Nature


Main page | Jari's writings | Other languages

This is a machine translation made by Google Translate and has not been checked. There may be errors in the text.

   On the right, there are more links to translations made by Google Translate.

   In addition, you can read other articles in your own language when you go to my English website (Jari's writings), select an article there and transfer its web address to Google Translate (https://translate.google.com/?sl=en&tl=fi&op=websites).

                                                            

 

 

Saienisi i le faaseseina: O talitonuga e le talitonu i le Atua o le amataga ma le faitau miliona o tausaga

 

 

Faitau pe na faapefea ona faaseseina le faasaienisi e uiga i aʻoaʻoga mai le amataga o le atulaulau ma le olaga

 

 

 

Upu Tomua
E fa'apefea ona e ta'uamiotonuina Big Bang ma le fanau mai o tino fa'alelesitila na'o latou lava?

O le mea e le o iai e le mafai ona i ai ni meatotino ma e leai se mea e mafai ona tupu mai ai

Afai e leai se malosi, e leai se mea e mafai ona pa

Afai o le tulaga muamua e matua mafiafia, e le mafai ona pa

O se pa e le maua ai se fa'atonuga

O mea uma mai se avanoa itiiti?

E le fa'afefete le kesi i ni tino selesitila

E fa'apefea ona e ta'uamiotonuina le fanau mai o le ola na'o oe?
E fa'apefea ona e fa'amatalaina le pa a Cambrian?
E faapefea ona e faamaonia le moni o le faitau miliona o tausaga?

1. Fua e faia i maa

2. Fuafuaga fa'asa'o - fa'agesegese pe vave?

E fa'apefea ona e fa'amaonia le i ai o le ola i le lalolagi mo le faitau miliona o tausaga?

E leai se tasi e mafai ona iloa le matua o fossil

Aisea na le ola ai tainasoa i le faitau miliona o tausaga ua mavae?

E faapefea ona e faamaonia le talitonuga o le evolusione?

1. O le fanau mai o le ola na o ia lava e leʻi faʻamaonia.

2. Radiocarbon e fa'amaonia ai mafaufauga mo ni vaitaimi uumi.

3. O le pa a Cambrian e faʻamaonia ai le evolusione.

4. E leai ni lagona ma ni totoga ua tupu a'e.

5. E fa'amaonia e fossil le evolusione.

6. Filifiliga faanatura ma fa'atupuina e le faia ai se mea fou.

7. O suiga e le maua ai ni faamatalaga fou ma ituaiga fou o totoga.

E fa'afefea ona e ta'uamiotonuina le alu ifo o le tagata mai manu pei o manuki?

O toega o le tagata faʻaonaponei i faʻasologa tuai e faʻamaonia ai le evolusione

I fossil, na o le lua vaega: apes masani ma tagata i aso nei

Aua le nofo i fafo o le malo o le Atua!
Fa'asinomaga

 

 

Upu Tomua

E tusa ai ma le talitonuga e le talitonu i le Atua ma le natura, na amata le atulaulau i le Big Bang, lea na sosoo ai ma le foafoaina faafuaseʻi o aniva, fetu, le solar system, le lalolagi, ma le ola, ma le atinaʻeina o ituaiga ola eseese mai se sela faigofie. , e aunoa ma le auai o le Atua i le mataupu. O tagata le talitonu i le Atua ma tagata natura e masani ona iloga i le mea moni latou te manatu o latou lava manatu e le faʻaituau, le faʻaituau ma le faasaienisi. E tusa ai ma lea, latou te faʻateʻaina manatu faʻafeagai o ni mea faʻalelotu, faʻavalevalea ma le faʻasaienisi. O aʻu lava sa masani ona avea ma se tagata le talitonu i le Atua na manatu muamua i manatu masani e uiga i le amataga o le atulaulau o se mea moni.

    O le fa'aituau fa'ale-natura ma le le talitonu i le Atua e a'afia ai mea uma e faia i le saienisi. O lea la, o loʻo suʻe e le saienitisi e le talitonu i le Atua se faʻamatalaga sili ona lelei mo le auala na tupu ai mea uma. O loo ia sailia se faamalamalamaga i le auala na fanau mai ai le atulaulau e aunoa ma le Atua, pe na faapefea ona fanau mai le ola e aunoa ma le Atua, pe o loo ia sailia foi le manatu o tuaa anamua o le tagata, aua e talitonu o ia na tupu aʻe le tagata mai manu sili ona anamua. Na ia faaiʻuina talu ai o loʻo i ai le atulaulau ma le ola, e tatau ona i ai ni faʻamatalaga faʻalenatura mo ia. Ona o lana va'aiga i le lalolagi, na te le su'eina lava se fa'amatalaga fa'alelotu ona e fa'afeagai ma lana va'aiga i le lalolagi. Na te teena le talitonuga faalotu, o lona uiga o le foafoaga a le Atua, e tusa lava pe na o le pau lea o le faamatalaga saʻo mo le iai o le atulaulau ma le ola.

    Ae peitai. Pe sa'o le fa'amatalaga a le Atua po'o le natura mo le amataga o le atulaulau ma le ola? Pe na tulaʻi mai ea le atulaulau ma le ola? Ou te malamalama patino ua alu ese le faasaienisi i lenei vaega ma e i ai foi se aafiaga i sosaiete ma ana amioga. Mo le faʻafitauli i faʻamatalaga faʻalenatura mo le amataga o le atulaulau ma le ola e le mafai ona faʻamaonia. E leai se tasi na matauina le Big Bang, le fanau mai o tino faaselesitila o loo i ai nei, po o le fanau mai o le ola. Ua na o se mataupu o le talitonuga faalenaturae faapea ua tupu, ae o le faasaienisi e le mafai ona faamaonia ia mea. O le mea moni, e moni o le foafoaga faapitoa e le mafai ona faamaonia pe a uma le mea moni, ae o laʻu finauga e sili atu ona talafeagai le talitonu i ai nai lo le fanau mai o mea uma lava na o ia.

     O le isi, o le a tatou faʻamamafaina nisi o vaega ou te vaʻai i le faasaienisi ua matua sese ona o saienitisi e le talitonu i le Atua o loʻo sailia naʻo se faʻamatalaga faʻalenatura, e tusa lava pe faʻasaga mea moni i le itu faʻafeagai.

    O le fa'amoemoega o le fa'atupuina lea o fesili e tatau ona tu'uina atu i ai e saienitisi e le talitonu i le Atua se tali fa'asaienisi ae le na'o se tali e fa'atatau i o latou lava mafaufauga. Latou te fai mai o ni saienitisi, ae a?

 

 

E fa'afefea ona e ta'uamiotonuina Big Bang ma le fanau mai o tino fa'alelesitila na'o latou lava?

 

 

O le faʻamatalaga masani masani mo le amataga o le atulaulau o le na fanau mai e ala i le Big Bang mai le avanoa, e pei o se avanoa e leai se mea. I luma o lena sa leai se taimi, avanoa ma le malosi. O lenei lomiga o loʻo faʻamatalaina lelei i igoa o tusi e pei o Tyhjästä syntynyt (Fanau i le Empty) (Kari Enqvist, Jukka Maalampi) poʻo A Universe from Nothing (Lawrence M. Krauss). O le upusii lenei e faasino foi i le mea lava e tasi:

 

I le amataga sa leai lava se mea. E faigata tele ona malamalama i lenei mea... A o lei oo i le Big Bang, e leai se avanoa avanoa. O avanoa ma le taimi ma le malosi ma mea na faia i lenei pa. E leai se mea "i fafo" o le atulaulau e pa. Ina ua fanau mai ma amata lona faalauteleina tele, sa i ai i le atulaulau mea uma, e aofia ai avanoa avanoa uma. (Jim Brooks: Näin elämä alkoi / Origin of life, itulau 9-11)

 

E faapena foi, Wikipedia o loo faamatalaina le Big Bang. E tusa ai ma lea mea, i le amataga sa i ai se avanoa vevela ma mafiafia seia oʻo ina tupu le Big Bang ma amata ona faʻalauteleina le atulaulau:

                                                           

E tusa ai ma le talitonuga, o le atulaulau na tulaʻi mai i se tulaga sili ona mafiafia ma vevela e tusa ma le 13.8 piliona tausaga talu ai i le Big Bang ma o loʻo faʻalauteleina pea talu mai lena taimi.

 

Ae pe moni ea le Big Bang ma le fanau mai o tino faaselesitila? I lenei tulaga, e taua le gauai atu i vaega nei:

 

O le mea e le o iai e le mafai ona i ai ni meatotino ma e leai se mea e mafai ona tupu mai ai . O le feteenaiga muamua e mafai ona maua i upusii muamua. I le tasi itu, ua fai mai o mea uma na amata mai le leai, ma i le isi itu, ua fai mai o le tulaga muamua sa matua vevela ma mafiafia.

    Ae peitai, afai e leai se mea i le amataga, o sea setete e le mafai ona i ai ni meatotino. O le mea sili e le mafai ona vevela ma mafiafia ona e le o iai. O le mea e le o iai e le mafai ona i ai isi meatotino ona e le o iai.

    I le isi itu, afai tatou te manatu o le mea e le o iai na suia o ia lava i se tulaga mafiafia ma vevela, pe na fanau mai ai le atulaulau i le taimi nei, o se mea e le mafai foi. E le mafai i le matematika ona e le mafai ona ave se mea mai le leai. Afai e vaevaeina le zero i so'o se numera, o le i'uga e leai lava. David Berlinski, ua faia se tulaga i le mataupu: 

 

"E leai se aoga o le finau e faapea o se mea e tupu mai i le leai o se mea, pe a malamalama soo se tagata mathematician lenei mea o se mea valea atoatoa" (Ron Rosenbaum: "O le Big Bang Na o se Big Hoax? David Berlinski Challenges Everyone." New York Observer 7.7 .1998)

 

Afai e leai se malosi, e leai se mea e mafai ona pa . O se upusii muamua na taʻua ai e leai se malosi i le amataga, faʻapea foi ma se mea.

    E i ai se isi feteenaiga iinei, aua o le tulafono aoao muamua o le thermodynamics fai mai, "E le mafai ona fatuina pe faʻaumatia le malosi, naʻo le suia mai le tasi foliga i le isi."

     I se isi faaupuga, afai e leai se malosi i le amataga, o fea na sau ai le malosi aua e le mafai ona tulaʻi mai? I le isi itu, o le leai o se malosi e taofia ai soʻo se pa. E le mafai lava ona tupu le pa.

 

Afai o le tulaga muamua e matua mafiafia, e le mafai ona pa . O le upusii muamua na faasino i le manatu e faapea o mea uma na tupu mai i se tulaga matua mafiafia ma vevela, o se tulaga lea na tumu ai mea uma o le atulaulau i totonu o se vateatea sili ona laitiiti. Ua faatusaina i se tulaga e tasi, e pei lava o pu uliuli.

    O iinei foi, o loo i ai se feteenaiga. Auā pe a fa'amatalaina pu uliuli, e fai mai e matua mafiafia e leai se mea e mafai ona sao mai ai, leai se malamalama, fa'avevela eletise, po'o se mea. O lona uiga, o le natura e fa'atatau i malosiaga fa'avae: kalave, malosi eletise, ma le malosi ma le vaivai faaniukilia. O le kalave e manatu e sili ona vaivai i latou, ae afai e lava le mamafa, e le mafai e isi malosiaga ona faia se mea e uiga i ai. E talitonuina o le tulaga lea i pu uliuli.

     O le ā e mafai ona iʻu i ai? Afai e manatu pu uliuli e moni, ma e leai se mea e mafai ona sola ese ona o le tele o le tele, e mafai faapefea e se tasi ona taʻuamiotonuina i le taimi lava e tasi se pa mai se tulaga muamua, lea e tatau ona sili atu le mafiafia nai lo pu uliuli? Ua feteenai tagata e le talitonu i le Atua.                                                         

 

O se pa e le maua ai se fa'atonuga . Ae faapefea le pa lava ia, pe ana mafai ona tupu e ui lava i mea uma? Pe o le pa ea e mafua ai se isi mea e ese mai i le faatafunaga? O se mea lea e mafai ona e taumafai. Afai e tu'u se mea pāpā eg. i totonu o se lalolagi malo, e leai se mea e faia mai ai. E na'o fasi polo e sosolo i totonu o le radius o ni mita, ae leai se isi mea e tupu. Peitaʻi, o loo iai le vateatea atoa i se tulaga maopoopo ma matagofie aniva, fetu, paneta, masina, faapea foʻi ma le ola. O se faiga faʻalavelave ma faʻaogaina e leʻo faia e soʻo se pa, ae na o le faʻaleagaina ma le faʻaleagaina.

           

O mea uma mai se avanoa itiiti ? E pei ona taʻua, o loʻo faʻapea i le Big Bang theory o mea uma na fananau mai i se avanoa itiiti lava. Sa tatau ona avea ma miliona o aniva, piliona o fetu, ae faapena foi le la, paneta, papa ma mea ola e pei o elefane, tagata mafaufau, manu felelei, fugalaau matagofie, laau tetele, butterfly, iʻa ma le sami o loo siomia ai i latou, tofo lelei. fa'i ma strawberries, ma isi. O nei mea uma sa tatau ona alia'e mai se avanoa la'ititi nai lo le ulu o le pine. O le mea lea o loʻo faʻamoemoeina i lenei aʻoaʻoga masani.

     E mafai ona faatusaina lenei mataupu i se tasi o loo uuina se pusa afitusi i lona lima ona faapea mai lea, “A e vaai mai i lenei pusa afitusi i loʻu lima, pe e te talitonu ea mai totonu o le a oo mai ai le faitau selau miliona o fetu, o se la vevela, o mea ola faapena. pei o taifau, manulele, elefane, laau, iʻa ma le sami o loʻo siomia ai i latou, strawberries lelei ma fugalaau matagofie? Ioe, e tatau ona e talitonu o loʻo ou taʻu atu le mea moni, ma o nei mea tetele uma e mafai ona maua mai i lenei pusa afitusi!”

     O le a sou lagona pe a fai e se tasi le finauga muamua ia te oe? E te manatu o ia o se mea uiga ese? Ae ui i lea, o le Big Bang theory e faapena foi ona uiga ese. E fa'apea na amata uma i se avanoa e la'ititi nai lo se pusa afitusi. Ou te manatu tatou te gaoioi ma le poto pe afai tatou te le talitonu i nei aʻoaʻoga uma o loʻo tuʻuina mai e saienitisi e le talitonu i le Atua, ae tumau i le galuega a le Atua o le foafoaga, lea e manino lava o le faʻamalamalamaga sili mo le i ai o tino selesitila ma le ola.

    Ua faitioina foi e le toatele o tagata su'esu'e i fetu le a'oa'oga o le big bang. Latou te vaai i ai e feteenai ma le faasaienisi moni:

 

O faʻamatalaga fou e ese lava mai le taumatematega a le talitonuga e faʻaumatia le Big Bang-cosmology (Fred Hoyle, The Big Bang in Astronomy, 92 New Scientist 521, 522-23 / 1981)

 

I le avea ai ma se tagata suʻesuʻe o le vanimonimo tuai, ou te vaʻai i faʻamatalaga mataʻituina o loʻo i ai nei e soloia ai manatu e uiga i le amataga o le atulaulau, ma le tele o aʻoaʻoga e uiga i le amataga o le Solar System. (H. Bondi, Tusi, 87 Saienitisi Fou 611 / 1980)

 

E matua iloga lava le itiiti o le talanoaga pe sa'o pe leai foi le manatu o le big bang... o le tele o matauga o feteenaiga o loo faamatalaina e ala i le tele o manatu le faavaea pe ua na ona le amanaiaina. (Nobelist H. Alfven, Cosmic Plasma 125 / 1981)

 

Physicist Eric Lerner: "Big Bang ua na o se tala manaia, lea e faatumauina mo se mafuaaga patino " (Eric Lerner: A Startling Refutation of the Dominant Theory of the Origin of the Universe, The Big Bang Never Happened, NY: Times Books, 1991).

 

"Big Bang theory e faʻalagolago i le faʻatupulaia o numera o manatu e leʻi faʻamaonia - mea tatou te leʻi matauina lava. O le tau o tupe, mea pogisa ma le malosi pogisa e sili ona lauiloa i nei mea. A aunoa ma ia mea, semanū e iai ni feteenaʻiga mataʻutia i le va o mea na faia e tagata suʻesuʻe i fetu ma valoaga o le uluaʻi manatu o le pa.” (Eric Lerner ma isi saienitisi e 33 mai atunuu eseese e 10, Bucking the Big Bang, New Scientist 182(2448):20, 2004; www.cosmologystatement.org , mauaina 1 Aperila 2014.)

 

E le fa'afefete le kesi i ni tino selesitila . O le manatu e faapea, i se taimi ina ua uma le Big Bang, na fausia ai le hydrogen ma le helium, lea na faamaopoopo ai aniva ma fetu.

     Ae ui i lea, o lea ua toe solia ai tulafono o le fisiki. I le avanoa avanoa, e le mafai ona faʻafefe le kesi, ae naʻo le sosolo loloto i le vateatea, faʻasoa tutusa. O le a'oa'oga faavae lea i tusi a'oga. Pe afai foi e te taumafai e oomi le kesi, e si'itia lona vevela, ma o le si'itia o le vevela e toe faalautele ai le kesi. E taofia ai le fanau mai o tino faalelagi.

    Na taʻua foʻi e Fred Hoyle, o lē na faitioina le aʻoaʻoga o le big bang ma e leʻi talitonu i ai: "O le faalauteleina o mea e le mafai ona fetaui ma soʻo se mea ma a maeʻa le faʻalauteleina o mea uma lava" ( The Intelligent Universe: A New View of Creation and Evolution - 1983) .

     O faamatalaga o loo mulimuli mai ua faaalia atili ai e leai ni tali a saienitisi i le amataga mai o aniva ma fetu. E ui lava o nisi tusi taʻutaʻua po o ata TV e faamatala soo mai e faapea o nei tino faalelagi na fananau mai na o i latou lava, e leai se faamaoniga o lenei mea. O ia faafitauli e oo i ai pe a sailia e se tasi na o se faamalamalamaga faalenatura mo le i ai o tino selesitila, ae teena le galuega a le Atua o le foafoaga, lea o loo faasino manino i ai le faamaoniga: 

 

Ou te le manaʻo e fai atu tatou te malamalama lelei i le faagasologa na fausia ai aniva. O le aʻoaʻoga i le fanau mai o galaxies o se tasi lea o faʻafitauli tele e leʻi foia i le astrophysics ma e foliga mai o loʻo tatou mamao ese mai le fofo moni e oʻo lava i aso nei. (Steven Weinberg, Kolme ensimmäistä minuuttia / The First Three Minutes, itulau 88)

  

O tusi e tumu i tala e lagona le saʻo, ae o le mea moni le manuia e tatou te le iloa, pe na faapefea ona fananau mai aniva. (L. John, Cosmology Now 85, 92 / 1976)

 

O se fa'afitauli tele, peita'i, na fa'apefea ona tupu mea uma? Na fa'apefea ona fa'aputuina muamua le kesi lea na fananau mai ai aniva e amata ai le fa'aosoina o fetu ma le taamilosaga tele o le lagi? (…) O le mea lea, e tatau ona tatou sailia ni masini faaletino e aumaia ai condensations i totonu o mea tutusa o le atulaulau. E foliga mai e faigofie tele ae o le mea moni e oʻo atu ai i faʻafitauli o se natura loloto. (Malcolm S. Longair, Räjähtävä maailmankaikkeus / The Origins of Our Universe, itulau 93)

 

E sili atu le maasiasi ona e leai se tasi na faʻamatalaina pe na faapefea ona latou (aniva) ... O le tele o tagata suʻesuʻe fetu ma le cosmologists latou te faʻaalia manino e leai se talitonuga faʻamalieina pe faʻafefea ona fausia aniva. I se isi faaupuga, o se vaega tutotonu o le atulaulau e le o faamatalaina. (WR Corliss: A Catalog of Astronomical Anomalies, Fetu, Aniva, Cosmos, itulau 184, Sourcebook Project, 1987)

 

O le mea mataʻutia iinei, afai e leai se tasi oi tatou na muaʻi iloa o loʻo iai fetu, o le suʻesuʻega pito i luma o le a maua ai le tele o mafuaaga mautinoa pe aisea e le mafai ai ona fananau mai fetu. (Neil deGrasse Tyson, Oti e le Black Hole: And Other Cosmic Quandaries, itulau 187, WW Norton & Company, 2007)

 

Abraham Loeb: "O le mea moni tatou te le malamalama i le fausiaina o fetu i se tulaga faavae." (Sii mai le tusiga a Marcus Chown Let there be light , New Scientist 157(2120):26-30, 7 Fepuari 1998)

 

Ae faapefea le fanau mai o le la, o le la, paneta ma masina? E iai le manatu na fananau mai i se ao kesi e tasi, ae o se mea e taumatemate. Ua ta’utino e saienitisi e iai le amataga o le la, paneta ma masina-a le o lea semanu ua vaivai o latou malosi i totonu i le aluga o taimi-ae e tatau ona latou faia mafaufauga pe a saili mo se mafuaaga o lo latou fanau mai. Pe a latou faafitia le galuega a le Atua o le foafoaga, ua faamalosia i latou e vaavaai mo ni faamatalaga faalenatura mo le fanau mai o nei tino faalelagi.

    Ae ui i lea, latou te feiloai i se mea e gata ai, aua o le tuufaatasiga o paneta, masina ma le la e matua ese lava mai le tasi ma le isi. Na fa'apefea ona afua mai i le ao kesi lava e tasi, pe afai e matua'i 'ese'ese i le tuufaatasiga? Mo se faʻataʻitaʻiga, o nisi paneta e iai elemene mama, aʻo isi e mamafa elemene.

    O le tele o saienitisi ua lava le faamaoni e taʻutino mai o talitonuga faʻalenatura o loʻo i ai nei o le amataga o le la o loʻo faʻafitauli. Lalo o nisi o latou manatu. Ua faaalia i nei faamatalaga le fesiligia o le amataga o le lalolagi e leai ni ola na o ia lava e aunoa ma le Atua. E leai ni mafuaaga lelei mo le toe tusia o talafaasolopito i lenei vaega. E sili atu ona talafeagai le talitonu i le foafoaga a le Atua.

 

Muamua, tatou te matauina o le mea e alu ese mai lo tatou La, e matua le mafai lava ona fausia ia paneta ua tatou iloa. O le tu'ufa'atasiga o le mataupu o le a matua sese lava. O le isi mea i lenei eseesega o le La e masani [o se tino selesitila], ae o le lalolagi e ese. O le kasa i le va o fetu, ma le tele o fetu, e aofia ai le mea lava e tasi ma le La, ae le o le lalolagi. E tatau ona malamalama o le vaʻavaʻai mai se vaʻaiga vaʻaia - o le potu, o loʻo e nofo ai i le taimi nei, e faia mai mea sese. O oe o le seasea, o se tuufaatasiga a le fatu pese. (Fred C. Hoyle, Harper's Magazine, Aperila 1951)

 

E oo lava i aso nei, ua matuā agaʻigaʻi i luma astrophysics, o le tele o aʻoaʻoga e faatatau i le amataga o le faiga o le la e lē faamalieina. O loʻo le ioe pea saienitisi e uiga i faʻamatalaga. E leai se talitonuga masani e talia i le vaai. (Jim Brooks, Näin alkoi elämä , itulau 57 / Origins of Life)

 

O manatu uma na tu'uina atu e uiga i le amataga o le la e matua'i le tutusa. O le faaiuga, i le taimi nei, e foliga mai e le mafai ona ola le la. (H. Jeffreys, The Earth: Its Origin, History and Physical Constitution , 6th lomiga , Cambridge University Press, 1976, itulau 387)

 

E fa'apefea ona e ta'uamiotonuina le fanau mai o le ola na'o oe?

 

I luga, naʻo le lalolagi e le o meaola ma lona amataga na talanoaina. Na taʻua e le mafai e saienitisi e le talitonu i le Atua ona faʻamaonia a latou lava manatu e uiga i le amataga o le atulaulau ma mea faalelagi. O a latou aʻoaʻoga e feteenaʻi ma tulafono faʻaletino ma faʻamatalaga aoga.

    Mai iinei e lelei le siitia atu i le lalolagi o meaola, o lona uiga e feagai ma le lalolagi ola. E masani ona taʻu mai ia i tatou o le ola na tupu mai i le 3-4 piliona tausaga talu ai i se vaituloto mafanafana po o se sami.

    Ae ui i lea, o loʻo i ai foi se faʻafitauli i lenei manatu: e leai se tasi na molimauina le amataga o le ola. E leai se tasi na vaʻaia, o lona uiga o le faʻafitauli lava lea e tasi e pei o talitonuga faʻalenatura muamua. Atonu e iai se ata o tagata ua foʻia le faafitauli o le fanau mai o le ola, ae e leai se faavae mautu o lenei ata: O le moomooga lea, ae lē o se mātauga e faavae i le faasaienisi.

    O le manatu o le fanau mai faʻafuaseʻi o le olaga e faʻafitauli foi i se uiga faasaienisi. O le matauga aoga e faapea o le ola e na o le ola lava e fanau mai ai, ma e leai se tuusaunoaga e tasi i lenei tulafono ua maua . E na o se sela ola e mafai ona fausia ai mea faufale e talafeagai mo le fausiaina o sela fou. O lea la, pe a faailoa atu na tulai mai le ola na o ia lava, ua finau faasaga i le faasaienisi moni ma le matauina o mea aoga.

    O le tele o saienitisi ua latou ioeina le tele o lenei faafitauli. E leai sa latou vaifofo i le amataga o le ola. Ua latou taʻutino mai sa iai le amataga o le olaga i le lalolagi, ae ua latou lē taulau i le mataupu ona ua latou lē ioeina le galuega a le Atua o le foafoaga. O nisi nei o manatu i le mataupu: 

 

Ou te manatu e tatau ona tatou agai i luma ma taʻutino atu e na o le pau lava le faʻamatalaga talia o le foafoaga. Ou te iloa o lenei manatu ua faʻateʻaina e fomaʻi, ma o le mea moni e aʻu, ae e le tatau ona tatou teenaina ona tatou te le fiafia i ai pe afai e lagolagoina e molimau faʻataʻitaʻi. (H. Lipson, "A Physicist Looks at Evolution", Physic Bulletin, 31, 1980)

 

E leai ni faamaoniga a saienitisi e tetee atu ai i le manatu faapea na oo mai le ola o se taunuuga o le foafoaga. (Robert Jastrow: The Enchanted Loom, Mind in the Universe, 1981)

 

E sili atu nai lo le 30 tausaga o faʻataʻitaʻiga i le matata o vailaʻau ma mole evolution ua faʻaalia ai le tele o le faʻafitauli e fesoʻotaʻi ma le amataga o le olaga nai lo lona fofo. I aso nei, e masani lava naʻo aʻoaʻoga talafeagai ma faʻataʻitaʻiga o loʻo talanoaina ma o latou tafetafea i se iuga oti, poʻo le faʻavalevalea ua faʻaalia (Klaus Dose, Interdisciplinary Science Review 13, 1988)

 

I le taumafai e faʻapotopoto mea ua tatou iloa e uiga i le loloto o le talafaasolopito o le olaga i luga o le paneta o le Lalolagi, le amataga o le ola, ma tulaga o lona faʻavaeina na mafua ai le biology o loʻo faʻaalia i o tatou tafatafa, e tatau ona tatou taʻutino atu o loʻo ufitia i le pogisa. Tatou te le iloa pe na faapefea ona amata le olaga i lenei paneta. Matou te le iloa tonu le taimi na amata ai, ma matou te le iloa po o a tulaga. (Andy Knoll, o se Polofesa o le Iunivesite o Harvard) (1)

 

O le upusii lea e feso'ota'i ma le autu. O loʻo faʻamatalaina e uiga ia Stanley Miller na faʻatalanoaina i le faaiuga o lona olaga. Ua avea o ia ma taʻutaʻua mo ana suʻesuʻega e fesoʻotaʻi ma le amataga o le olaga, lea na faʻaalia soo i itulau o aʻoga ma tusi faasaienisi, ae o nei suʻega e leai se mea e faʻatatau i le amataga o le olaga. Na toe faamatalaina e J. Morgan se faatalanoaga lea na teena ai e Miller fautuaga uma o le amataga o le ola na o ia lava o se mea valea po o pepa kemisi. O lenei vaega o kemisi pepa na aofia ai foi ma suʻesuʻega na faia e Miller lava ia i le tele o tausaga na muamua atu, o ata na teuteuina ai tusi aʻoga:

 

Sa le fiafia o ia i fautuaga uma e uiga i le amataga o le olaga, ma manatu ia i latou o "le aoga" po o le "kemisi pepa". Sa matua'ino'ino o ia i nisi o manatu, ina ua ou fesili atu i lona manatu e uiga ia i latou, sa na o le lulu o lona ulu, mapuea loloto ma ata - e pei o le taumafai e teena le faavalevalea o tagata. Na ia taʻutino mai e lē mafai e saienitisi ona iloa tonu le taimi ma le auala na amata ai le olaga. "Matou te taumafai e talanoaina se mea faʻasolopito e manino le ese mai le faasaienisi masani", na ia taʻua. (2)

 

E fa'apefea ona e fa'amatalaina le pa a Cambrian?

 

E ui lava e leai se saienitisi e le talitonu i le Atua na te iloa se mea e uiga i le amataga o le ola, ae latou te talitonu pea na amata pe tusa. 4 piliona tausaga talu ai. E fa'apea na amata mai i se "cell primitive simple", e ui i lea, e faigata ona fa'amaonia sa'o, aua e o'o lava i sela o aso nei e matua lavelave ma o lo'o i ai le tele o fa'amatalaga.

    Po o le ā lava le tulaga, pe afai tatou te pipii atu i le aʻoaʻoga o le evolusione ma le faitau miliona o tausaga, e tulaʻi mai foʻi isi faafitauli matuiā e faigatā ona lē amanaʻiaina.

     O se tasi o faʻafitauli tele o le mea e taʻua o Cambrian explosion. O lona uiga o ituaiga uma o manu, poʻo vaega autu, e aofia ai vertebrates, na faʻaalia i le Cambrian strata naʻo "i le 10 miliona tausaga" (540-530 miliona tausaga e tusa ai ma le fua o le evolusione) maeʻa maeʻa ma e aunoa ma ni mea muamua i le palapala. Mo se faʻataʻitaʻiga, o le trilobite ma ona mata lavelave ma isi mea ola ua maua e atoatoa. Ua faamatalaina e Stephen Jay Gould lenei mea ofoofogia na tupu. Na ia taʻua i totonu o ni nai miliona tausaga na aliali mai ai vaega autu uma o le malo o manu:

 

Paleontologists ua leva ona iloa, ma mafaufau o vaega autu uma o le malo o manu na vave ona aliali mai i se taimi puupuu i le vaitaimi o Cambrian ... ola uma, e aofia ai tuaa o manu, na tumau le tasi-selula mo le lima-ono o le. le talafaasolopito o le taimi nei, seʻia oʻo i le 550 miliona tausaga talu ai, o se faʻalavelave faʻafuaseʻi na mafua ai vaega autu uma o le malo o manu i totonu o ni nai miliona tausaga ... (3)

 

O le a le mea e faʻalavelave ai le pa a Cambrian? E tolu mafuaaga taua mo lenei mea:

 

1. O le fa'afitauli muamua o le leai lea o ni mea e sili atu ona faigofie i lalo ole la'au o le Cambrian. E oo lava i le trilobites ma o latou mata lavelave, e pei o isi meaola, faʻafuaseʻi ona foliga sauni, faʻalavelave, atinaʻe atoatoa ma leai ni tuaa i le pito i lalo. E uiga ese lenei mea ona o le ola e talitonu na afua mai i foliga o se sela faigofie 3.5 piliona tausaga a o leʻi oo i le vaitaimi o Cambrian. Aisea e le o i ai se tulaga e tasi i totonu o le 3.5 piliona tausaga ? O se feteenaiga manino lea, lea e teena ai le talitonuga o le evolusione. O su'esu'ega o lo'o lagolagoina manino ai se fa'ata'ita'iga o le foafoaga lea na saunia ai ituaiga, lavelave ma tulaga ese mai lava i le amataga. O nisi o paleontologists ua latou ioeina o le pa a Cambrian e le fetaui ma le ata o le evolusione.

 

Afai o le evolusione mai le faigofie i le lavelave e moni, ona tatau lea ona maua tuaa o nei Cambrian, tino olaola atoatoa; ae e leʻi maua, ma ua taʻutino mai e saienitisi e itiiti se avanoa e maua ai. Pe a fua i mea moni lava, e faavae i mea ua maua moni i le lalolagi, o le talitonuga e faapea o vaega autū o mea ola na afua mai i se mea na tupu faafuaseʻi o le foafoaga. ( Harold G. Coffin, “Evolution or Creation?” Liberty, Setema-Oketopa 1975, itulau 12)

 

O nisi taimi e fa'aleaogaina pe le amana'ia e tagata su'esu'e fa'aolaola foliga fa'afuase'i o le ola o manu uiga o le vaitaimi o Cambrian ma lona tu'ufa'atasiga taua. Ae ui i lea, o suʻesuʻega paleontological talu ai nei ua taʻitaʻia ai le mea moni o lenei faʻafitauli o le faʻafuaseʻi o le toe gaosia o meaola ua sili atu ona faigata mo tagata uma ona le amanaiaina ... ( Scientific American, Aokuso 1964, itulau 34-36)

 

O le mea moni e tumau pea, e pei ona iloa e paleontologist uma, o le tele o ituaiga, genera ma ituaiga ma toetoe lava o vaega fou uma e sili atu nai lo le ituaiga o ituaiga faʻafuaseʻi ona aliali mai i le tala faʻasolopito, ma le lauiloa, faasolosolo malie o fomu suiga e mulimuli le tasi i le isi e matua leai se mea. aua le faailoa mai lo latou ala i luga. (George Gaylord Simpson: The Major Features of Evolution, 1953, itulau 360)

 

2. O le isi fa'afitauli e pei o le fa'afitauli talu ai, ina ua mae'a le vaitaimi o Cambrian, o lona uiga i le 500 miliona tausaga (e tusa ai ma le fua fa'afuafua), e leai fo'i ni vaega fou o manu na fa'aalia.. E tusa ai ma le talitonuga o Darwin, o mea uma na amata mai i se sela e tasi, ma o vaega fou o manu e tatau ona aliali mai i taimi uma, ae o le itu o le faafeagai. O le taimi nei ua itiiti ituaiga nai lo le taimi muamua; o le a fa'aumatia i taimi uma ma e le mafai ona toe fa'afo'isia. Afai e saʻo le faʻataʻitaʻiga o le evolusione, e tatau ona alu le evolusione i le itu faʻafeagai, ae e le tupu lena mea. O le laau o le evolusione e faau i lalo ma e feteenai ma le mea e tatau ona faamoemoeina e tusa ai ma le talitonuga a Darwin. O mea moni e fetaui lelei ma le faʻataʻitaʻiga o le foafoaga, lea sa i ai le lavelave ma le tele o ituaiga i le amataga.

    O upusii o loʻo mulimuli mai o loʻo faʻaalia atili ai lenei faʻafitauli, e pei o le 500 miliona tausaga (e tusa ai ma le fua o le evolusione) ina ua maeʻa le pa o Cambrian, e leai ni vaega fou o manu na faʻaalia, e pei lava ona latou leʻi aliali mai i le vaitaimi aʻo lumanaʻi Cambrian (3.5). piliona tausaga).

 

Stephen J. Gould: Paleontologists ua leva ona iloa, ma mafaufau o vaega autu uma o le malo o manu na vave ona aliali mai i se taimi puupuu i le vaitaimi o Cambrian ... ola uma, e aofia ai tuaa o manu, na tumau le tasi-celled. mo le lima-ono o le talafaasolopito o loʻo i ai nei, seia oʻo i le 550 miliona tausaga talu ai, o se faʻalavelave faʻafuaseʻi na mafua ai vaega autu uma o le malo o manu i totonu o ni nai miliona tausaga ...

    O le pa a Cambrian o se mea taua na tupu i le talaʻaga o le olaga o manu multicellular. O le tele o lo tatou suʻesuʻeina o le mea na tupu, o le tele foi lea o lo tatou fiafia i faʻamaoniga o lona tulaga ese ma le faʻamalosia o le aʻafiaga i le faagasologa o le talafaasolopito o le olaga mulimuli ane. O fausaga faʻavae anatomical na fananau mai i lena taimi na puleaina le olaga talu mai lena taimi e aunoa ma ni faʻaopoopoga taua. (4)

 

O feeseeseaiga na matauina i le vaitaimi o Cambrian ua laga ai ni mataupu se lua e lei foiaina. Muamua, o le a le faagasologa o le evolusione na mafua ai le eseesega i le va o le morphology (foliga) o vaega autu o le tino? Lona lua, aisea na tumau ai pea le tumau o tuaoi morphological i le va o atinaʻe i le 500 miliona tausaga talu ai? (Erwin D. Valentine J (2013) The Cambriad Explosion: The Construction of Animal Bioversity, Roberts and Company Publishers, 416 p.)

 

Po o le a lava le suiga o le evolusione na tupu ina ua mavae lenei mea, i mea eseese uma, sa na o se mataupu o le fesuiaiga o fausaga faavae na faavaeina i le Cambrian explosion. (A Seilacher, Vendobionta als Alternative zu Vielzellern. Mitt Hamb. zool. Mus. Inst. 89, Erg.bd.1, 9-20 / 1992, itulau 19)

 

3. O le faafitauli lona tolu, pe afai tatou te pipii atu i le fua o le evolusione ma lona faasologa, o le mea ua taʻua o le pa Cambrian ua talitonu na tupu na o "i totonu o le 10 miliona tausaga ". Ia, o le a le mea e sili ona ofoofogia i lenei mea? Ae ui i lea, o se paso moni mai le manatu o le talitonuga o le evolusione, aua o le 10 miliona tausaga o se taimi laʻititi tele i luga o le fua o le evolusione, ie na o le approx. 1/400 o taimi uma e talitonuina na iai le ola i le lalolagi (pe tusa ma le 4 piliona tausaga). O le paso la, o ituaiga uma o fausaga o manu ma vaega tetele na aliali mai i totonu o se taimi puupuu, ae leai ni tuaa o nei manu muamua, ma e leai ni foliga fou na aliali mai talu mai lena taimi. E le fetaui lenei mea ma le faʻataʻitaʻiga faʻasolosolo. O le fa'afeagai atoatoa o le mea e te fa'amoemoeina.

     E faapefea la ona faamatalaina lenei mataupu mai le vaaiga a le foafoaga? O loʻu malamalama o le Cambrian explosion e faasino i le foafoaga, o lona uiga o le auala na faia vave ai mea uma. Peitaʻi, e lē faapea ai o isi meaola, e pei o manu o le laueleele ma manulele, na faia i se taimi mulimuli ane. E le faapena, ae o manu uma ma laau na faia i le taimi e tasi ma sa latou ola foi i le taimi e tasi i luga o le fogaeleele, ae na o vaega eseese o le siʻosiʻomaga (sami, taufusi, fanua, sone maualuga ...). E oo lava i aso nei, e le o nonofo faatasi tagata ma meaola o le eleele i nofoaga tutusa ma manu o le sami. A leai o le a latou malemo vave. E faapena foi, o manu o le sami, lea e taʻua o sui o le vaitaimi o Cambrian, ua faapea mai, e le mafai ona ola i luga o le fogaeleele e pei ona faia e meaola eleele ma tagata. O le a vave ona latou feoti.

 

 

E faapefea ona e faamaonia le moni o le faitau miliona o tausaga

 

O le mea pito sili ona taua i tua i le talitonuga o le evolusione o le manatu o le faitau miliona o tausaga. E latou te lē faamaonia le moni o le aʻoaʻoga o le evolusione, ae ua manatu le ʻau evolusione i le faitau miliona o tausaga o se faamaoniga sili lea mo le maufaatuatuaina o le talitonuga o le evolusione. Latou te manatu, pe a lava le taimi, e mafai mea uma: o le fanau mai o le ola ma le tofi o ituaiga uma o loʻo i ai nei mai le cell primitive muamua. O lea la, i se tala faafagogo, a sogi se teine ​​i se lane, e avea ma perenise. Ae peitaʻi, afai e lava le taimi, e tusa ma le 300 miliona tausaga, o le mea lava lea e tasi e liua i le saienisi, aua o le taimi lena e talitonu ai saienitisi na liua le rane i se tagata. O le auala lea e tuuina atu ai e tagata evolusione le taimi o mea uiga ese, e pei ona sa iai.

    Ae faapefea? Matou te vaʻavaʻai i vaega e lua e fesoʻotaʻi ma le autu: o fuataga e faia i papa ma le fua o le faʻavaeina o tupe teu. O mea taua ia e tatau ona iloa i lenei vaega.

 

1. Fua e faia i maa. E manatu le au evolusione o se tasi o faamaoniga sili e lagolagoina ai le faitau miliona o tausaga o fua na faia i luga o maa leitio. I luga o maa, ua maua ai se faaiuga e faitau piliona tausaga le matua o le lalolagi.

    Pe e faamaonia e papa e faitau piliona tausaga le matua o le lalolagi? Latou te le molimau. O nei maa e le o molimau i lo latou matutua; e na'o latou fa'atonuga e mafai ona fuaina ma mai ai fa'ai'uga na maua mai i taimi uumi. Ae ui i lea, e tele paso i le fuaina o le radioactivity o maʻa, lea o le a matou faʻamalamalamaina ni nai mea. E mafai ona fua sa'o le maualuga o ma'a, ae e fesiligia le fa'atatauina i le matua o ma'a.

   

Fa'asa'o i vaega eseese o ma'a . O se tasi o manatu taua o le eseese o taunuuga e mafai ona maua mai vaega eseese o maa leitio, o lona uiga o le eseese o le mamafa, o lona uiga foi o tausaga eseese. Mo se faʻataʻitaʻiga, e tele iʻuga eseese na maua mai le Allende meteorite lauiloa, ma tausaga e amata mai le 4480 miliona i le 10400 miliona tausaga. I totonu o se vaega la'ititi, o le mea lava lea e tasi e mafai ona i ai ni fa'atonuga eseese. O le fa'ata'ita'iga fo'i o lo'o fa'aalia ai le maluelue ole fua ole leitio. E mafai faapefea e se tasi vaega o le papa lava e tasi ona faitau piliona tausaga e matua ai nai lo le isi vaega? E malamalama tagata uma o sea faaiuga e le mafai ona faatuatuaina. E le'o mautinoa le fa'atatauina o ma'a i lo latou matutua.

 

O tausaga tuai o ma'a fou . A o'o mai i metotia fa'avae i luga o le leitio, e mafai ona fa'ata'ita'iina i le fa'atinoga. O le mea moni lava lea pe afai e iloa e saienitisi le taimi tonu o le faʻamaʻi tioata o le maʻa. Afai latou te iloa le taimi tonu o le tioata o le maʻa, e tatau ona lagolagoina e fuataga o le leitio lea faʻamatalaga.

    Na fa'afefea le fua o le leitiō i lenei su'ega? E le lelei tele. E tele faʻataʻitaʻiga o le fuaina o tausaga o le faitau miliona, e oo lava i le faitau piliona o tausaga mai maʻa fou. O lo'o fa'aalia ai o le fa'atonuga o ma'a e leai se mea e fa'atatau i lo latou matua. Sa i ai a latou tama teine ​​elemene e faaopoopo i elemene tina mai le amataga, lea e le mafai ai ona faʻatuatuaina fua. O nisi nei o fa'ata'ita'iga:

 

• O se tasi o faataitaiga o fua na faia ina ua uma le pa o le mauga mu o St. Helens - o lenei mauga mu i le setete o Uosigitone, ISA, na pa i le 1980. E tasi le maa mai lea pa na ave i se fale suesue aloaia e iloa ai lona matua. O le a le matua o le maa? E 2.8 miliona tausaga! E fa'aalia ai le leaga o le fa'ai'uga o le matua na sese. O le faʻataʻitaʻiga ua uma ona iai elemene tama teine, o lea e mafai ai foi mo isi maʻa. E le fa'ailoa mai e le fa'atonuga le matua moni o ma'a.

 

• O le isi fa'ata'ita'iga o ma'a a'a (Mauga Ngauruhoe i Niu Sila) ia na iloa na fa'a tioata mai le lava i le na'o le 25-50 tausaga talu ai ona o se mauga mu. O tua atu la o le matau a le au vaaitino.

      O faʻataʻitaʻiga o nei maʻa na auina atu mo tafaoga faamasani i se tasi o fale suʻesuʻe faʻapisinisi sili ona faʻaaloalogia (Geochron Laboratories, Cambridge, Massachusetts). O ā iʻuga? I le metotia o le potassium-argon, o le matua o faʻataʻitaʻiga e fesuisuiaʻi i le va o le 270,000 ma le 3.5 miliona tausaga, e ui lava o papa na iloa na faʻamaʻi mai le lava na o le 25-50 tausaga talu ai. O le ta'ita'i-lead isochron na maua ai le matua o le 3.9 piliona tausaga, o le rubidium-strontium isochron 133 miliona tausaga, ma le samarium-neodymium isochron 197 miliona tausaga. O le faʻataʻitaʻiga o loʻo faʻaalia ai le le faʻatuatuaina o metotia leitio ma pe faʻafefea ona maua e maa elemene tama teine ​​mai le amataga.

 

• A o'o mai i su'esu'ega a tagata, o le tele o ia mea o lo'o fa'avae i luga o le metotia potassium-argon. O lona uiga ua faia se faaiuga o tausaga o le potassium-argon i luga o le maa lata ane i le fossil, ma ua fuafuaina foi le matua o le fossil o le tagata mai ai.

    Ae ui i lea, o le faʻataʻitaʻiga o loʻo i lalo o loʻo faʻaalia ai le le faʻatuatuaina o lenei metotia. O le faʻataʻitaʻiga papa muamua na maua ai se taunuuga e le itiiti ifo i le 220 miliona tausaga. O lea la pe a faʻamaonia le tele o fossils tagata ua manatu ua tuai i le faʻaaogaina o lenei metotia, e tatau ona fesiligia nei tausaga. O le faʻataʻitaʻiga muamua na faʻaalia ai foi pe faʻafefea ona sese le fuafuaina o tausaga o maʻa fou i le faitau miliona o tausaga pe a faʻaaogaina lenei metotia.

 

I le talitonuga, o le potassium-argon method e mafai ona faʻaogaina e tafao faamasani ma maʻa laiti, ae e le mafai foi ona faʻaogaina lenei metotia mo tafaoga tafaoga latou lava. O le "1470 Man" anamua na maua e Richard Leakey na faʻamoemoe e 2.6 miliona tausaga le matua i lenei metotia. O Polofesa ET Hall, o le na fuafuaina le matua, na taʻu mai o le suʻesuʻega muamua o le faʻataʻitaʻiga maʻa na maua ai le taunuʻuga le mafai o le 220 miliona tausaga. O lenei taunuuga na teena, ona e le fetaui ma le talitonuga o le evolusione, ma o lea na suʻesuʻeina ai se isi faʻataʻitaʻiga. O le taunuuga o le auiliiliga lona lua o se "talafeagai" 2.6 miliona tausaga. O tausaga na fa'aigoaina mo fa'ata'ita'iga o lea lava su'esu'ega mulimuli ane e eseese i le va o le 290,000 ma le 19,500,000 tausaga. O le mea lea, o le auala o le potassium-argon e foliga mai e le sili ona faʻatuatuaina, ma e leʻo le auala e faʻamatalaina ai e le au suʻesuʻe o le evolusione taunuuga. (5)

 

Pe a feteenai auala ma le tasi ma le isi . E pei ona taʻua, e mafai ona faʻataʻitaʻiina fua na faia mai maʻa. O se tasi e amata ai lenei mea o fua na faia i maa fou, o fua lea e iloa ai le taimi tonu o le tioata o maa. Ae ui i lea, o faʻataʻitaʻiga muamua na faʻaalia ai o nei metotia e leʻo pasi lelei lenei suʻega. O ma'a fou po'o ma'a fou ua tu'uina atu tausaga o le faitau miliona, e o'o lava i le faitau piliona o tausaga, o lea e matua'i sese ai metotia.

    O le isi vaega amata mo le su'eina o fua na faia mai ma'a o le fa'atusatusaina lea i isi metotia, ae maise le metotia radiocarbon. E iai ni fa'ata'ita'iga mata'ina o lenei mea, lea e sili ona lelei mea nei. O lo'o ta'u mai ai se la'au ua leva ona ta'ua i le radiocarbon e na'o le afe tausaga le matua, ae o le ma'a o lo'o si'osi'omia ai na fa'amauina e o'o atu i le 250 miliona tausaga. Ae ui i lea, o le fafie sa i totonu o le maa, o lea e tatau ona i ai a o leʻi faʻasalaina le maa. O le laau e tatau ona matua atu nai lo le maa ua tioata faataamilo ai. E mafai faapefea ona faia lenei mea? Pau lava le mea e mafai ona o le faʻaogaina o le leitio, aemaise lava o fua na faia mai maʻa, ua matua sese. E leai se isi filifiliga:

 

Ua matou lomia fa'amatalaga au'ili'ili lea na maua ai e se la'au i se ma'a oneone "250 miliona tausaga le matua" po'o se ma'a mauga mu "sefulu miliona tausaga" na maua ai na o le faitau afe o tausaga i le fuafuaina o tausaga o le radiocarbon. Pe a... E ave e tagata suʻesuʻe suʻesuʻega ni faʻataʻitaʻiga o papa mauga mu, lea e iloa na paʻu mai se mauga mu i taimi faʻasolopito, ma auina atu i latou i fale suʻesuʻe faʻamautu tausaga radiometric, o le "faʻaiʻuga tausaga" toetoe lava a maua ai se taunuuga o le faitau miliona o tausaga. O lo'o fa'ailoa malosi mai e le sa'o manatu o lo'o i lalo ole fa'ai'uga o tausaga. (6)

 

O loʻo faʻaauau pea le isi faʻataʻitaʻiga i le autu lava lea e tasi. O loo taʻu mai ai se laau na tanumia i se vaitafe o le lava. O le laau ma le basalt o loʻo siomia ai na maua ai tausaga eseese:

 

I Ausetalia, o se laau na maua i le Tertiary basalt na manino ona tanumia i le tafe o le lava na faia e le basalt, aua na mu i le fesoʻotaʻi ma le afi afi. O le fafie na "taimi" e ala i le suʻesuʻega radiocarbon e tusa ma le 45,000 tausaga, ae o le basalt na "tafaʻailogaina" e le potassium-argon method i le 45 miliona tausaga. (7)

 

2. Fuafuaga fa'asa'o - fa'agesegese pe vave? O se tasi o talitonuga i tua atu o le faitau miliona o tausaga o le faaputuputuina o le lalolagi i luga o le tasi ma le isi i faiga e tumau mo le faitau miliona o tausaga. O lenei manatu na aumaia e Charles Lyell i le 19 senituri. Mo se faʻataʻitaʻiga, na faʻalagolago Darwin i le faʻataʻitaʻiga o mafaufauga na tuʻuina atu e Lyell. O lea, i lana tusi On the Origin of Species, na ia tusia ai le auala na aafia ai o ia i mafaufauga o Lyell (itulau 422): “O ai lava e le ioeina le umi e le gata o vaitaimi ua mavae ina ua uma ona faitau i le galuega ofoofogia a Sir Charles Lyell ‘Principles of Geology’ – lea. E mautinoa lava e iloa e le au tusitala talafaasolopito i le lumanaʻi na ia aumaia se suiga i le matata o le natura faʻasaienisi - e lelei na te tuʻu ese lenei tusi aʻu i le taimi e tasi".

    Ae pe ua fa'atupu lemu le vaega? Ina ua tuʻuina atu e Charles Lyell le manatu e faʻapea o strata e mafua mai i faiga faʻagesegese, e tele mea e tetee i lenei mea. O nai fa'ata'ita'iga nei

 

Fossil ma oloa a tagata . O se tasi o mea mataʻina na maua o le maua o fossils ma oloa a tagata e oʻo lava i totonu o papa ma carbon strata (Glashouver, WJJ, So entstand die Welt, Hänssler, 1980, pp. 115-6; Bowden, M., Ape-men-Fact or Fallacy ? Sovereign Publications, 1981 / Barnes, FA, The Case of the Bones in Stone, Desert/February, 1975, itulau 36-39). E fa'apena fo'i, o mea totino a tagata e pei o fa'atanoa o lo'o maua i strata ua fa'avasegaina o koale. I lana tusi Time Upside Down (1981), na lisiina ai e Erich A. von Frange nisi mea e maua i le koale. O ia mea e aofia ai se tamai pusa u'amea, se samala u'amea, se mea fai u'amea, se fao, se fagu u'amea foliga, logo, ivi auvae o le tamaitiiti, o le ulupo'o o le tagata, lua mola o le tagata, o le vae o le tagata fossilized.

   O le a le uiga o lenei mea? O lo'o fa'aalia mai ai o vaega ua manatu o ni mea anamua, o le mea moni, e na'o ni nai afe tausaga le matua ma e le'i umi se taimi e fa'atupu ai. O le manatu o Lyell i le faaputuputuina o strata i luga o le tasi ma le isi i le faitau miliona o tausaga e le mafai ona moni. E talafeagai ona talitonu o le tele o nei vaega, lea na manatu i ai e faitau selau miliona tausaga, na fausia i se mala e pei o le Lolo i se saoasaoa vave ma na o ni nai afe tausaga ua mavae. E lē o talitonu tagata i le evolusione i le faitau sefulu po o le selau miliona o tausaga ua mavae.

 

Leai se tafia . A e vaʻavaʻai i le Grand Canyon ma isi nofoaga faʻanatura tetele, mo se faʻataʻitaʻiga, e mafai ona e vaʻai i luga o le tasi ma le isi. Ae a tele ni fa'alava i le Grand Canyon ma isi nofoaga, e mafai ona iloa le tafia i le va o nei vaega?

    E manino le tali: leai. E le maua le tafia i le Grand Canyon po o se isi mea. I se isi itu, e foliga mai o le strata e fesoʻotaʻi tutusa le tasi ma le isi ma ua latou faia i luga o le tasi ma le isi e aunoa ma se malologa. O feso'ota'iga o fa'apapa e tatau ona sili atu ona mata'utia ma le tutusa i so'o se mea pe afai na afaina i le tafia mo se taimi umi, ae e le o le tulaga lea. Mo se faʻataʻitaʻiga, e tasi le timu mamafa naʻo ia e mafai ona faia ni tootoo loloto i luga o faʻamaumauga, ae leʻo taʻua le faitau miliona o tausaga o faʻalavelave i le tafia.

    O le faʻamatalaga sili mo le faʻavaeina o tupe teu o loʻo latou faia i se taimi puupuu, naʻo ni nai aso poʻo vaiaso i le tele. E le mafai ona moni le faitau miliona o tausaga. E oo lava i aso nei, ua matauina, mo se faʻataʻitaʻiga, o se maa oneone mafiafia mita e mafai ona fausia i le 30 i le 60 minute. E sili atu i le mataupu i le upusii lea:

 

   (…) Ae o le ā ua tatou maua?

    'O le fa'afitauli o nei va mafolafola aemaise lava mo le umi o tausaga fa'afanua o le leai lea o le tafia o le fa'avae o lo'o fa'amoemoeina i nei va. I le tele o le faitau miliona o tausaga na faʻatulagaina mo nei va, e te faʻamoemoeina le faʻaleagaina o le tafia, ma o va e le tatau ona mafolafola.

  (…) Na faamatala atili e Dr Roth e faapea:

    'O le ese'esega mata'ina i le va o le mafolafola mafolafola, aemaise o le pito i luga o lalo o le tele o paraconforities, pe a fa'atusatusa atu i le fa'aleagaina o le pito i luga o le itulagi o lo'o i ai nei, o lo'o fa'aalia ai le fa'afitauli o nei va mo le umi o tausaga fa'afanua. Afai o le tele o miliona o tausaga na tupu moni, aisea e le faʻalavelave ai pito i lalo o le pito i lalo e pei o le tulaga o loʻo i ai nei le faʻafanua o le itulagi? E foliga mai o le faitau miliona o tausaga na fautuaina mo le koluma faʻafanua e leʻi tupu. E lē gata i lea, afai e misi le taimi o le eleele i se nofoaga e tasi, o lona uiga ua misi i le lalolagi atoa.' (8)

 

Na vave ona fausia Strata i aso nei . Ina ua manatu o le strata na fausia lemu i luga o le faitau miliona o tausaga e tusa ai ma aoaoga a Charles Lyell, o loo i ai ni nai matauga aoga e faasaga i ai, lea na vave fausia ai strata. Mo se faʻataʻitaʻiga, i le fesoʻotaʻiga ma le pa o le mauga mu o St. Helena i le 1980, na fausia ai se faasologa o strata o loʻo i ai le mafiafia e sili atu i le selau mita, ma i ni nai vaiaso. E le'i alu le faitau miliona o tausaga, ae i ni nai aso na faaputuputu ai vaega i luga o le tasi ma le isi. O le mea e mataʻina ai, o se vanu mulimuli ane na fausia i le eria lava lea e tasi, ma na amata ona tafe mai ai le vai. E oo lava i lenei faagasologa e leʻi alu ai le faitau miliona o tausaga, e pei ona manatu tagata atamamai o le evolusione, ae na tutupu mea uma i ni nai vaiaso. E tatau ona fa'apea, mo se fa'ata'ita'iga, o le Grand Canyon ma le tele o isi fa'alenatura tetele na afua mai i faiga fa'avavevave fa'apenei.

    O le Surtsey Island o le isi lea tulaga. O lenei motu na fanau mai o se taunuuga o se mauga mu i lalo o le sami i le 1963. Ia Ianuari 2006, na taʻu mai ai e le mekasini o le New Scientist le auala na aliali mai ai vanu, vanu ma isi eleele i luga o lenei motu i lalo ifo o le sefulu tausaga. E le'i alu se miliona po o le afe foi o tausaga:

 

O vanu, vanu ma isi ituaiga o eleele, lea e masani ona alu ai le fia sefulu afe po o le miliona o tausaga e fausia ai, ua maofa ai tagata suʻesuʻe faʻafanua ona na faia i lalo ifo o le sefulu tausaga. (9)

 

Fa'atosina ogalaau uumi, fossils dinosau ma isi fossil i totonu o le strata o se tasi lea o fa'amaoniga e tetee atu ai i lena manatu e faapea o le strata na fausia lemu ma sili atu i le faitau miliona o tausaga. Ua maua fossil ogalaau mai vaega eseese o le lalolagi, lea e oo atu i le tele o vaega eseese. O se ata tuai o le maina koale a Saint-Etienne i Falani o loʻo faʻaalia ai pe faʻafefea ona ulu atu ogalaau e lima petrified i totonu o le tusa ma le sefulu faʻailoga pe sili atu. E faapena foi, o se ogalaau e 24 mita le umi na maua e lata ane i Edinburgh, lea na ui atu i le sili atu ma le sefulu vaega, ma o mea uma e faailoa mai ai na vave ona ave le ogalaau i lona tulaga. E tusa ai ma le vaaiga a le evolusione, o le strata e tatau ona faitau miliona tausaga, ae e ui lava i mea uma, o laʻau e faʻalautele atu i nei "miliona tausaga" matua.

    O le faʻataʻitaʻiga o loʻo i lalo o loʻo faʻaalia ai le faʻafitauli o le pipii i le faʻagesegese o le faʻavasegaina i le faitau miliona o tausaga. Atonu na vave ona tanumia laau, a leai e le mafai ona ola a latou fossil i aso nei. E faapena foi ona faatatau i isi fossil o loo maua i le palapala:

 

Na aʻoaʻoina i le faʻamaoni a Lyell's uniformitarianism, Derek ager, polofesa emeritus o geology i le Kolisi o le Iunivesite o Swansea, o loʻo faʻamatalaina nisi ogalaau ogalaau fossil multilayer i lana tusi ma faʻataʻitaʻiga. “Afai o le aofa’i atoa o le mafiafia o le koale a le British Coal Measures e fa’atatau i le 1000 mita, ma e tusa ma le 10 miliona tausaga na fausia ai, o lona uiga e 100,000 tausaga e tanu ai se la’au e 10 mita le umi, pe a fa’apea o lena. o le stratification na tupu i se saoasaoa faifaipea.O le a fa'avalevalea.. I se isi itu, afai o se laau e 10 mita le umi na tanumia i le 10 tausaga, o lona uiga o le 1000 kilomita i le miliona tausaga poʻo le 10 000 kilomita i le 10 miliona tausaga. e faavalevalea, ma e le mafai ona tatou aloese mai le oo mai i le faaiuga o le stratification e moni lava na tupu vave i nisi o taimi ... (10)

 

O le a la le mea o loʻo faʻatatau i ai le vave tulaʻi mai o faʻamaʻi o ogalaau ma isi meaola? O le faʻamatalaga sili ona lelei o le faʻalavelave faʻafuaseʻi, lea e faʻamatalaina ai le vave oʻo mai o tupe teu ma meaʻai i totonu. E mafai ona tupu lenei mea, mo se faaaʻoaʻoga, i le Lolo. O se mea manaia le tele o saienitisi ua amata ona talia mala i aso ua mavae, ma ua le toe manatu faatauvaa i mea uma na tutupu i se fua faatatau faifai pea i le faitau miliona o tausaga. O faʻamaoniga e sili atu le lagolagoina o faʻalavelave faʻafuaseʻi nai lo le faifai malie. Stephen Jay Gould, o se tagata lauiloa e le talitonu i le Atua paleontologist o loo faasino atu i suesuega a Lyell:

 

O Charles Lyell o se loia e ala i galuega… [ma sa ia] faaaogaina ni auala poto se lua e faamautu ai ona manatu tutusa e na o le pau lea o le eleele moni. Muamua, na ia fa'atutuina se vaomago manequin ina ia fa'aumatia ai... O le mea moni, o le au fa'atupu fa'alavelave na sili atu ona fa'ata'ita'iina nai lo Lyell. O le mea moni, e foliga mai e manaʻomia e mea faʻafanua faʻale-natura ni faʻalavelave faʻalenatura: o papa e taʻe ma mimilo; o meaola uma ua tafiesea. Ina ia le amanaiaina lenei faʻaaliga moni, na suia e Lyell le faʻamaoniga i lona mafaufau. Lona lua, o le tutusa o Lyell o se faʻalavelave o tagi ...

 ... O Lyell e le o se taulealea mama o le upumoni ma galuega i le fanua, ae o se tagata faasalalau ma le loto i ai o se talitonuga faatosina ma uiga ese na taula i le tulaga tumau o le taamilosaga o taimi. Faatasi ai ma ona tomai tautala, na ia taumafai e faʻatusatusa lona talitonuga ma le faʻamaoni ma le faʻamaoni. (11)

 

E pei ona taʻua, o le mea e sili ona foliga mai mo le fanau mai o le tele o vaega o se mala e pei o le Lolo. O le a le mea o loʻo i le siata faʻafanua o loʻo faʻamatalaina e le faitau miliona o tausaga, poʻo le tele o faʻalavelave faʻafuaseʻi, e mafai ona mafua uma i le mala e tasi: o le Lolo. E mafai ona faʻamatalaina le faʻaumatiaga o tainasoa, le i ai o meaola ma le tele o isi vaega o loʻo matauina i le palapala.

    Mo se faʻataʻitaʻiga, o tainasoa e masani ona maua i totonu o maʻa malo, ma e ono tele ni tausaga e suʻe mai ai se mea e tasi mai le papa. Ae na faapefea ona latou oo i totonu o maa malo? Pau lava le fa'amatalaga talafeagai, o le palapala vaivai na o'o i luga o latou luga ma ma'a'a. O lea ituaiga mea e le tupu i soo se mea i aso nei, ae i se faalavelave e pei o le lolo, semanu e mafai. E mataʻina le toetoe lava 500 faamaumauga anamua na maua i le lalolagi atoa, e tusa ai ma le Lolo i le Lalolagi.

     O mafuaʻaga lelei e faʻaalia ai le faʻalavelave faʻapitoa i le Lolo, o le mea moni foi o le palapala o le gataifale e taatele i le lalolagi atoa, e pei ona faaalia i upusii o loʻo mulimuli mai. O le muamua o faʻamatalaga e mai se tusi a James Hutton, le tama o le geology, mai le silia ma le 200 tausaga talu ai:

 

E tatau ona tatou faaiʻuina o vaega uma o le eleele (...) na faia i le oneone ma le iliili na faaputuputu i luga o le alititai, atigi crustacean ma amu, eleele ma omea. (J. Hutton, Theory of the Earth l, 26. 1785)

 

JS Shelton: I luga o konetineta, o maa palapala o le gataifale e sili atu ona taatele ma salalau nai lo isi maʻa palapala uma e tuʻufaʻatasia. O se tasi lenei o na mea moni faigofie e manaʻomia ai faʻamatalaga, o le fatu o mea uma e fesoʻotaʻi ma taumafaiga faifaipea a le tagata e malamalama i le suiga o faʻafanua o le faʻafanua anamua. (JS Shelton: Fa'afanua Fa'afanua)

 

O le isi faʻaaliga o le Lolo o le iai o meaola o le gataifale i mauga maualuluga e pei o Himalayas, Alps ma Andes. O nisi nei o faʻataʻitaʻiga mai tusi a saienitisi ma geologists:

 

A'o malaga i luga o le Beagle Darwin na ia mauaina fossilized fissilized shells mai luga i luga o Mauga Andean. Ua faaalia ai, o le mea ua taʻua nei o se mauga sa i lalo o le vai. (Jerry A. Coyne: Miksi evoluutio on totta [Aisea e moni ai le evolusione], itulau 127)

 

E i ai se mafuaaga e vaʻavaʻai totoʻa ai i le natura muamua o papa i luga o mauga. E sili ona vaaia i le Alps, i le lime Alps o le itu i matu, e taʻua o le Helvetian zone. Ole ma'a ole ma'a autu. A tatou tilotilo atu i le ma’a iinei i luga o le tifato po’o le tumutumu o se mauga-afai e maua le malosi e a’e ai i luga-o le a i’u ina tatou maua i totonu o toega o manu, o meaola o manu. E masani ona matua faaleagaina ae e mafai ona maua ni vaega e iloagofie. O na fossil uma o atigi lime po o auivi o meaola o le sami. I totonu oi latou o loʻo i ai ni ammonites faʻapipiʻi filo, aemaise lava le tele o atigi lua. (…) Atonu e taumānatu le tagata faitau i le taimi lea po o le ā le uiga o atumauga o loo iai le tele o palapala, lea e mafai foʻi ona maua i le pito i lalo o le sami. (itulau 236,237 "Muuttuva maa", Pentti Esekola)

 

O Harutaka Sakai mai le Iunivesite Iapani i Kyushu ua tele tausaga o suʻesuʻeina nei meaola o le gataifale i Mauga Himalayan. Na ia lisiina ma lana vaega se pusa tioata atoa mai le vaitaimi o Mesozoic. O lili o le sami maʻaleʻale, o aiga i le sami o loʻo i ai nei ma fetu, e maua i puipui papa e sili atu i le tolu kilomita i luga aʻe o le sami. Amoni, belemnites, 'amu ma plankton o loʻo maua o ni fosil i papa o mauga (...)

   I le maualuga e lua kilomita, na maua ai e tagata suʻesuʻe i le eleele se mea na totoe e le sami lava ia. O lona papa e pei o galu e fetaui ma foliga o lo'o tumau i le oneone mai galu maualalo. E oo lava i le pito i luga o Everest, o loʻo maua ai maʻa samasama samasama, lea na tulaʻi mai i lalo o le vai mai toega o le tele o manu o le gataifale. ("Maapallo ihmeiden planeetta", itulau 55)

 

 

 

 

 

 

E fa'apefea ona e fa'amaonia le i ai o le ola i le lalolagi mo le faitau miliona o tausaga?

 

E lua mea ua siitia i luga o loʻo faʻaaogaina e faʻamaonia ai vaitaimi o le faitau miliona o tausaga: fuaina o maʻa leitio ma le fua o le stratification. Na maua e leai se tasi oi latou na faʻamaonia le moni o taimi uumi. O le fa'afitauli i fua na faia i luga o ma'a, o ma'a fou fou ua uma ona i ai elemene tama teine ​​ma o lea e foliga tuai. E lē o faasino foʻi strata i le faitau miliona o tausaga ona o oloa a tagata, e oo lava i toega o tagata, ua maua i strata na manatu anamua, ma ona o loo iai faamaoniga i aso nei o le vave faaputuputu o strata i luga o le tasi ma le isi. E faitau miliona tausaga e faigofie ona fesiligia e tusa ai ma nei mea moni.

    Ae faapefea foliga vaaia o le ola i le lalolagi? Ua faafia ona ta'u mai ia i tatou i polokalame faalenatura, tusi a'oga ma isi nofoaga ua iai le olaga faigata i le lalolagi mo le faitau selau miliona o tausaga. Pe aoga le faatuatuaina o lenei vaaiga? I lenei tulaga, e tatau ona e gauai atu i vaega nei:

 

E leai se tasi e mafai ona iloa le matua o fossil . Muamua, e tatau ona taulaʻi atu i fossil. Ua na o i latou o totoe o se olaga ua mavae, ma e leai se isi mea tatou te maua.

     Ae pe e mafai ona iloa mai fossil o latou matua tonu? E mafai ona iloa o le isi fossil e matua matua pe la'ititi nai lo le isi? O le tali e manino lava: e le mafai ona iloa lenei mea. Afai e eli ese mai le eleele se mea na maua mai i le eleele, fa'ata'ita'iga o se ponaivi dinosau po'o se fossil trilobite, e leai se fa'amaumauga o lona matua ma le taimi na ola ai i luga o le fogaeleele. E le mafai ona matou mauaina ia faamatalaga mai ai. So'o se tasi na te pikiina se fossil e mafai ona matauina lenei mea. (E fa'atatau fo'i i fa'ata'ita'iga o ata vali. Atonu e manatu nisi tagata su'esu'e e fia sefulu afe tausaga le matutua, ae latou te le'i fa'aalia ni fa'ailoga faapena. Atonu e na'o ni nai afe tausaga le matutua.)

    E ui lava i mea uma, o se manatu faavae i le talitonuga o le evolusione e mafai ona iloa nei tausaga. E ui lava e lē o taʻu mai pe faaalia e fossil ni faamatalaga, ae o loo faapea mai le toʻatele o tagata faaevolusione latou te iloa le taimi na latou ola ai (o le mea e taʻua o le index fossil table). Latou te manatu o loʻo i ai a latou faʻamatalaga mautinoa e uiga i tulaga tonu o ammonites, trilobites, dinosaurs, mammals, ma isi meaola i luga o le Lalolagi, e ui lava e le mafai ona faʻaalia se mea faapena mai fossil ma o latou nofoaga.

 

E leai se tagata i luga o lenei lalolagi e lava lona iloa e uiga i maa ma measina e mafai ona faʻamaonia i soʻo se auala o se ituaiga faʻapitoa o meaola e matua matua pe laʻititi nai lo se isi ituaiga. I se isi faaupuga, e leai se tasi e mafai ona faʻamaonia moni o se trilobite mai le vaitaimi Cambrian e matua atu nai lo se tainasoa mai le vaitaimi Cretaceous poʻo se mamame mai le vaitaimi Tertiary. Geology o se mea lava ae o se saienisi saʻo. (12)

 

Pe a eli ese mai le eleele, o le faafitauli lava lea e tasi e faatatau i fossil mammoth ma dinosaur. E mafai faapefea ona ta'uamiotonuina lo latou tutupu eseese i luga o le fogaeleele pe afai e lelei le tulaga o mea uma e lua ma latalata i le fogāeleele, e pei ona masani ai ona maua? E mafai faapefea e se tasi ona fai mai o le fossil dinosau e 65 miliona tausaga le matua nai lo se mammoth po o se fossil a le tagata pe afai e tutusa uma le tulaga lelei? O le tali e leai se tasi e iai ni faamatalaga faapea. So'o se tasi e fa'apea e alu i le itu o mafaufauga.

     Aiseā la e talitonu ai saienitisi e lē talitonu i le Atua e faapea o le fossil dinosau e le itiiti ifo i le 65 miliona tausaga le matua nai lo le fossil mammoth? O le mafuaaga autu o lenei mea o le siata o le taimi o le eleele, lea na saunia i le 19th seneturi, o lona uiga aʻo leʻi leva ona faia le metotia radiocarbon poʻo isi auala faʻasalalau, mo se faʻataʻitaʻiga. O le matua o le fossil e fuafua i luga o le siata lenei o le taimi, aua e manatu e saʻo le talitonuga a Darwin ma o vaega eseese o meaola na faʻaalia i luga o le lalolagi i taimi eseese. O le talitonuga la na amata mai le ola i le sami, o le mea lea sa i ai muamua se sela faigofie, ona aliaʻe mai ai lea o manu i le alititai, mulimuli ane iʻa, sosoo ai ma rane e nonofo i le auvai, sosoo ai ma mea fetolofi ma mulimuli ane ai i manu felelei ma meaola. E talitonu le evolusione ua alualu i luma i lenei faasologa, ma o le siata o le taimi o le eleele na tusia i le seneturi lona 19 mo lenei faamoemoe, lea e oo lava i aso nei o loo fuafuaina ai le faauigaina o tausaga o meaola e saienitisi e le talitonu i le Atua. E leai se isi fa'amaoniga mo le matua o mea'ai.

   O le siata taimi faʻafanua e faʻavae i luga o le manatu o le faasolosolo malie, o se tulaga muamua mo le talitonuga o le evolusione. O le faafitauli, e ui i lea, e leai se evolusione faifai malie na matauina i fossil e faʻamaonia ai le saʻo o le laulau faʻafanua. E oo lava i le tagata lauiloa e lē talitonu i le Atua o Richard Dawkins, na ia ioeina foʻi le mea lava lea e tasi i lana tusi o Sokea Kelloseppä (s. 240,241, The Blind Watchmaker): “ Talu mai Darwin, ua iloa ai e tagata evolusione e faapea o fossil ua faatulagaina i le faasologa o taimi, e lē o se faasologa o ni mea laiti, e lē o se faasologa o mea laiti. suiga iloga.  I se tulaga talitutusa, na taʻua e Stephen Jay Gould, o se tagata taʻutaʻua e lē talitonu i le Atua, le paleontologist: "Ou te le manaʻo i soʻo se auala e taʻufaatauvaaina ai le agavaʻa o le vaaiga faasolosolo malie o le evolusione. Ou te fia taʻu atu e leʻi 'matauina' i papa." (13).

   O le ā e mafai ona faaiʻuina mai i mea o loo i luga? Afai e leai se atinaʻe faʻasolosolo, e mafai ona fesiligia le fua faatatau o tausaga o le siata taimi faʻafanua ma le manatu o vaega eseese o ituaiga i luga o le lalolagi i taimi eseese. E leai se faavae mo lea manatu. Nai lo lena, e sili atu ona talafeagai le manatu o vaega uma o ituaiga o meaola na muamua i luga o le fogaeleele i le taimi e tasi, ae na o vaega eseese o le siʻosiʻomaga, ona o nisi oi latou o manu o le gataifale, o isi manu i le eleele, ma isi i le va. E le gata i lea, o nisi o meaola e pei o tainasoa ma trilobites, o ia mea uma e lua ua taʻua o fossil faasino igoa, ua faʻaumatia. E leai se mafuaaga e talitonu ai o nisi ituaiga e matua matutua pe laiti nai lo isi. E leai se fa'ai'uga fa'apea e mafai ona faia i luga o le fa'avae o fossil.

    O fossil ola - o meaola sa tatau ona mate i le faitau miliona o tausaga talu ai, ae o loʻo maua o loʻo ola pea i aso nei - o se faʻamaoniga foi e le talitonuina le faitau miliona o tausaga. O le mea moni e selau ma selau o ia fossil. O le falemataaga a le saienitisi Siamani o Dr Joachim Scheven e sili atu i le 500 faʻataʻitaʻiga o lenei ituaiga meaola ola. O se tasi o faʻataʻitaʻiga o le coelacanth, lea na talitonu na mate i le 65 miliona tausaga talu ai, o lona uiga i le taimi lava e tasi ma tainasoa. Ae ui i lea, o lenei iʻa ua maua o ola i aso nei, o fea la na lafi ai mo le 65 miliona tausaga? O le isi, ma e foliga mai, o le filifiliga e leʻi i ai lava le faitau miliona o tausaga.

 

Aisea na le ola ai tainasoa i le faitau miliona o tausaga ua mavae ? O palakalafa ua mavae na faailoa mai ai e le mafai ona iloa le matua tonu o meaola. E le mafai foi ona faʻamaonia e faapea o fossils o trilobites, dinosaurs poʻo mammoths, mo se faʻataʻitaʻiga, e eseese i tausaga. E leai se faʻamaoniga faʻasaienisi mo lenei mea, ae o nei ituaiga e mafai ona ola faʻatasi i luga o le fogaeleele, ae naʻo totonu o vaega eseese o le siʻosiʻomaga, e pei o loʻo i ai nei le gataifale, marsh, luga ma mauga sone ma a latou manu ma laau.

    Ae faapefea le olaga i le lalolagi mo le faitau miliona o tausaga, e pei ona taʻu soo mai i polokalame faalenatura po o isi punaoa? O lenei mataupu e sili ona fa'alatalata'ia e ala i le radiocarbon metotia aua e mafai ona fuaina le matua o fa'ata'ita'iga fa'aola. O isi fua fa'atatau ile auala fa'aleteletele e masani lava ona faia mai ma'a, ae ole auala ole radiocarbon e mafai ona fa'aoga e fua sa'o mai fossil. O le afa-ola aloaia o lenei mea e 5730 tausaga, o lea e le tatau ona tupu pe a uma le 100,000 tausaga.

    O le a le mea o loʻo faʻaalia i fua? O fua na faia mo le tele o tausaga ma faʻaalia ai se mea taua: radiocarbon (14 C) o loʻo maua i talaʻaga o vaitausaga uma (i se fua faʻasolosolo): Cambrian fossils, dinosaurs ( http://newgeology.us/presentation48.html ) ma isi o meaola ua manatu anamua. E le'i maua fo'i se koale e leai se radiocarbon (Lowe, DC, Fa'afitauli e feso'ota'i ma le fa'aogaina o le koale e maua ai le 14C free background material, Radiocarbon 31(2):117-120,1989). O fua o lo'o tu'uina mai ai le tutusa o tausaga mo fa'ata'ita'iga uma, o lea e talafeagai ai le talitonu o meaola uma na i ai i luga o le lalolagi i le taimi e tasi, ma e le o se miliona miliona tausaga talu mai lena taimi.

    Ae faapefea tainasoa? O le felafolafoaiga tele i lenei vaega e uiga i tainasoa. E foliga mai latou te fiafia i ai tagata, ma ua latou taumafai e taʻuamiotonuina le faitau miliona o tausaga i le lalolagi. O i latou o faievagelia a le evolusione latou te aumaia pe a manaʻomia pe a oo i le faitau miliona o tausaga.

   Ae, ae. E pei ona taʻua, o le fuafuaina o tausaga o tainasoa e faʻavae i luga o se siata taimi faʻafanua na tuʻufaʻatasia i le 1800s, lea na maua e le saʻo i le tele o taimi. E leai se fa'amaoniga fa'asaienisi o tainasoa e matutua atu nai lo, mo se fa'ata'ita'iga, mammoths ma isi manu fa'aumatia. O nai fa'amatalaga faigofie nei e ta'u mai ai e le'i fa'aumatia tainasoa mo le faitau miliona o tausaga talu ai ma o le tele o meaola fa'aonaponei na ola i le taimi e tasi ma latou.

 

• O meaola fa'aonaponei na ola i le taimi e tasi ma tainasoa. O loʻo talanoa pea le au faʻalogo evolutionary e uiga i le vaitau o tainasoa aua, e tusa ai ma le talitonuga o le evolusione, latou te talitonu o vaega eseese o manu na faʻaalia i luga o le lalolagi i taimi eseese. Latou te manatu, mo se faʻataʻitaʻiga, o manulele na sau mai tainasoa, ma o le mea lea e tatau ai ona aliali mai tainasoa i luga o le fogaeleele i luma o manulele. E faʻapea foʻi, latou te manatu e leʻi faʻaalia muamua mamame i luga o le fogaeleele seia oʻo i le faaiuga o le vaitau o le tainasoa.

    Ae ui i lea, o le faaupuga dinosaur era e faaseseina ona o le dinosaur strata ua maua tonu lava ituaiga e pei o aso nei: laumei, korokotaila, king boa, squirrel, beaver, badger, hedgehog, shark, water beak, mosula, pi, mussel, 'amu, alligator, caiman, manulele fa'aonaponei, mamame. Mo se faʻataʻitaʻiga, o manulele e talitonu e sau mai tainasoa, ae o manulele lava ia e tasi o loʻo maua i le dinosau strata e pei ona iai i aso nei: sega, pato, drakes, loons, flamingo, lulu, penguins, shorebirds, albatrosses, cormorants, ma avocets. E oo atu i le 2000, ua silia ma le selau ituaiga eseese o manulele o aso nei ua faamauina mai Cretaceous strata. O nei su'esu'ega, na ta'u mai e pei o le tusi a Carl Werner “Living Fossils”. Mo le 14 tausaga, na ia faia ai suʻesuʻega i fossils mai le taimi o le dinosau, ma masani i tusitusiga faʻapolofesa paleontological, ma asiasi atu i falemataaga e 60 o suʻesuʻega faanatura i le lalolagi atoa, e tusa ma le 60,000 ata. Fai mai Dr Werner:"O falemataaga e le faʻaalia nei manu felelei o aso nei, pe tusi foi i ata o loʻo faʻaalia ai siosiomaga o le dinosau. E sese. O le mea moni, soo se taimi lava e faʻaalia ai se T. Rex poʻo Triceratops i se faʻaaliga falemataʻaga, pato, loon, flamingos, poʻo nisi. o isi manulele fa'aonaponei ia ua maua i le vaega lava e tasi ma tainasoa e tatau foi ona fa'aalia. Ae e le tupu lena mea. Ou te le'i va'ai lava i se pato ma se tainasoa i se falemataaga o talafaasolopito faanatura, a ea? O se lulu? sega?”

   O le a se mea e mafai ona iloa mai i luga? E mautinoa lava sa ola manulele i le taimi e tasi ma tainasoa, ma e leai se mafuaaga e talitonu ai o le a maua ai le fiasefulu miliona tausaga.

    Ae faapefea meaola mama? E tusa ai ma nisi o fua faatatau, e le itiiti ifo i le 432 ituaiga o mamame ua maua e ola faatasi ma tainasoa ( Kielan-Jaworowska, Z., Kielan, Cifelli, RL, ma Luo, ZX, Mammals from the Age of Dinosaurs: Origins, Evolution and Structure, Columbia University Press, NY, 2004) . E faapena foi, o ponaivi o le dinosau na maua i ponaivi e pei o solofanua, povi, ma ponaivi mamoe (Anderson, A., Tourism falls victim to tyrannosaurus, Nature, 1989, 338, 289 / Dinosaurus atonu na maliu filemu pe a uma, 1984, New Scientist, 104, 9.) , o lea e tatau ona ola i le taimi e tasi tainasoa ma mamame.

   E lē gata i lea, i se faatalanoaga vitio ma Carl Werner, le pule o le Utah Museum of Prehistory, Dr. Donald Burge, na faamatala mai e faapea: “Matou te mauaina fossils mammals i toetoe lava o mea uma na eliina e le tainasoa. E sefulu tone o le bentonite omea o lo'o i ai fossil mamame, ma o lo'o tatou fa'agasolo le tu'uina atu i isi tagata su'esu'e. E le faapea ona o le a tatou le mauaina i latou e taua, ae ona o le olaga e puupuu, ma ou te le faapitoa i mammals: Ou te faapitoa i meaola fetolofi ma tainasoa”. O nei ituaiga o faʻamatalaga e faʻaalia ai o meaola mai vaega uma o manu na ola faʻatasi i taimi uma, ae naʻo totonu o vaega eseese o le siʻosiʻomaga. O nisi o ituaiga, e pei o tainasoa, ua leai. E oo lava i aso nei, o loʻo faʻaumatia ituaiga.

  

• O asi maluelue e faasino i ni vaitaimi pupuu . Na taʻua muamua o tafaoga faamasani o tainasoa e faavae tele i luga o le 19th century geological time chart lea e talitonuina ua mou atu tainasoa i le 65 miliona tausaga talu ai.

     Ae e mafai ea ona maua se faaiʻuga faapena mai fossils o le dinosaur lava ia? Po o latou faailoa mai le 65 miliona o tausaga? O le tali tuusaʻo o le: latou te le faʻaalia. Nai lo o lea, o le tele o talafaʻasolopito o tainasoa o loʻo fautua mai e le mafai ona faitau miliona tausaga talu ona faʻaumatia. E mafua ona e masani ona maua ni mea vaivai ile fossil dinosau. Mo se faʻataʻitaʻiga, na lipotia e Yle Uutiset ia Tesema 5, 2007: "O maso ma paʻu o le dinosaur na maua i Amerika." O lenei tala e le na'o se tasi o lona ituaiga, ae o loʻo i ai le tele o tala fou ma faʻamatalaga tutusa. E tusa ai ma se lipoti o suʻesuʻega, atonu na vavae ese ni mea vaivai mai e uiga i ponaivi dinosau Jurassic lona lua (145.5 i le 199.6 miliona tausaga talu ai) (O le tele o fossils dino e mafai ona i ai ni mea vaivai i totonu, Oct 28 2010, news.nationalgeographic.com/news/2006/02/0221_060221_dino_tissue_2.html.) . O fossils dinosau fa'asao lelei ose mealilo tele pe afai e 65 miliona tausaga le matutua. O loʻo i ai mea e le tatau ona ola i le natura mo le faitau selau afe o tausaga, ae le gata i le faitau miliona o tausaga. Ua maua eg sela toto [Morell, V., Dino DNA: The Hunt and the Hype, Science 261 (5118): 160-162, 1993], toto toto, hemoglobin, DNA [Sarfati, J. DNA ma sela ponaivi. maua i le ponaivi o dinosau, J. Foafoaga (1): 10-12, 2013; creation.com/dino-dna, Tesema 11, 2012] , radiocarbon (http://newgeology.us/presentation48.html) , ma polotini maaleale e pei o le collagen, albumin, ma le osteocalcin. E le tatau ona iai nei mea ona o ni mea ninii e vave ona talepe uma aano mama.

   E mafai fo'i ona manogi pala le fossil Dinosaur. O Jack Horner, o se saienitisi e talitonu i le aʻoaʻoga o le evolusione, na ia taʻua e uiga i se nofoaga tele na maua ai fossil dinosaur e faapea "o ivi uma i Hell Creek e manogi." E mafai faapefea ona manogi ponaivi pe a mavae le fiasefulu miliona tausaga? Ana faapea o latou matutua, e mautinoa ua alu uma le manogi ia i latou i le taimi nei.

    O le a le mea e tatau ona fai e tagata suʻesuʻe? E sili pe a lafoa'i le siata o taimi fa'afanua na tusia i le 19 senituri ae taula'i sa'o i fa'ato'aga. Afai o loʻo i ai pea aano vaivai, polotini, DNA ma radiocarbon o loʻo totoe i totonu ia i latou, e le mafai ona avea ma fesili mo le faitau miliona o tausaga. O le iai o nei mea i fossil e fa'ailoa mai ai ni vaitaimi pupuu. O fua fa'atatau lelei ia mo le fa'atatauina o le matua o fossil.

 

• Faʻamatalaga o tarako. E fai mai le toʻatele e leʻi ola le tagata i le taimi e tasi ma tainasoa. Ae ui i lea, o loʻo i ai le tele o faʻamatalaga i tarako i tu ma aga a tagata. O le igoa dinosau na fatuina e le tupulaga a Darwin, Richard Owen, i le 1841, ae e uiga i tarako na taʻuina mo le tele o seneturi. O nisi nei o fa'amatalaga i lenei autu:

 

O tarako i talatuu, e ese lava, e pei lava o manu moni na ola i aso ua mavae. E pei o manu fetolofi lapopoa (dinosaurs) na pulea le laueleele a o lei taitai ona aliali mai le tagata. Sa masani ona manatu tarako e leaga ma faataumaoi. Sa faasino atu atunuu taitasi ia i latou i a latou tala faasolopito. ( The World Book Encyclopedia, Vol. 5, 1973, s. 265)

 

Talu mai le amataga o talafaamaumau talafaasolopito, ua aliali mai tarako i soo se mea: i uluai tala a Asuria ma Papelonia o le atinaʻeina o malo, i le talafaasolopito o Iutaia o le Feagaiga Tuai, i tusitusiga tuai a Saina ma Iapani, i tala faasolopito o Eleni, Roma. ma uluaʻi Kerisiano, i tala faʻatusa a Amerika anamua, i tala faʻasolopito o Aferika ma Initia. E faigata ona maua se sosaiete e le o aofia ai tarako i lona tala faasolopito...Aristotle, Pliny ma isi tusitala o le vaitaimi masani na fai mai o tala tarako e faavae i mea moni ae le o mafaufauga. (14)

 

O loo ta'ua foi e le Tusi Paia le igoa tarako i le tele o taimi (eg Iopu 30:29: O a'u o le uso i tarako, ma le soa i lulu). I lenei itu, o se faamatalaga manaia i le mataupu e mafai ona maua mai le saienitisi lē talitonu o Stephen Jay Gould. Na ia taʻua pe a talanoa le tusi o Iopu e uiga ia Pehemoth, e na o le pau lava le manu e fetaui i ai lenei faamatalaga o le dinosau ( Pandans Tumme , s. 221, Ordfrontsförlag, 1987). Ona o ia o se tagata e talitonu i le evolusione, na ia talitonu e lē taumatea na maua e le tusitala o le tusi o Iopu lona poto e uiga i fossil na maua. Peitaʻi, o se tasi lenei o tusi sili ona leva i le Tusi Paia o loo faasino manino mai i se manu ola (Iopu 40:15 Faauta, o le pehemota, na ou faia faatasi ma outou; na te ʻai le mutia e pei o le povi…).

   E aliali mai foi tarako i faatufugaga (www.dinoglyphs.fi). O ata o tarako ua faamaumauina, mo se faataitaiga, i luga o talita taua (Sutton Hoo) ma teuteuga puipui o falesa (faataitaiga SS Mary ma Hardulph, Egelani). I le faitotoʻa o Ishtar i le aai anamua o Papelonia, e faaopoopo atu i povi poʻa ma leona, o loʻo faʻaalia ai tarako. I le amataga o Mesopotamian cylinder faʻamaufaʻailoga, tarako ma siʻusiʻu toetoe lava o le umi e foliga mai ua (Moortgat, A., The art of ancient Mesopotamia, Phaidon Press, London 1969, pp. 1,9,10 ma Plate A.). O le tusi a Vance Nelson o Dire Dragonsta'u mai nisi fa'ata'ita'iga. O le mea e mata'ina ai lenei tusi o lo'o fa'aalia ai ata tuai e uiga i tarako/dinosaurs, fa'apea fo'i ma ata na tusia e tagata fa'a-evolusione fa'aonaponei e fa'atatau i ponaivi o le tainasoa. O le aufaitau lava ia e mafai ona faʻatusatusa le tutusa o galuega tuai o faatufugaga, faʻapea foʻi ma ata na tusia i luga o le faavae o ponaivi. E matua iloga lava lo latou tutusa.

   Ae faapefea le zodiac Saina? O se faʻataʻitaʻiga lelei o le tainasoa atonu na avea moni ma tarako o le horoscope lenei, lea e iloa ua tele seneturi. O lea la, pe a faavae le zodiac Saina i faailoga manu e 12 e toe fai i taamilosaga e 12 tausaga, e 12 manu e aafia ai. 11 o i latou ua masani ai e oo lava i aso nei: iole, povi, taika, hare, gata, solofanua, mamoe, manuki, moa, taifau ma puaa.. Nai lo o lea, o le manu lona 12 o se tarako, lea e le o iai i aso nei. O se fesili lelei e faapea afai o manu e 11 o ni manu moni, aisea la o le a avea ai le tarako ma se tuusaunoaga ma se meaola fagogo? Pe le sili atu ea ona talafeagai le manatu faapea sa ola muamua i le taimi e tasi ma tagata, ae ua mou atu e pei o le tele o isi manu? E manaia le toe manatua o le upu dinosau na faatoa fatuina i le 19 seneturi e Richard Owen. A o leʻi oo i lenā taimi, sa faaaogā le igoa tarako mo le tele o senituri. 

 

 

E faapefea ona e faamaonia le talitonuga o le evolusione?

 

O le talitonuga o le evolusione o le faafeagai atoatoa lea o le galuega a le Atua o le foafoaga. O lenei aʻoaʻoga, na tuʻuina mai e Darwin, e faʻapea na amata uma lava i se tamaʻi sela, lea na tupu aʻe i le faitau miliona o tausaga i ni faʻalavelave faʻalavelave.

   Ae pe moni le aʻoaʻoga a Darwin? E mafai ona tofotofoina e ala i faamaoniga aoga. O nisi nei o manatu tāua.

 

1. O le fanau mai o le ola na o ia lava e lei faamaonia . A'o le'i tupu a'e le ola, e tatau ona iai. Ae o le faafitauli muamua lenei o le talitonuga a Darwin. O le aʻoaʻoga atoa e leai sona faavae, talu ai e le mafai ona tulaʻi mai le ola na o ia, e pei ona taʻua muamua. E na o le ola e mafai ona maua ai le ola, ma e leai se tuusaunoaga na maua i lenei tulafono. O lenei faʻafitauli e faʻafeiloaʻi pe afai e pipii atu se tasi i se faʻataʻitaʻiga le talitonu i le Atua o faʻamatalaga mai le amataga e oʻo i le iuga. 

 

2. Radiocarbon e fa'amaonia ai mafaufauga mo se taimi umi . O le isi faʻafitauli o le radiocarbon o loʻo i ai i fossils ma koale o vaitau uma, lea na manatu i le faitau miliona o tausaga (Lowe, DC, Faʻafitauli e fesoʻotaʻi ma le faʻaaogaina o le koale e avea ma puna o mea e maua mai i tua 14C, Radiocarbon 31 (2): 117 -120, 1989). O le iai o le radiocarbon e na'o le faitau afe o tausaga, o lona uiga e leai se taimi e totoe mo le atina'e. O se faafitauli tele lea mo le talitonuga a Darwin ona e talitonu tagata evolusione i le manaomia o le faitau miliona o tausaga.

 

3. O le pa a Cambrian e faʻamaonia ai le evolusione . Na taʻua muamua le auala na taʻua ai o le Cambrian explosion e faamaonia ai le laau o le evolusione (le manatu o le sela faigofie ua avea ma mea fou fou). Pe o le laau lenei e faau i lalo. O fa'amaumauga fa'ato'aga o lo'o fa'aalia mai lava i le amataga, lavelave ma le tamaoaiga o ituaiga na aofia ai. E fetaui lenei mea ma le faʻataʻitaʻiga o le foafoaga.

 

4. E leai ni lagona ma ni totoga ua fa'atupuina . Afai e moni le aʻoaʻoga o le evolusione, e tatau la ona iai le faitau miliona o lagona fou, lima, vae, po o isi amataga o vaega o le tino i le natura. Ae, o nei vaega o le tino ua saunia ma aoga. E oo lava ia Richard Dawkins, o se tagata lauiloa e le talitonu i le Atua, na ia ioeina o ituaiga uma ma totoga uma i ituaiga uma ua suesueina e oo mai i le taimi nei e lelei i le mea e fai. O sea manatu e fetaui lelei ma le talitonuga o le evolusione, ae lelei i le ata o le foafoaga:

 

O le mea moni e fa'atatau i fa'amatalaga, o ituaiga uma ma okeni uma i totonu o se ituaiga ua mae'a su'esu'eina e lelei i le mea e fai. O apaau o manulele, pi ma peʻa e lelei mo le lele. E lelei mata i le vaai. E lelei lau i le photosynthesis. O loʻo tatou ola i luga o le paneta, lea o loʻo siomia ai i tatou pe tusa ma le sefulu miliona ituaiga, lea e faʻaalia uma lava se faʻasesega malosi o mamanu manino. O ituaiga uma e fetaui lelei i lona olaga faʻapitoa. (15)

 

I lana faʻamatalaga talu ai, na faʻaalia ai e Dawkins le i ai o le atamai atamai, e ui lava na ia faʻafitia ma le loto i ai. Ae ui i lea, o faʻamaoniga manino o loʻo taʻu mai ai le i ai o se mamanu atamai. O le fesili talafeagai o le; E aoga? O lona uiga, afai e aoga mea uma, o se mataupu o se fausaga galue ma mamanu atamai, ma o le fausaga e le mafai ona tulai mai na o ia.

    O se mea uiga ese pe a iai se faʻatagata o Jari Litmanen i Lahti, mo se faʻataʻitaʻiga, e ioe uma tagata e le talitonu i le Atua le mamanu atamai i tua atu. Latou te le talitonu o lenei faatagata na fanau mai ia i latou lava, ae talitonu i le mamanu atamai i lona faagasologa o le fanau mai. Ae ui i lea, latou te faʻasaina le mamanu atamai i mea ola e tele taimi e sili atu ona faigata ma e mafai ona gaoioi, faʻateleina, 'ai, alofa, ma lagona isi lagona. E le o se manatu talafeagai tele lea.

 

5. Ua faamaonia e fossil le evolusione . Ua uma ona fa'ailoa mai e leai se fa'atupuina fa'asolosolo i fossil. Na taʻua e Stephen Jay Gould, faatasi ai ma isi: “Ou te lē manaʻo i so o se auala e taʻufaatauvaaina ai le agavaa o le vaaiga faasolosolo o le evolusione. Ou te fia taʻu atu e leʻi 'matauina' i papa." (16). E fa'apena fo'i, o isi ta'ita'i paleontologists ua latou ioeina le fa'asolosolo malie o le evolusione e le o fa'aalia i fossil, e ui lava o se fa'avae autu o le talitonuga a Darwin. O le finauga e faapea e le'o atoatoa le tala fa'asolopito e le mafai ona toe fa'aogaina. E le o toe faapena, ona e le itiiti ifo i le selau miliona meaola ua eli mai le eleele. Afai e leai se atinaʻe faʻasolosolo poʻo ni faʻalavelave faʻafuaseʻi i lenei mea, e le o iai foi i mea o loʻo totoe i luga o le eleele. O fa'amatalaga nei o lo'o fa'aalia ai pe fa'apefea ona misi ia fomu fa'avaitaimi:

 

O se mea uiga ese le tutusa o va i mea fa'atosina i se auala patino: o lo'o misi fossil mai nofoaga taua uma. (Francis Hitching, The Neck of the Giraffe , 1982, itulau 19)

 

E tusa lava po o le a le mamao o aso ua mavae tatou te o ai i le faasologa o talafaamaumau o na manu na ola muamua i luga o le fogaeleele, e le mafai ona tatou maua e oo lava i se vaega o ituaiga o manu o le a avea ma ituaiga vaeluaga i le va o vaega tetele ma filo ... O vaega sili o le malo o manu e le tuufaatasia le tasi i le isi. O i latou ma sa tutusa lava talu mai le amataga... E leai foi se manu e le mafai ona setiina i lana lava phylum po o se vaega tele na maua mai i uluai ituaiga o papa faʻapipiʻi ... O le leai o se mea faʻapitoa i le va o vaega tetele. o manu e mafai ona faauigaina i se auala e tasi... Afai tatou te naunau e talia mea moni e pei ona i ai, e tatau ona tatou talitonu e leʻi i ai lava se tulaga faʻapena; i se isi faaupuga, o nei vaega tetele sa i ai le sootaga tutusa o le tasi i le isi talu mai le amataga.(Austin H. Clark, The New Evolution, itulau 189)

 

O le a se mea e mafai ona iloa mai i luga? E tatau ona tatou teena le aʻoaʻoga a Darwin e faavae i meaola, e pei lava ona taʻua e Darwin lava ia i luga o le faavae o faamaumauga o mea na maua i lena taimi: "O i latou e talitonu o le tala faʻasolopito e sili atu pe itiiti ifo le atoatoa o le a latou teena loʻu talitonuga" (17 ).

 

6. Filifiliga faanatura ma fa'atupuina e le faia ai se mea fou . I lana tusi On the Origin of Species, na lāgā ai e Darwin le manatu e faapea o le filifiliga faalenatura o loo i tua o le evolusione. Na ia faʻaaogaina e fai ma faʻataʻitaʻiga le filifiliga na faia e le tagata, e pei o le faʻaleleia, ma le auala e mafai ai ona faʻaalia foliga o manu e ala i ai.

    Ae ui i lea, o le faʻafitauli i le natura filifilia ma le filifiliga a tagata latou te le faia se mea fou. E na ona latou filifili mai mea ua uma ona iai, o le mea tuai . O nisi uiga e mafai ona faʻamamafa ma ola, ae e le naʻo le ola e maua ai faʻamatalaga fou. E le toe mafai ona sui se tino ola i se isi.

   E fa'apena fo'i, e tupu suiga, ae na'o totonu lava o tapula'a. E mafai lenei mea ona o manu ma laʻau ua uma ona faʻapipiʻiina ma le avanoa e faʻaleleia ma faʻaleleia. Mo se faʻataʻitaʻiga, o le faʻatupuina e mafai ona aʻafia ai le umi o vae o se taifau poʻo le lapopoa ma le tuʻufaʻatasia o laʻau, ae i se taimi e te oʻo ai i se tapulaʻa ma e le sili atu i lena. E leai ni ituaiga fou ua aliali mai ma e leai ni faʻailoga o faʻamatalaga fou.

 

E masani ona iloa e le au faifaatoʻaga a maeʻa ni nai augatupulaga o le faʻamamaina, e oʻo i se tapulaʻa tele: o le agai i luma i tua atu o lenei tulaga e le mafai, ma e leai ni ituaiga fou na faia. (…) O le mea lea, o suʻesuʻega faʻatoʻaga e faʻaumatia ai le talitonuga o le evolusione nai lo le lagolagoina. (On Call, 3.7.1972, itulau 8,9)

 

O le isi faʻafitauli o le faʻaleagaina o kenera. A o faia suiga ma fetuutuunaiga, o nisi o measina mauoa sa i ai i tuaa muamua ua leiloa. O le tele o meaola faʻapitoa, mo se faʻataʻitaʻiga ona o le faʻatupuina poʻo le faʻavasegaina o faʻafanua, o le itiiti ifo o le avanoa mo fesuiaiga i le lumanaʻi. O le nofoaafi evolusione e alu i le itu sese o le tele o le taimi e alu ai. O measina fa'aletagata ua fa'amativaina, ae leai ni ituaiga fou o lo'o alia'e mai.

 

7. O suiga e le maua ai ni faamatalaga fou ma ituaiga fou o okeni s. Ae mo le evolusione, e saʻo le au evolusione e tupu. Ua na'o se mataupu o le uiga o le evolusione. Afai o se fesili e uiga i suiga masani ma fetuutuunaiga, e saʻo lava tagata evolusione o loʻo matauina. E iai ni faaaʻoaʻoga lelei o lenā mea i tusitusiga a le ʻau evolusione. Nai lo lena, o le primordial cell -to-human theory o se manatu e leʻi faʻamaoniaina e leʻi matauina lava i le natura faʻaonapo nei poʻo ni mea faʻapitoa.

    E ui lava i mea uma, ae taumafai le au evolusione e suʻe se masini e faʻamatalaina ai le atinaʻe mai se sela faigofie muamua i foliga lavelave. Ua latou fa'aogaina suiga e fesoasoani ai i lenei mea.

    Ae ui i lea, o suiga e taʻitaʻia i le itu faʻafeagai i tulaga o le atinaʻe. Latou te faʻaleagaina, o lona uiga e ave i lalo le atinaʻe. Afai latou te agai i luma le atinaʻe, e tatau i tagata suʻesuʻe ona faʻaalia le faitau afe o faʻataʻitaʻiga o faʻamatalaga-faʻateleina suiga ma atinaʻe i luga, ae e leʻi mafai. E tupu suiga - o apaau ma lima vaivai, leiloa o le pigmenti ... - ae leai ni faʻataʻitaʻiga manino o le faʻateleina o faʻamatalaga ua matauina. I le isi itu, ua maua e ala i suʻesuʻega mutation o mutants na faia muamua ua uma ona iai muamua. O suiga fa'apenei o lo'o toe faia pea lava pea i fa'ata'ita'iga.

   O le mea moni, e moni o nisi suiga e mafai ona aoga i, mo se faʻataʻitaʻiga, o se siosiomaga oona poʻo se siosiomaga e tele vailaʻau faʻamaʻi, ae a toe foʻi tulaga masani, o tagata taʻitoʻatasi e iai le suiga e masani lava ona le ola i lalo o tulaga masani. O se tasi o faʻataʻitaʻiga o le sickle cell anemia. O tagata e iai lenei suiga e mafai ona lelei i vaega o le malaria, ae o se faʻamaʻi tuga i se vaega e le o malaria. Afai o lenei suiga e tuufaasolo mai matua uma e lua, o le maʻi e oti. E fa'apena fo'i, o i'a e leiloa o latou mata ona o suiga e mafai ona ola i ana pogisa ae le o tulaga masani. Po'o pusi ua gau o latou apa'au ona o suiga e mafai ona ola i motu matagi ona e le faigofie ona lele i le sami, ae o isi nofoaga e afaina ai.

    O nisi o tagata suʻesuʻe e masani i le eria ua latou teena foʻi e faapea o suiga o le a aumaia ai ni suiga tetele pe faia ni suiga fou. Ua fa'aalia lea fa'ata'ita'iga i le tele o tausaga o su'esu'ega suiga i lago fa'i ma siama. O nisi nei o faʻamatalaga mai tagata suʻesuʻe i le mataupu:

 

E ui lava ua suʻesuʻeina le faitau afe o suiga i o tatou taimi, ae tatou te leʻi mauaina se tulaga manino e ono suia ai se manu i se manu e sili atu ona lavelave, maua ai se fausaga fou, pe na mafua ai foi se suiga loloto, fou. (RD Clark, Darwin: Aʻo Leʻi Ma Mulimuli , itulau 131)

 

O suiga tatou te iloa - e manatu e nafa ma le foafoaina o le lalolagi ola - e masani lava a le o le leiloa o se okeni, mou atu (toiesea o le pigmenti, leiloa o se mea faaopoopo), poʻo le toe faʻaopoopoina o se totoga o iai. E leai se tulaga latou te fatuina ai se mea fou moni pe taʻitoʻatasi i le faʻaogaina o meaola, soʻo se mea e mafai ona manatu o le faavae o se okeni fou poʻo le amataga o se galuega fou. (Jean Rostand, The Orion Book of Evolution , 1961, itulau 79)

 

E tatau ona malamalama o saienitisi o loʻo i ai se fesoʻotaʻiga sili ona tali ma lautele mo le suʻeina o faʻamatalaga-faʻateleina suiga. O le tele o tagata su'esu'e i le kenera e fa'alatalata pea o latou mata mo i latou. - - Ae ui i lea, ou te le talitonu o loʻo i ai se faʻataʻitaʻiga manino e tasi o se suiga e le masalomia le fatuina o faʻamatalaga. (Sanford, J., Genetic Entropy and the Mystery of the Genome, Ivan Press, Niu Ioka, itulau 17).

 

O le faaiuga e faapea o suiga e le mafai ona avea ma afi o le evolusione, e le mafai foi ona filifili natura, aua e le faia foi le faamatalaga fou ma fausaga faigata fou e manaomia e le "mai le primordial cell i le tagata" -theory. O faʻamatalaga uma i tusitusiga faʻasolosolo o ni faʻataʻitaʻiga lelei, ae naʻo faʻataʻitaʻiga o fesuiaiga ma fetuunaiga e pei o le tetee i siama, fesuiaiga o le tele o gutu o manulele, tetee iniseti i iniseti, suiga i le tuputupu aʻe o iʻa e mafua mai i le soona fagota, lanu pogisa ma le malamalama o mogamoga ma suiga. ona o pa fa'afanua. O nei mea uma o faʻataʻitaʻiga o le auala e tali atu ai le faitau aofaʻi i suiga o le siosiomaga, ae o ituaiga masani e tumau pea i taimi uma ma e le suia i isi. E tumau le siama e pei o siama, maile pei o taifau, pusi pei o pusi, ma isi.

   E maitauina i lana tusi On the Origin of Species , e leʻi tuʻuina atu foi e Darwin ni faʻataʻitaʻiga o suiga o ituaiga, ae na o faʻataʻitaʻiga o fesuiaiga ma fetuunaiga i totonu o vaega faavae. O ni faʻataʻitaʻiga lelei, ae e le sili atu. Latou te le faʻamaonia "mai le primordial cell i le tagata" -o le talitonuga e moni. Na taʻua e Darwin lava ia i se tusi: “Ou te matuā fiu lava e taʻu atu i tagata ou te lē o faapea mai e iai se faamaoniga tuusaʻo o se ituaiga ua suia i se isi ituaiga ma ou te talitonu e saʻo lenei manatu ona o le tele o mea tutupu e mafai ona tuufaatasia ma faamatalaina. faavae ai” (18). E faapena foi, o le upusii o loo i lalo o loo faapea mai i le tusi a Darwin On the Origin of Species e leai ni faataitaiga moni o suiga o ituaiga:

 

"E fai lava si faʻavalevalea o se tusi ua lauiloa mo le faʻamatalaina o le amataga o meaola e le faʻamatalaina i soo se auala." (Christopher Booker, Times tusitala o loʻo faʻatatau i le magnum opus a Darwin, On the Origin of Species) (19)

 

 

E fa'afefea ona e ta'uamiotonuina le alu ifo o le tagata mai manu pei o manuki?

 

O le autu autu o le evolusione o ituaiga uma o loʻo i ai nei e tutusa foliga: o se sela faigofie. E faapena foi le tagata i aso nei. Ua aʻoaʻo e le ʻau evolusione e faapea na tatou o mai mai i le sela muamua lava e tasi, lea na muaʻi tupu aʻe i ituaiga o meaola o le gataifale ma, o se laasaga mulimuli, a o leʻi oo i le tagata i tuaa o aso nei e pei o se manuki. O le talitonuga lea o le au evolusione, e ui e leai se evolusione faasolosolo e mafai ona vaaia i fossil.

     Ae pe moni ea le malamalamaga faaevolusione i le amataga o tagata? O le a matou faʻamalamalamaina mafuaaga taua e lua e fautua mai ai le faʻafeagai:

 

O toega o le tagata i ona po nei i luga o laulau tuai e faʻamaonia ai le evoltution . O le mafuaaga muamua e faigofie ma o toega manino o tagata i aso nei ua maua i le itiiti ifo i le matutua poʻo le matutua atu vaega e pei o toega o latou tuaa manatu, e oʻo lava i le taimi nei o toega o tagata o loʻo i ai i vaega matutua atu nai lo o latou tuaa. O toega manino ma mea totino a le tagata i aso nei ua oʻo lava ina maua i vaega o le koale ua manatu i le selau miliona o tausaga.

    O le a le uiga o lenei mea? O lona uiga o le tagata i ona po nei na aliali mai i le taimi lava e tasi i luga o le fogaeleele po o luma foi o ona tuaa manatu. E le mafai lava ona mafai ona e le mafai ona ola le fanau i luma o o latou tuaa. O se feteʻenaʻiga manino lea e faʻafitia ai le faʻamatalaga evolusione o le amataga o tagata.

   O upusii nei e ta'u atili atu ai ia te oe lenei mea. Ua faailoa mai e saienitisi taʻutaʻua le manino o toega o tagata i aso nei ua maua soo i vaega anamua, ae ua teena ona ua matua faʻaonapo nei i latou. O le tele o mea tutusa na maua na faia:

 

LBS Leakey: “E leai soʻu masalosalo o le tino o tagata o loo iai i nei aganuu [Acheul ma Chelles], ua maua i le tele o taimi (...) ae e leʻi faailoaina mai po o ua teena foʻi ona o le O le ituaiga o Homo sapiens , ma o le mea lea e le mafai ai ona manatu ua matutua. (20)

 

RS Lull: … O toega o auivi na ua aliali mai pea lava pea. (...) Soʻo se tasi oi latou, e ui lava ina latou faʻataunuʻuina isi manaʻoga o le matua - o loʻo tanumia i luga o papa tuai, foliga o manu o totoe i totonu ia i latou ma le tutusa fossilization grade, ma isi - e le lava e faʻamalieina ai manaʻoga o suʻesuʻega faʻaletino, auā e leai se tasi o i latou e iai ni uiga o le tino e lē o iai i tagata Initia Amerika i aso nei.” (21)

 

Na tusia e Marvin L. Lubenow le mataupu lava e tasi i lana tusi Myytti apinaihmisistä (Ivi o Fefinauaiga) . I lenei tusi, ua ia aoteleina ai le faavasegaga o tausaga a le au evolusione mo mea na latou mauaina . O mea uma na maua na lipotia mai i tusitusiga a le evolusione o loo aofia ai.

    O le fa'afitauli lava lea e tasi e tula'i mai i le fa'avasegaga o vaitausaga o tagata evolutionists: o fossil e maua i vaega o le lalolagi fa'afefiloi ma e aunoa ma se fa'atonuga fa'a-evolutionary fa'atonuga. E le maua i latou i le faasologa e manaomia e le evolusione. O mea na maua e le o taʻu mai ai le sau o le tagata mai tuaa faigofie pei o manuki.

    I lana tusi, fai mai Lubenow:


   (…) Mulimuli ane, na oo mai le “Aso Fossil” o la matou vasega. Na faasoa atu e tamaiti aʻoga a latou lipoti i tamaiti o le vasega ma faatulaga a latou fossil i se fuafuaga e tusa ai ma tausaga ma faavasegaga na tuuina mai e tagata evolusione. A'o faasolosolo malie lava ona fa'apipi'i vaega, na malamalama atili ai tamaiti a'oga e le'i fa'amaonia e fossil le fa'atupuina o le tagata.

   Afai e moni le evolusione o le tagata, o le a tuʻu ia fossil i luga o se laina taimi mai le South ape, e ala i se ituaiga o Homo habilis , Homo erectus ma uluai Homo sapiens , ma mulimuli ane i Homo sapiens i aso nei.(o i tatou lena, e sili ma aulelei). Nai lo lena, o le a tu'u fossil i'inei ma i'i e aunoa ma se fa'asologa manino o le evolusione. E ui lava na faaaogā e tagata aʻoga tafaoga faamasani ma faavasegaga a le au evolusione lava latou, ae na manino mai ia i latou o mea o le fossil na i lo le faalēaogāina o le evolusione o le tagata. So'o se lauga po'o se fa'asologa o tautalaga e a'u semanu e le fa'afiafiaina e pei o se su'esu'ega a tamaiti a'oga latou lava. E leai se mea na mafai ona ou fai atu e ono i ai se aafiaga tele i tamaiti aʻoga e pei o le mea moni le lavalava e uiga i mea faʻatagata tagata lava ia. (22)

 

I fossil na'o vaega e lua: apes masani ma tagata i aso nei . E pei ona taʻua, o le faavae autu o le aʻoaʻoga o le evolusione e faapea o le tagata na sau mai ni tagata e pei o manuki, o lea i le faagasologa o le talafaasolopito o le tele ma sili atu ona faigata tagata na o mai i le lalolagi. O lenei manatu o le talitonuga lea a Darwin ma ona tupulaga, e ui lava e itiiti se mea na maua i le manatu o tuaa tagata i le 19 senituri. O Darwin ma ana paaga sa na o le talitonuga ma le faamoemoe o le a maua mulimuli ane i latou i le eleele.

   O le talitonuga lava lea e tasi o loo i ai i le sailiga i aso nei mo fossil o tagata. Talu ai e talitonu tagata i le aʻoaʻoga o le evolusione, ua latou saʻilia ai le manatu o tuaa o le tagata. O le faatuatua e aafia ai mea uma latou te faia. Pe ana latou le talitonu i le evolusione o le tagata mai tuaa pei o manuki, e le lava lo latou faaosofia e saili.

    O a mea ua faaalia mai i mea na maua? Latou te lē faaviivii i ē e lagolagoina le aʻoaʻoga o le evolusione. Latou te le malilie i luga o soʻo se mea na maua, ma e le gata i lea, o se mea manino e mafai ona matauina i mea na maua: i le faaiuga, e naʻo le lua vaega: manino ape-pei o tagata ma tagata masani. O lenei vaevaega e faʻasolosolo i se auala e avea ai manuki i saute (Australopithecus), e pei ona taʻu mai e le igoa, o ape masani, e pei o Ardi, o lona faiʻai e laʻititi nai lo ape i saute. (O le Homo Habilis o se vasega e le mautonu atonu o se fefiloi o vaega eseese. O nisi o ona foliga e foliga mai e sili atu ona pei o ape nai lo ape i saute). Ae, o Homo Erectus ma le tagata Neanderthal, e tutusa lelei le tasi ma le isi, o ni tagata masani.

    Aisea e na'o ni vaega se lua lea vaevaega? O nisi o saienitisi lava latou na ioeina o manuki i saute e le mafai ona avea ma tuaa o tagata, ae o se manuki masani, o se ituaiga o manu. O lea faaiuga ua maua ona o lo latou tino e pei o le ape ma o le tele o le faiʻai e na o le tasi vaetolu o le lapoa o le faiʻai o le tagata i aso nei. O nai fa'amatalaga nei:

 

Pe a faʻatusatusa le ulupoʻo o se tagata ma se anthropoid, o le ulupoʻo o se Australopithecus e sili atu ona foliga tutusa ma le ulupoʻo o se anthropoid. O le tu'uina atu i se isi itu o le a tutusa ma le fa'amaonia o le uliuli e pa'epa'e. (23)

 

O a tatou mea na maua e leai se masalosalo o (...) le Australopithecus e le tutusa ma le Homo sapiens ; nai lo lena, e pei o guenons faaonaponei ma anthropoids. (24)

 

Ae faapefea Homo erectus ma le tagata Neanderthal, e tutusa lelei le tasi ma le isi ma o le lapoʻa o le faiʻai ma le tino o loʻo faʻamanatu atoatoa i tagata i aso nei? Ua lava le faamaoniga o le soifua o tagata uma e lua ua maua i aso nei. O le Homo erectus ua mafai ona auai i le folauga ma faia foi meafaigaluega ina ia taʻua ai e le tagata evolusione Dr Alan Thorne i le amataga o le 1993: "E le o Homo erectus (i se isi faaupuga, e le tatau ona taʻua i latou i lenei igoa). O tagata" (The Australian, 19 Aokuso 1993). E faapena foi, o saienitisi i aso nei ua faateleina le naunau i le manatu e faapea o le tagata Neanderthal e mafai ona manatu o se tagata moni. I le faaopoopo atu i le fausaga o le tino, o mafuaʻaga o le tele o suʻesuʻega faaleaganuu ma suʻesuʻega DNA fou.(Donald Johnson / James Shreeve: Lucy's Child, itulau 49).

   Faatasi ai ma le au suʻesuʻe na fautuaina le faʻaofiina o le Homo erectus ma Neandertal i le vasega Homo sapiens e pei o Milford Wolpoff. O le a le mea e taua ai lenei faʻamatalaga a le paleontologist o le evolusione ona e fai mai na sili atu lona vaʻaia nai lo se isi lava mea muamua o le hominides. E faapena foi, Bernard Wood, o le ua manatu o le pule sili i gafa evolutionary, ma M. Collard ua taʻua e faapea o le tele o hominides putative e toetoe lava o tagata-pei pe toetoe atoa le itu i saute ape-pei (Science 284 (5411): 65-71, 1999).

    O le a se mea e mafai ona iloa mai i luga? E leai se aoga o le talanoa e uiga i apeman, aua o le mea moni sa i ai na o tagata ma manuki. E na o nei vaega e lua, e pei ona taʻua e le tele o tagata suʻesuʻe taʻutaʻua i lenei vaega.

   I le isi itu, pe a oo i le faaali mai o le tagata i le lalolagi, e leai se māfuaaga mautinoa na iai muamua le tagata i le lalolagi nai lo o le mea ua faaalia e le Tusi Paia, pe tusa o le 6,000 tausaga ua mavae. Aiseā ua faapea ai? O le mafuaʻaga ona e leai se faʻamaoniga mautinoa mo se taimi umi. O le tala fa'asolopito ua leva ona lata mai na'o le 4000-5000 tausaga, pe a fa'afuase'i ma i le taimi lava e tasi o mea e pei o le tusitusi, fausiaina, aai, fa'ato'aga, aganuu, matematika lavelave, fai ipu, mea faigaluega ma isi mea e manatu o uiga o le tagata. O le tele o tagata evolutionists e fiafia e talanoa e uiga i taimi anamua ma talafaasolopito, ae e leai se faamaoniga talafeagai sa i ai taimi prehistoric, mo se faataitaiga, 10,000 i le 20,000 tausaga talu ai, ona o fale ma mea o loo taʻua i luga e le o iloa ma le mautinoa mai lena taimi.

   E le gata i lea, e matua ese lava le tuputupu aʻe o le tagata i le lua miliona tausaga talu ai, ae o lana aganuu ua faʻafuaseʻi ona pa i le lalolagi i nai afe tausaga talu ai. O se faamatalaga e sili atu ona lelei, e na o ni nai afe tausaga talu ona iai le tagata, ma o lea na faatoʻā aliaʻe mai ai fale, aai, tomai i gagana, ma aganuu i lenā taimi, e pei ona faaalia i le tusi o Kenese. 

 

 

 

 

Aua le tumau i fafo o le malo o le Atua!

 

 

Mulimuli ane, lelei le faitau! Ua alofa le Atua ia te oe ma e finagalo ia te oe i Lona malo e faavavau. E tusa lava pe sa avea oe ma se tauemu ma se fili o le Atua, o loo i ai se fuafuaga lelei a le Atua mo oe. Ia malamalama i fuaiupu nei o loo talanoa e uiga i le alofa o le Atua mo tagata. Ua latou faamatalaina le auala na afio mai ai Iesu i le lalolagi ina ia maua e tagata uma le ola e faavavau ma le faamagaloina o agasala. E mafai e tagata uma i le lalolagi ona iloa lenei mea:

 

- ( Ioane 3:16 ) Auā ua faapea lava ona alofa mai o le Atua i le lalolagi, ua ia foaʻi mai ai lona Atalii e toʻatasi, ina ia lē fano se tasi e faatuatua iā te ia, a ia maua e ia le ola e faavavau.

 

- ( 1 Ioane 4:10 ) O le alofa lenei, e lē ona ua tatou alolofa i le Atua, a ua alofa mai o ia iā i tatou, ma auina mai lona Alo e fai ma togiola mo a tatou agasala.

 

Ae pe otometi lava ona maua e se tagata se sootaga ma le Atua ma le faamagaloina o agasala? Leai, e tatau i le tagata ona liliu atu i le Atua e taʻutaʻu atu ana agasala. Atonu e na o le faatuatua o le toʻatele e latou te taofimau ai i mea uma o loo tusia i le Tusi Paia, ae latou te leʻi faia lava lenei laasaga e liliu atu ai i le Atua ma tuuina atu ai o latou ola atoa i le Atua.

    O se faaaʻoaʻoga lelei o le salamō o le aʻoaʻoga a Iesu i le atalii faamaumauʻoa. Na ola lenei tama i le agasala loloto, ae na ia liliu atu i lona tama ma taʻutaʻu atu ana agasala. Na faamagalo o ia e lona tama.

 

- ( Luka 15:11-20 ) Ona ia fetalai atu lea: “O le tasi tagata e iai ona atalii e toʻalua.

12 Ona fai atu lea o le uii o i laua i lona tamā, Lo'u Tama e, ia e aumai ia te au le vaega o le oloa e pau ia te au. Ma sa ia vaevaeina ia te i latou lona ola.

13 E lei tele foi aso, ona faapotopoto ai lea e le uii o mea uma, ma alu atu i le nuu mamao, ona faamaimaua ai lea o ana mea i le ola ulavale .

14 ‘Ua uma fo‘i mea uma, ‘ona tupu ai lea o le oge tele i lea nu‘u; ona amata ai lea ona mativa o ia.

15 ‘Ua alu atu fo‘i o ia ma fa‘atasi ma le tagata o lea nu‘u; ona ia auina atu lea o ia i lona fanua e fafaga ai puaa.

16 ‘Ua mana‘o fo‘i o ia e fa‘atumu lona manava i pa‘u e ‘aina e pua‘a;

17 ‘Ua toe mafaufau o ia, ‘ona fai ane lea o ia, “E to‘atele ‘ea ‘au‘auna a lo‘u tamā o lo‘o lava mea e ‘ai ma totoe, ‘ae ‘ou te fano i le fia ‘ai!

18 Ou te tulaʻi ma alu i loʻu tamā, ma ou fai atu iā te ia, Loʻu Tamā e, ua ou agasala i le lagi ma ou luma ;

19 ‘Ou te lē toe aogā fo‘i ‘ona ta‘ua o lou atali‘i;

20 Ona tulai lea o ia, ua alu atu i lona tamā. A o mamao lava o ia, na iloa mai o ia e lona tamā, ona mutimuti vale lea o lona alofa , ona momo'e ai lea, ma fusi i lona ua, ma sogi atu ia te ia.

 

Pe a liliu atu se tagata i le Atua, e tatau foi ona ia talia Iesu o le Alii o lona olaga. Auā e na o Iesu lava e mafai ai ona faalatalata atu i le Atua ma maua ai le faamagaloga o agasala e pei ona faaalia i fuaiupu o loo sosoo mai. O le mea lea, valaau ia Iesu e fai ma Alii o lou olaga, ona e maua lea o le faamagaloga o agasala ma le ola e faavavau:

 

- ( Ioane 14:6 ) Ua fetalai atu Iesu iā te ia, “ O aʻu nei le ala, ma le upu moni, ma le ola;

 

— ( Ioane 5:40 ) Ae tou te lē ō mai iā te aʻu, ina ia outou maua ai le ola .

 

- ( Galuega 10:43 ) Ua molimau atu le ʻauperofeta uma iā te ia , e ala i lona suafa e maua ai e se tasi e faatuatua iā te ia le faamagaloina o agasala .

 

- (Galuega 13:38, 39) 38 O lenei, le ʻauuso e, ia iloa e outou, o lenei tagata ua folafola atu iā te outou le faamagaloina o agasala .

39 O ia fo‘i o i latou uma o ē fa‘atuatua ‘ua ta‘uamiotonuina ai i mea uma, e lē mafai ‘ona ta‘uamiotonuina ai ‘outou i le tulafono a Mose.

 

Afai ua e talia Iesu i lou olaga ma tuu atu lou faatuatua, o lona uiga, o lou faatuatua i le mataupu o le faaolataga, ia te Ia ( Galuega 16:31) “Ona latou faapea atu lea, Talitonu i le Alii o Iesu Keriso, ona faaolaina ai lea o oe; lou fale."), e mafai ona e tatalo, mo se faataitaiga, e pei ona taua i lalo: 

 

Le tatalo o le faaolataga : Le Alii e, Iesu e, ou te liliu atu ia te oe. Ou te tautino atu ua ou agasala ia te Oe ma ua ou le ola e tusa ma lou finagalo. Peitaʻi, ou te manaʻo e liliuese mai aʻu agasala ma mulimuli atu iā te Oe ma loʻu loto atoa. Ou te talitonu foi ua faamagaloina au agasala e ala i lau togiola ma ua ou maua le ola e faavavau e ala ia te oe. Ou te faafetai atu ia te Oe mo le faaolataga ua e tuuina mai ia te au. Amene.


 

REFERENCES:

 

1. Andy Knoll (2004) PBS Nova interview, 3. May 2004,  sit. Antony Flew & Roy Varghese (2007) There is A God: How the World’s Most Notorious Atheist Changed His Mind. New York: HarperOne

2. J. Morgan: The End of Science: Facing the Limits of Knowledge in the Twilight of Scientific Age (1996). Reading: Addison-Wesley

3. Stephen Jay Gould: Hirmulisko heinäsuovassa (Dinosaur in a Haystack), p. 115,116,141

4. Stephen Jay Gould: Hirmulisko heinäsuovassa (Dinosaur in a Haystack), p. 115,116,141

5. Sylvia Baker: Kehitysoppi ja Raamatun arvovalta, p. 104,105

6. Carl Wieland: Kiviä ja luita (Stones and Bones), p. 34

7. Kysymyksiä ja vastauksia luomisesta (The Creation Answers Book, Don Batten, David Catchpoole, Jonathan Sarfati, Carl Wieland), p. 84

8. Jonathan Sarfati: Puuttuvat vuosimiljoonat, Luominen-magazine, number 7, p. 29,30,

http://creation.com/ariel-roth-interview-flat-gaps

9. Pearce, F., The Fire-eater’s island, New Scientist 189 (2536):

10. Luominen-lehti, numero 5, p. 31, http://creation.com/polystrate-fossils-evidence-for-a-young-earth-finnish / Lainaus kirjasta: Ager, D.V., The New Catastrophism, Cambridge University Press, p. 49, 1993

11.  Stephen Jay Gould: Catastrophes and steady state earth, Natural History, 84(2):15-16 / Ref. 6, p. 115.

12. George Mc Cready Price: New Geology, lainaus A.M Rehnwinkelin kirjasta Flood, p. 267, 278

13. (The Panda’s Thumb, 1988, p. 182,183)

14. Francis Hitching: Arvoitukselliset tapahtumat (The World Atlas of Mysteries), p. 159

15. Richard Dawkins: Jumalharha (The God Delusion), p. 153

16. Stephen Jay Gould: The Panda’s Thumb, (1988), p. 182,183. New York: W.W. Norton & Co.

17. Charles Darwin: Lajien synty (The origin of species), p. 457

18. Darwin, F & Seward A. C. toim. (1903, 1: 184): More letters of Charles Darwin. 2 vols. London: John Murray.

19. Christopher Booker: “The Evolution of a Theory”, The Star, Johannesburg, 20.4.1982, p. 19

20. L.B.S. Leakey: "Adam's Ancestors", p. 230

21. R.S. Lull: The Antiquity of Man”, The Evolution of Earth and Man, p. 156

22. Marvin L. Lubenow: Myytti apinaihmisestä (Bones of Contention), p. 20-22

23. Journal of the royal college of surgeons of Edinburgh, tammikuu 1966, p. 93 – citation from: "Elämä maan päällä - kehityksen vai luomisen tulos?", p. 93,94.

24. Solly Zuckerman: Beyond the ivory tower, 1970, p. 90 - citation from: "Elämä maan päällä - kehityksen vai luomisen tulos?". p. 94.

 

 


 

 


 


 

 

 

 

 


 

 

 

 

 

 

 

 

Jesus is the way, the truth and the life

 

 

  

 

Grap to eternal life!

 

Other Google Translate machine translations:

 

Miliona tausaga / tainasoa / evolusione tagata?
Fa'aleagaina o tainasoa
Saienisi i le faaseseina: talitonuga le talitonu i le Atua o le amataga ma le faitau miliona o tausaga
O anafea na ola ai tainasoa?

Talafaasolopito o le Tusi Paia
Le Lolo

Fa'atuatuaga Kerisiano: faasaienisi, aia tatau a tagata
FaaKerisiano ma le faasaienisi
Fa'atuatuaga Kerisiano ma aia tatau a tagata

Lotu i Sasae / New Age
Puta, Puta po o Iesu?
Pe moni le toe fa'afouina?

isalama
O faaaliga ma le olaga a Muhammad
ifo i tupua i Islama ma Makka
E faatuatuaina le Koran?

Fesili tau amio
Ia sa'oloto mai le fa'afeusuaiga
Faaipoipoga le faaituau
O le faapau pepe o se solitulafono
Euthanasia ma faailoga o taimi

Fa'aolataga
E mafai ona faaolaina oe