ‘ua pipi‘i fa‘atasi; e le mafai ona faagaeetia.

24 Ua mausali lona loto e pei o se maa; ioe, e malō e pei o se fasi maaolo i lalo.

25 Pe a tulaʻi o ia, ona fefefe ai lea o ē malolosi;

26 E lē mafai e le pelu a lē e fasi iā te ia;

27 E manatu o ia o le uʻamea e pei o vao mamago, ma le ʻapamemea e pei o laʻau pala.

28 E lē mafai e le aū ona sola o ia;

29 ‘Ua ta‘ua o ufanafana e pei o tagutugutu o saito;

30 O lo‘o i lalo o ia o ma‘a ma‘ai;

31 Na te faia le loloto e pei o se ulo;

32 Na te faamalamalamaina le ala i ona tua; e manatu se tasi e sinasina le loloto.

33 E leai se mea e tusa ma ia i le lalolagi, o lē na faia e aunoa ma le fefe.

34 Ua silasila mai o ia i mea maualuluga uma lava ;

 

Ae faapefea faamatalaga a le Tusi Paia i tarako? Ua tumu le Tusi Paia i tala faafaatusa o loo faaalia ai lupe, luko feʻai, gata taufaaʻoleʻole, mamoe, ma ʻoti, o manu uma ia o loo maua i le natura i aso nei. Aisea e avea ai se tarako, lea e ta'ua faafia i le Feagaiga Tuai ma le Feagaiga Fou, ma tusitusiga tuai, o se tuusaunoaga? Ina ua taʻu mai e le Kenese (1:21) le auala na faia ai e le Atua manu tetele o le sami, o manu feʻai (o le faaliliuga toe iloiloina) (Kenese 1:21 ) Na faia foʻi e le Atua o tafola tetele, ma mea ola uma e fetolofi, na tutupu tele i le vai, e tusa ma o latou tulaga. ituaiga, ma manu felelei uma e taitasi ma lona uiga: ma ua silafia e le Atua ua lelei.) , o le gagana muamua o loo faaaogaina ai le upu lava e tasi “tannin”, lea e tutusa ma le tarako i isi vaega o le Tusi Paia. O fuaiupu nei, mo se faataitaiga, e faasino i tarako:

 

- ( Iopu 30:29 ) O aʻu o se uso i tarako , ma o se uō i lulu.

 

- (Sl 44:19) E ui lava na e tuʻimomomoina i matou i le nofoaga o tarako , ma ufitia i matou i le ata o le oti.

 

- (Isa 35:7 ) E avea foʻi le eleele mātūtū ma vailepa, e avea foʻi le laueleele naumati ma puna o vai;

 

- ( Isa 43:20 ) E āva mai manu o le vao iā te aʻu, o tarako ma lulu, auā ou te avatu vai i le toafa, ma vaitafe i le toafa, e inu ai loʻu nuu, o loʻu filifilia.

 

- (Ier 14:6) Ua tutu foi asini vao i mea maualuluga, ua latou sna le matagi e pei o tarako ; ua leaga o latou mata, ona ua leai se mutia.

 

- (Iere 49:33) E avea foi Hasora ma mea e nonofo ai tarako , ma faatafunaga e faavavau;

 

- (Mika 1:8) O le mea lea ou te tagiauē ai ma uiō, ou te alu ma le ofu ma le lē lavalavā;

 

- (Mal 1:3) Na ou ʻinoʻino foʻi iā Esau, + ma ou faia foʻi ona mauga ma faatafunaina lona tofi mo tarako o le toafa.

 

- ( Sl 104:26 ) O i inā e ō ai vaa: o i ai le leviatana, na e faia e taʻalo ai.

 

- ( Iopu 7:12 ) Po o aʻu ea o se sami, po o se tafola , ua e tofia ai se leoleo iā te aʻu? (le lomiga toe teuteu: sea monster, i le gagana Eperu tannin, o lona uiga tarako)

 

- ( Iopu 26:12, 13 ) Na te vaeluaina le sami i lona malosi, ma i lona atamai na te taia ai ē faamaualuluga.

13 Ua ia teuteuina le lagi i lona agaga; o lona aao na faia ai le gata pi‘opi‘o.

 

- ( Sl 74:13, 14 ) Na e vaeluaina le sami i lou malosi: na e gauia ulu o tarako i le vai.

14 ‘Ua e tu‘imomomoina ulu o leviatana , ‘ua e avatu fo‘i o ia e fai ma mea e ‘ai i le nu‘u o ē nonofo i le vao.

 

- (Sl 91:13) E te solia i luga o le leona ma le asu: o le tamaʻi leona ma le tarako e te solia i lalo o vae.

 

- (Isa 30:6) O le avega a manu o le itu i toga: i le laueleele o le puapuaga ma le mafatia, e sau ai le leona taanoa ma le matua, le gata feai ma le gata lele afi, latou te amoina a latou oloa i luga o tauau o tama iti . asini, ma a latou oloa i luga o fusi kamela, i le nuu e le aoga ia i latou.

 

- (Te 32:32, 33) Auā o lo latou vine e mai i le vine o Sotoma, ma le fanua o Komoro;

33 O la latou uaina o le mea oona lea a tarako , ma le oona leaga o asipi.

 

- (Nee 2:13) Na ou alu atu foi i le po i le faitotoa o le vanu, i luma o le vaieli o tarako , ma le faitotoa o otaota, ma ou matamata i pa o Ierusalema ua soloia, ma ona faitotoa ua faaumatia. ma le afi.

 

- (Isaia 51:9) Ala mai ia, ala mai ia, ia ofu i le malosi, le aao e o Ieova; ala mai, pei o aso anamua, i tupulaga anamua. E lē o oe ‘ea o lē na tu‘ia Raava, ma fa‘amanu‘aina le tarako?

 

- ( Isaia 27:1 ) O lea aso e faasalaina ai e Ieova i lana pelu malosi ma le tele ma le malosi o leviatana le gata tu‘ia, o leviatana le gata pi‘opi‘o; na te fasia foi le tarako o i le sami.

 

- (Iere 51:34) Ua ʻaina aʻu e Nepukanesa le tupu o Papelonia, ua ia tuʻimomomoina aʻu, ua ia faia aʻu ma ipu gaogao, ua ia foloina aʻu e pei o se tarako , ua ia faatumuina lona manava i aʻu meaʻai, ua ia lafo. a'u i fafo.

 

O le Apokalifa o le Feagaiga Tuai ma tarako . Ae faapefea le Apokalifa o le Feagaiga Tuai? O i latou foʻi, o loʻo i ai le tele o taʻua o le tarako, lea na vaʻaia o ni manu moni, nai lo mea faʻapitoa. Ua tusia e le tusitala o le Tusi a Sirach le auala e sili ai ona ia nofo faatasi ma se leona ma se tarako, nai lo lana ava leaga. O faaopoopoga i le Tusi a Eseta o loo faamatala ai le miti a Moretekai (Moretekai o le Tusi Paia), ina ua ia vaaia ni tarako tetele se lua. Sa fesagaʻi foʻi Tanielu ma se tarako telē, lea sa tapuaʻia e Papelonia. O lo'o fa'aalia ai pe fa'apefea ona tutupu a'e nei manu i ni vaega tetele.

 

- ( Sira 25:16 )  E sili iā te aʻu ona ou nofo faatasi ma le leona ma le tarako, nai lo o le nofo faatasi ma se fafine leaga .

 

 - (Poto a Solomona 16:10) Ae e leʻi manumālō ou atalii i nifo o  tarako feʻai;

 

- (Sira 43:25) Auā o i inā o loo iai galuega uigaese ma ofoofogia, o ituaiga eseese o manu feʻai ma tafola.

 

- ( Faaopoopo i le Eseta 1:1,4,5,6 ) O Moretekai, o se Iutaia mai le ituaiga o Peniamina, na ave faapagota faatasi ma Ioakina le tupu o Iuta, ina ua faatoʻilaloina Ierusalema e Nepukanesa le tupu o Papelonia. O Moretekai o le atalii o Iairo, o se tasi na tupuga mai ia Kiso ma Semi.

4 ‘Ua fai lana miti ‘ua tele le pisapisao ma le fememea‘i, o faititili tetele, ma le mafui‘e, ma le vāvāō mata‘utia i le lalolagi.

5  Ona aliali mai lea o tarako tetele e lua, ua sauni e tau le tasi i le isi .

6  Ua latou faia le taalili mataʻutia , ma ua sauni atu nuu uma e tau faasaga i le nuu amiotonu o le Atua.

 

- (Faaopoopo ia Tanielu, Pele ma le tarako 1:23-30)  Ma i lena lava mea sa i ai le tarako tele , na tapuai i ai tagata Papelonia.

24  Ona fai atu lea o le tupu iā Tanielu: “E te faapea mai ea o le ʻapamemea lenei? fa'auta, o lo'o ola ia, e 'ai ma inu ; e lē mafai ona e fai mai e lē o se atua ola o ia;

25  Ona fai atu lea o Tanielu i le tupu: “Ou te tapuaʻi iā Ieova loʻu Atua, + auā o ia o le Atua soifua.

26  Ae tuu mai ia ia te au, le tupu e, ou te fasiotia lenei tarako e aunoa ma se pelu po o se tootoo. Ua fai atu le tupu, Ou te tuu atu ia te oe.

27  Ona ave lea e Tanielu o le pulu, ma le gaʻo, ma le lauulu, ma ua luluina faatasi, ma fai ai paluga; ua ia tuu lenei mea i le gutu o le tarako, ona malepe ai lea o le tarako; ona fai atu lea o Tanielu, Faauta, o atua ia o outou. tapuai.

28  Ina ua faalogo i ai tagata Papelonia, ona matuā feita ai lea o i latou ma fouvale i le tupu, ua faapea atu, Ua avea le tupu ma Iutaia, + ma ua ia faaumatia Pele, + ua ia fasiotia le tarako + ma fasiotia ositaulaga.

29  Ona latou o atu ai lea i le tupu, ua faapea atu, Ia e laveai mai ia te i matou Tanielu, a leai, matou te faaumatia oe ma lou aiga.

30  Ina ua iloa e le tupu ua latou matuā uunaʻia o ia, ona ua faamalosia, ona ia tuuina atu lea o Tanielu iā i latou.


 

 REFERENCES:

 

1. J. Morgan: The End of Science: Facing the Limits of Knowledge in the Twilight of Scientific Age (1996). Reading: Addison-Wesley

2. Thoralf Gulbrandsen: Puuttuva rengas, p. 100,101

3. Stephen Jay Gould: The Panda’s Thumb, (1988), p. 182,183. New York: W.W. Norton & Co.

4. Niles Eldredge (1985): “Evolutionary Tempos and Modes: A Paleontological Perspective” teoksessa Godrey (toim.) What Darwin Began: Modern Darwinian and non-Darwinian Perspectives on Evolution

5. George Mc Cready Price: New Geology, lainaus A.M Rehnwinkelin kirjasta Flood, p. 267, 278

6. Kimmo Pälikkö: Taustaa 2, Kehitysopin kulisseista, p. 927.

7. Kimmo Pälikkö: Taustaa 2, Kehitysopin kulisseista, p. 194

8. Pekka Reinikainen: Unohdettu Genesis, p. 173, 184

9. Stephen Jay Gould: Catastrophes and steady state earth, Natural History, 84(2):15-16 / Ref. 6, p. 115.

10. Thoralf Gulbrandsen: Puuttuva rengas, p. 81

11. Toivo Seljavaara: Oliko vedenpaisumus ja Nooan arkki mahdollinen, p. 28

12. Uuras Saarnivaara: Voiko Raamattuun luottaa, p. 175-177

13. Scott M. Huse: Evoluution romahdus, p. 24

14. Many dino fossils could have soft tissue inside, Oct 28 2010,

news.nationalgeographic.com/news_/2006/02/0221_060221_dino_tissue_2.html

15. Nielsen-March, C., Biomolecules in fossil remains:

Multidisciplinary approach to endurance, The Biochemist 24(3):12-14, June 2002

; www.biochemist.org/bio/_02403/0012/024030012.pdf

16. Pekka Reinikainen: Darwin vai älykäs suunnitelma?, p. 88

17. Pekka Reinikainen: Dinosaurusten arvoitus ja Raamattu, p. 111

18. Pekka Reinikainen: Dinosaurusten arvoitus ja Raamattu, p. 114,115

19. http://creation.com/redirect.php?http://www. youtube.com/watch?v=QbdH3l1UjPQ

20. Matti Leisola: Evoluutiouskon ihmemaassa, p.146

21. J.S. Shelton: Geology illustrated

22. Pentti Eskola: Muuttuva maa, p. 114

23. Carl Wieland: Kiviä ja luita (Stones and Bones), p. 11

24. Pekka Reinikainen: Unohdettu Genesis, p. 179, 224

25. Wiljam Aittala: Kaikkeuden sanoma, p. 198

26. Kalle Taipale: Levoton maapallo, p. 78

27. Mikko Tuuliranta: Koulubiologia jakaa disinformaatiota, in book Usko ja tiede, p. 131,132

28. Francis Hitching: Arvoitukselliset tapahtumat (The World Atlas of Mysteries), p. 159

29. Pentti Eskola: Muuttuva maa, p. 366

30. Siteeraus kirjasta: Pekka Reinikainen: Dinosaurusten arvoitus ja Raamattu, p. 47

31. Scott M. Huse: Evoluution romahdus, p. 25

32. Pekka Reinikainen: Dinosaurusten arvoitus ja Raamattu, p. 90

 

 


 

 


 


 

 

 

 

 


 

 

 

 

 

 

 

 

Jesus is the way, the truth and the life

 

 

  

 

Grap to eternal life!

 

Other Google Translate machine translations:

 

Miliona tausaga / tainasoa / evolusione tagata?
Fa'aleagaina o tainasoa
Saienisi i le faaseseina: talitonuga le talitonu i le Atua o le amataga ma le faitau miliona o tausaga
O anafea na ola ai tainasoa?

Talafaasolopito o le Tusi Paia
Le Lolo

Fa'atuatuaga Kerisiano: faasaienisi, aia tatau a tagata
FaaKerisiano ma le faasaienisi
Fa'atuatuaga Kerisiano ma aia tatau a tagata

Lotu i Sasae / New Age
Puta, Puta po o Iesu?
Pe moni le toe fa'afouina?

isalama
O faaaliga ma le olaga a Muhammad
ifo i tupua i Islama ma Makka
E faatuatuaina le Koran?

Fesili tau amio
Ia sa'oloto mai le fa'afeusuaiga
Faaipoipoga le faaituau
O le faapau pepe o se solitulafono
Euthanasia ma faailoga o taimi

Fa'aolataga
E mafai ona faaolaina oe